Search

The overall average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities – expressed as the number of key budget documents published on their respective websites, stands at 4.5 (out of a maximum 5). All counties published all five requested budget documents, cities published 4.7 documents on average, while municipalities scored an average score of 4.4. However, 19 cities and 92 municipalities still fail to publish the three documents required by law, while 14 cities and 124 municipalities fail to publish the two documents whose publication was recommended by the Ministry of Finance. Two municipalities failed to publish a single budget document. The mere publication of key budget documents can only be considered the first, but nevertheless crucial step toward higher levels of budget transparency and public participation and the necessary prerequisite for getting the citizens acquainted with local budgeting processes. A summary of results for all counties, cities and municipalities is provided in the text below, while more detail is available in the form of an interactive map and an Excel table.

The average level of budget transparency in Croatian counties, cities and municipalities overall – expressed as the number of key budget documents published on their respective websites, stands at 4.6 (out of a maximum 5). The average score for counties stands at 5, while cities and municipalities published an average of 4.8 and 4.5 documents respectively. This is a very good result ; however, there is still one municipality which has failed to publish any of the five required documents ; one county, 19 cities and 99 municipalities failed to publish at least one of the four documents required by law ; while one city and 51 municipalities failed to publish the document recommended by the Ministry of Finance. Having spent all these years researching local budget transparency and considering that the majority of local governments now publish all five key budget documents – which was the ultimate objective of the research – we conclude this research in its present form (i.e. using the present methodology). Between 2015 and 2023, the average budget transparency of all local governments improved from 1.8 to 4.6 (out of a maximum 5), and we hope that it will keep improving, thus enabling citizens to better understand and participate more in the decision- making process regarding their local budgets. A summary of results is provided in the text below, while more detail is available in the form of an interactive map and an Excel table.

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4, 6 od mogućih 5. Prosjek županija je 5, gradova 4, 8, a općina 4, 5. Riječ je o odličnom rezultatu, no još uvijek jedna općina nije objavila nijedan od traženih pet dokumenata ; 1 županija, 19 gradova i 99 općina nisu objavili sva četiri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati ; a 1 grad i 51 općina nisu objavili jedan proračunski dokument koji im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Nakon jedanaest godina istraživanja transparentnosti lokalnih proračuna, budući da najveći dio lokalnih jedinica objavljuje svih pet ključnih dokumenata – što je bio naš cilj – završavamo ovo istraživanje u ovom obliku (odnosno s ovom metodologijom). Prosječna proračunska transparentnost svih lokalnih jedinica je u razdoblju 2015.–2023. porasla s 1, 8 na 4, 6 (od mogućih 5) i nadamo se da će se i dalje poboljšavati i omogućavati građanima bolje razumijevanje i više sudjelovanja u odlučivanju o njihovim lokalnim proračunima. Slijedi sažetak rezultata, a detalji su dostupni na interaktivnoj karti i u Excel tablici.

Jedna od bolje utvrđenih činjenica hrvatske politike jest geografska podjela na sjeverozapadni dio zemlje koji glasa za lijeve opcije i jugoistočni dio zemlje koji glasa za desne opcije. Hrvatska u tom pogledu nije iznimka s obzirom na to da više zemalja u regiji i šire dijeli isto obilježje geografskog grupiranja različitih vrsta političkih identiteta. koji bi dugoročni faktori mogli objasniti taj prostorni raspored, podjelu zemlje na "crvenu" i "crnu" Hrvatsku? Ovaj rad koristi kvantitativnu analizu podataka na razini geografski definiranih jedinica kako bi istražio efekt triju grupa faktora: (1) razvojnog naslijeđa socijalističke Jugoslavije kakvo je ono bilo u trenutku raspada te države, (2) dubokih strukturnih, ekonomskih i demografskih promjena koje su se dogodile od kraja socijalističke Jugoslavije do danas i (3) dugoročnog naslijeđa Drugog svjetskog rata (1941-1945) i Domovinskog rata (1991-1995)., One of the best established facts of Croatian politics is the geographical divide between the north-west part of the country which votes for left-wing options and the south-east part of the country which votes for right-wing options. Croatia is not an exception in this regard, as many countries in the region and beyond feature a similar geographical clustering of different political identities. What long-term factors can be used to explain this spatial distribution, the division of the country into a "red Croatia" and a "black Croatia"? this article uses a quantitative analysis of municipal data in order to investigate the impact of three groups of factors: (1) the developmental legacy of socialist Yugoslavia as it existed at the time of the country's dissolution, (2) the deep structural, economic and demographic changes that took place since the end of socialist Yugoslavia until today and (3) the long-run legacies of World War II (1941-1945) and the Homeland War (1991-1995).

Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina – izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama – iznosi 4, 5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, prosjek gradova je 4, 7, a općina 4, 4. No, još uvijek 19 gradova i 92 općine ne objavljuju ni sva tri dokumenta koje su po zakonu obvezni objavljivati, dok 14 gradova i 124 općine ne objavljuju dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati. Dvije općine nisu objavile nijedan proračunski dokument. Naravno, sama objava ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese. Slijedi sažetak rezultata za sve županije, gradove i općine, a detalji su dostupni na interaktivnoj karti i u Excel tablici.

Zaprešićko područje čini Grad Zaprešić i sedam okolnih općina koje čine njegovu najjaču gravitacijsku zonu i sve do 1990-ih sačinjavali su jedinstvenu gradsku općinu. Ovih osam jedinica lokalne samouprave ima već dugi niz godina izraženu useljeničku demografsku komponentu te stagnirajuću prirodnu promjenu. U odnosu na ostatak Hrvatske demografska slika ovoga područja je znatno pozitivnija. Svrha je ovoga rada uvidjeti koliko populacijske politike Grada i općina na lokalnoj razini utječu na demografska kretanja stanovništva posljednjih dvadeset godina s naglasnom na razdoblje od 2010. do 2020. godine. U radu je korištena metoda intervjua i postupci sinteze, analize i interpretacije sekundarnih podataka iz dostupne literature. U konačnici se zaključuje kako još ne postoji povjerljiva povezanost populacijskih politika na demografska kretanja područja te je potrebno daljnje istraživanje i razvoj validacije mjera populacijskih politika na lokanim razinama, The Zaprešić area consists of the City of Zaprešić and the seven surrounding municipalities that make up its strongest gravity zone and until the 1990s they formed a single city municipality. These eight units of local self-government have for many years had a pronounced immigrant demographic component and a relatively stagnant natural change. Compared to the rest of Croatia, the demographic picture of this area is much more positive. The purpose of this paper is to see how much the population policies of the City and municipalities at the local level affect the demographic trends of the population over the past twenty years with an emphasis on the period from 2010 to 2020. The paper uses the interview method and the procedures of synthesis, analysis and interpretation of secondary data from the available literature. Finally, it is concluded that there is no confidential link between population policies and demographic trends in the area, and further research and development of the validation of population policy measures at local levels is needed.

Zbivanja u 2020. negativno su utjecala na proračune hrvatskih lokalnih jedinica te su rezultirala padom prosječnih ukupnih prihoda i rastom prosječnih deficita.1 U ovom osvrtu, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematiziraju se i prikazuju osnovni podatci o ostvarenju proračuna lokalnih jedinica, njihovim prihodima i rashodima te suficitu/deficitu u 2020. Uz pomoć ove analize i podataka koji su dostupni u Excel formatu, zainteresirani se mogu vrlo lako upoznati s financijskim stanjem svojih općina, gradova i županija te ga uspoređivati sa stanjem u proteklim godinama, ali i sa stanjem u drugim općinama, gradovima i županijama.