Search

Organic fruit production is confronted with the consequences of abiotic and biotic stress factors, such as drought, soil salinisation, unavailability of soil nutrients, soil degradation, resistant pests, temperature stress, to name but a few of the causes of significant yield and quality loss in fruit production. The area of orchards cultivated according to organic farming principles is increasing, which is also related to the demand for organically produced fruit. The use and development of safe and environmentally friendly preparations for organic farming is increasing. Humic substances complex organic substances, beneficial chemical elements, seaweed extracts and microbial biostimulants have been shown to play a key role in reducing fertiliser dependence, increasing stress resistance, and final yield and fruit quality. The positive effects of named biostimulants include improved root growth, better nutrient uptake and higher phytohormone production. Osmotic adjustment under abiotic stress conditions has also been confirmed. The use of preparations such as biostimulants can be an important tool for improving organic fruit production. Numerous studies have shown that biostimulants can improve cultivation efficiency, quality, and safety. The use of biostimulants is an ecologically sound practise with no negative impact on the environment, fruit quality and overall yield and have a possibility for addressing sustainability issues in organic production, i.e., a potential for integration into the management of modern organic orchards.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi sadržaj ukupnih fenola i flavonoida, antioksidacijsku aktivnost te mineralni sastav dviju najviše uzgajanih sorata lijeske u Hrvatskoj 'Rimski i 'Istarski duguljasti' . U plodovima sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' utvrđene su sljedeće vrijednosti bioaktivnih tvari: ukupni fenoli 1, 572 ± 0, 12 i 1, 912 ± 0, 21 mg GAE g-1 uzorka, ukupni flavonoidi 5, 9 ± 0, 57 i 5, 9 ± 0, 03 mg ekvivalenti kvercetina g-1 uzorka te antioksidacijska aktivnost 3, 25 ± 0, 08 i 4, 43 ± 0, 24 mM Trolox g-1 uzorka (respektivno). Kod plodova sorte 'Istarski duguljasti' utvrđen je veći sadržaj fenola kao i antiooksidacijska aktivnost u odnosu na plodove sorte 'Rimski'. Najviši sadržaj ukupnih flavonoida utvrđen je kod ekstrakcije maceracijom u trajanju od 24 h. Plodovi obje sorte imali su sadržaj kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka srazmjeran sadržaju navedenih minerala utvrđenih i u drugim znanstvenim publikacijama za druge sorte lijeske. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su plodovi sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' uzgajani u agroekološkim uvjetima zapadne Slavonije vrijedan izvor bioaktivnih komponenata.

Kivi postaje sve popularnija voćna vrsta zbog svoje nutritivne vrijednosti, visokog sadržaja vitamina C te zbog svoje široke klimatske prilagodljivosti. Zbog sve veće potražnje i dobre otkupne cijene i dalje raste interes za njegov uzgoj. Tome pridonosi i činjenica njegovog kasnog dozrijevanja, od sredine rujna do početka listopada, što se dobro uklapa u organizaciju i strukturu voćarske proizvodnje. Svjetska proizvodnja kivijia je oko 4, 4 milijuna tona godišnje, no za Republiku Hrvatsku statistički podaci ne postoje. Na tržištu postoji preko 70 sorata i dodatnih 130 selekcija stoga pravilan odabir sortimenta je ključan za uspješnu proizvodnju. Zadarska županija ima dugu tradiciju uzgoja voća te povoljne pedoklimatske uvjete za uzgoj kivija. Cilj rada je opisati potrebne agroekološke uvijete i sortiment za uzgoj kivija u cilju postizanja maksimalnih priroda kao ključni čimbenici profitabilne intenzivne proizvodnje.

U cilju zaštite zdravlja ljudi i očuvanja biološke raznolikosti, integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz minimalnu i optimalnu uporabu agrokemikalija u svrhu ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih proizvoda. U intenzivnoj proizvodnji voća regulatori rasta i biostimulatori dobivaju sve veći značaj, jer su važni čimbenici u razvijanju biljke i njezinih plodova. Dijele se prema utjecaju na fiziološke procese u biljci kao i u njihovoj kemijskoj strukturi na: auksine, gibereline, citokinine, apscizinsku kiselinu i etilen. Njihovo djelovanje regulira metabolizam biljke čime poboljšava njezin rast i razvoj bez da mijenja njihov prirodni tijek. U ovom radu objašnjeno je na koji način primjena biljnih hormona utječe na sastavnice integrirane voćarske proizvodnje. Učinak biljnih hormona djeluje na prinos voća. Rezultati pokazuju korist primjene biljnih regulatora kod voćarskih kultura. Javlja se potreba za daljnjim istraživanjem i mogućnostima primjene biljnih hormona i njihove kombinacije kao obećavajuće tehnološke mjere za okoliš, te neškodljivoj i integriranoj voćarskoj proizvodnji. In order to protect human health and preserve biological diversity, integrated production implies a balanced application of agrotechnical measures with minimal and optimal use of agrochemicals for the purpose of economically profitable and ecologically acceptable products. In intensive fruit production, growth regulators and biostimulators are gaining more and more importance, because they are important factors in the development of the plant and its fruits. They are divided into: auxins, gibberellins, cytokinins, abscisic acid and ethylene according to their influence on physiological processes in the plant as well as their chemical structure. Their action regulates the plant's metabolism, by improving its growth and development without changing their natural course. This work explains how the application of plant hormones affects the components of integrated fruit production. The effect of plant hormones affects fruit yield. The results show the benefit of using plant regulators in fruit crops. There is a need for further research and possibilities for the application of plant hormones and their combinations as a promising technological measure for the environment and harmless and integrated fruit production.

Cilj ovog diplomskog rada je prikazati utjecaj opterećenja rodom kod jabuke na diferencijaciju generativnih pupova kao i na morfološke parametre plodova. U intenzivnim nasadima jabuke važno je postići ravnotežu rasta i rodnosti te omogućiti što raniju punu rodnost. Primjenom različitih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata od kojih su najznačajniji rezidba i prorjeđivanje plodova, postiže se ravnoteža između vegetativnog i generativnog rasta. Premalo ili preveliko opterećenje dovodi do razvijanja plodova nezadovoljavajućih standarda za tržište. Prva opterećenja na mladim stablima moraju biti određena na temelju karakteristika uzgajane sorte, sortnoj sklonosti alternaciji kao i na temelju poprečne površine presjeka debla (TCSA). Regulacija opterećenja rodom je neizostavan dio uzgoja jabuke, jer se na taj način osigurava redovita rodnost i proizvodnja plodova koji zadovoljavaju potrebe tržišta. The aim of this thesisis to present the influence of crop load on differentiation of generative buds and morphological parameters of fruit. In intensive apple orchards it is important to accomplish balance between vegetative and generative growth and to get into fruit bearing as early as possible. This balance is accomplished with various agrotechnical and pomotechnical operations. The most important are pruning and thinning. Wrong intensity of crop load can lead to having fruit which does not have satisfying parameters for the market. First crop loads on young trees must be determined by sort characteristics, biennial bearing tendency and trunk cross section area. Cropload regulation is indispensable part of apple production because it ensures regular fruit bearing and production of fruit that is satisfying for the market.