Search

Cilj je ovoga istraživanja na primjeru Republike Hrvatske utvrditi utječe li razvijenost financijskog sustava na gospodarski rast ili se financijski sustav razvija kao posljedica gospodarskog rasta te je li veza između razvitka financijskih tržišta i bankarskog sustava linearna ili nelinearna. Rezultati empirijske analize potvrđuju da su dva od četiri pokazatelja razvitka financijskog sustava u korelaciji s BDP-om te imaju pozitivan učinak na rast gospodarstva. Ti su rezultati i očekivani, naročito odnos između omjera ukupnih likvidnih obveza bankarskog sustava i BDP-a koji su time u skladu s ekonomskom teorijom. Dodatno, rezultati upućuju na to da između pokazatelja razvitka tržišta kapitala i banaka postoji pozitivna veza te da se razvijaju usporedno. Međutim, rezultati su također pokazali kako postoji mogućnost nelinearne veze između razvitka banaka i razvitka financijskih tržišta kakvu sugerira teorija.

Bankarstvo, najsličnije današnjem, započelo je svoj razvoj u Europi, a potom se proširilo na Sjedinjene Američke Države i ostale kontinente. U Europi je i dalje zastupljenija bankocentrična financijska struktura u kojoj su banke glavni posrednici na financijskom tržištu, dok je u anglosaksonskim zemljama zastupljenija tržišnocentrična financijska struktura u kojoj su prisutni razni oblici financiranja putem tržišta, a manje putem banaka. Nastupom višestrukih procesa liberalizacije osamdesetih godina prošlog stoljeća, započetih prvenstveno u anglosaksonskom bankarskom sustavu, razvijeni su alternativni načini financiranja putem raznih vrsta vrijednosnih papira na tržištima. Taj je proces uslijedio nešto kasnije i u europskim državama, prvenstveno u starijim zemljama članicama Europske unije, na što je posebno utjecalo stvaranje jedinstvenog tržišta te harmonizacija financijskih usluga na razini cjelokupne unije. Bankarski sustavi zemalja u razvoju i tranziciji su pak, pod utjecajem političkih okolnosti, bili primorani zatražiti pomoć razvijenih europskih država te je njihov bankarski sustav započeo razvoj ulaskom stranih banaka i priljevom stranog kapitala na tržište. Nastupom financijske krize 2008. godine, jedan od većih problema bankarskih sustava, posebice zemalja u razvoju i tranziciji, bili su nevraćeni krediti, a mogući uzrok tome bila je pretjerana liberalizacija i nerazborite odluke prilikom odobravanja kredita. Islamski bankarski sustav je jedini koji svoje poslovanje ne temelji na profitu već moralnim i vjerskim načelima, a radi se o sustavu s najvišom stopom rasta posljednjih godina i sve većim širenjem izvan granica zemalja Bliskog istoka.

U ovom završnom radu definiran je pojam financiranje i njegove vrste, a posebna je pažnja dana pojmu dužničkog financiranja. Struktura dužničkog financiranja analizirana je u Republici Hrvatskoj na primjeru 24 poduzeća u sastavu indeksa CROBEX-a od 30.10.2014 godine. Iz financijskih izvještaja koje su poduzeća objavljivala promatrane su tri godine, odnosno 2011., 2012. i 2013. godina, izvučeni su relevantni podaci koji su zatim međusobno uspoređivani kroz svaku godinu zasebno kao i sveobuhvatno za sve tri godine. Naročito je obraćena pozornost na pokazatelje zaduženosti, odnosno koeficijente financiranja i zaduženosti, te analizu obveza promatranih trgovačkih društava. Autor je na tragu tih usporedbi prikazao sliku strukture dužničkog financiranja promatranog uzorka, kao i određene pravilnosti u financiranju koje su zamijećene kod promatranih poduzeća. In this bachelor thesis term of financig and its varieties are defined, specially the term of debt financing. Structure of debt financing in the Republic of Croatia is analised through financial statement of 24 companies which were listed in CROBEX on the 30th Oct 2014. From the annual financial reports that the companies have published three years are taken into consideration: 2011, 2012 and 2013. Relevant data have been drawn and then compared to each other for each year separately, as well as for the entire three year period. Special attention has been paid to finacial ratios (financing and debt ratios in particular), as well as to the liability analysis of the selected companies. Based on these comparisons, the author has presented a structural image of debt financing, as well as certain regularities in funding of the seleted companies.