Search

Reaktivacija proizvodnih potencijala bivše tvornice Jugovinil uz impliciranje suvremenih digitalnih tehnologija ostvaruju se preduvjeti za razvoj novog gradskog centra. Tehnološki Hub osnova je budućeg ekonomskog/ tehnološkog/ proizvodnog razvoja šireg područja i lokalnog razvoja digitalnog društva. Slojevitošću sadržaja postiže se financijski samoodrživo područje koje potencira daljni razvoj okolnog tkiva istovremeno podižući kvalitetu života stanovništva., Reactivating the production potential of the former Jugovinil factory, with the implication of modern digital technology, prerequisite for the development of the new city center. Technological Hub is the basis of the future economic/ technological/ production development of the digital society. By its diverse, multi-layering content, a financially self-sustainable area is achieved, which supports further development for the benefit of business, region, and local communities while simultaneously raising the quality of life.

Postavljanjem nekoliko infrastrukturnih kralježnica okomito na 7 Kaštela dovodi do stvaranja funkcionalnog policentričnog grada na zaljevu. Odabrano područje na ulazu Kaštel Sućurca, sjeverno od Barbarinca, nedefiniranog karaktera i potetnog šireg konteksta pokazuje potencijal za nastanak jedne takve bitne osi. Linija koja omogućava i transformira se u sve ono što je nužno kako bi se taj prostor smjestio u red i postao novo središte., By placing several infrastructural spines vertically on 7 Kaštelas, it leads to the creation of a functional polycentric city on the bay. The selected area at the entrance of Kaštel Sućurac, north of Barbarinc, with an undefined character and a dynamic wider context, shows the potential for the creation of such an essential axis. A line that enables and transforms into everything that is necessary to put that space in order and to become a new center.

Postavljanjem nekoliko infrastrukturnih kralježnica okomito na 7 Kaštela dovodi do stvaranja funkcionalnog policentričnog grada na zaljevu. Odabrano područje na ulazu Kaštel Sućurca, sjeverno od Barbarinca, nedefiniranog karaktera i potetnog šireg konteksta pokazuje potencijal za nastanak jedne takve bitne osi. Linija koja omogućava i transformira se u sve ono što je nužno kako bi se taj prostor smjestio u red i postao novo središte. By placing several infrastructural spines vertically on 7 Kaštelas, it leads to the creation of a functional polycentric city on the bay. The selected area at the entrance of Kaštel Sućurac, north of Barbarinc, with an undefined character and a dynamic wider context, shows the potential for the creation of such an essential axis. A line that enables and transforms into everything that is necessary to put that space in order and to become a new center.

Projekt revitalizacije prostora bivše tvornice Jugovinil u Kaštel Sućurcu ispituje i dokazuje da su urbana okruženja složena i dinamična te da zahtijevaju prilagodljive strategije planiranja koje mogu odgovoriti na promjenjive potrebe i uvjete tijekom vremena. Umjesto propisivanja detaljnog plana primjenjuje se koncept kontrolirane slobode koji teži postizanju ravnoteže između potpune kontrole i kaotičnog, nekontroliranog rasta. Odnosi se na uspostavu strateškog okvira koji daje smjernice i postavlja opće ciljeve za budući prostorni razvoj, istovremeno dopuštajući fleksibilnost i prilagodljivost u specifičnom planu i provedbi projekata. Cilj mu je pronaći ravnotežu između pružanja jasnog smjera i ostavljanja prostora za kreativnost. The revitalization project of the former Jugovinil factory in Kaštel Sućurac examines and proves that urban environments are complex and dynamic and require adaptive planning strategies that can respond to changing needs and conditions over time. Instead of prescribing a detailed plan, the concept of controlled freedom is applied, which strives to achieve a balance between complete control and chaotic, uncontrolled growth. It refers to the establishment of a strategic framework that provides guidance and sets general goals for future spatial development while allowing flexibility and adaptability in the specific plan and implementation of projects. It aims to find a balance between providing clear direction and leaving room for creativity.

Reaktivacija proizvodnih potencijala bivše tvornice Jugovinil uz impliciranje suvremenih digitalnih tehnologija ostvaruju se preduvjeti za razvoj novog gradskog centra. Tehnološki Hub osnova je budućeg ekonomskog/ tehnološkog/ proizvodnog razvoja šireg područja i lokalnog razvoja digitalnog društva. Slojevitošću sadržaja postiže se financijski samoodrživo područje koje potencira daljni razvoj okolnog tkiva istovremeno podižući kvalitetu života stanovništva. Reactivating the production potential of the former Jugovinil factory, with the implication of modern digital technology, prerequisite for the development of the new city center. Technological Hub is the basis of the future economic/ technological/ production development of the digital society. By its diverse, multi-layering content, a financially self-sustainable area is achieved, which supports further development for the benefit of business, region, and local communities while simultaneously raising the quality of life.

Rad donosi rezultate arheoloških istraživanja provedenih jugozapadno od Kaštilca u Kaštel Sućurcu, gdje su 2013. i 2017. istraženi ostatci crkava sv. Luke iz 16. st. i sv. Jurja iz 17. st. Tim je istraživanjima precizno definiran položaj i tlocrt građevina, što je omogućilo njihovu prezentaciju u popločanju. Zajedno s crkvama istražen je i prezentiran zapadni zid utvrđenog naselja Nadbiskupskog kaštela iz 1509. s ulaznim vratima naselja., The paper discusses the results of archaeological excavations conducted in 2013 and 2017 on the south west of Kaštilac in Kaštel Sućurac, where, the remains of the churches of St Luke (16th century) and St George (17th century) were investigated. The research precisely defined the position and the plan of the buildings, enabling them to be presented in the paving. Also excavated and presented together with the churches was the western wall of the fortified settlement of the Archbishop’s Castle of 1509, together with the gate giving access into the settlement.

Još od prapovijesti kaštelansko polje i zaljev bili su zanimljivi raznim narodima zbog svog plodnog tla i dobrog geografskog položaja. Dolaskom Ilira na ove prostore kreću prva stalna naseljavanja, no Grci i Rimljani su pokrenuli prelazak iz prapovijesno doba u povijesno, to jest pojavu civilizacije. Grci se javljaju na ovim prostorima u 6. st. pr. n. e. te polako započinju proces kolonizacije obale Jadrana. Rimljani, koji na ove prostore dolaze pet stoljeća kasnije, su ti koji su istisnuli u potpunosti grčku kulturu te su ostavili najveće tragove kako u kulturnom tako i u gospodarskom smislu. Period srednjeg vijeka obilježavaju brojni ratovi te borbe za očuvanje teritorija, a 20. i 21. stoljeće obilježavaju razvoj industrije i turizma. Blizina antičke Salone i Kaštel Sućurca pojašnjava zašto je Sućurac danas prepun antičkih nalazišta. Otkrivena su, i u zadnjih petnaestak godina istražena tri bitna lokaliteta (Trstenik, Brižine i Krtine) na kojima su pronađeni brojni grobovi s ostatcima keramike i sitnih priloga. Ti grobovi svjedoče i o načinu života tadašnjeg stanovništva te njihovu pogledu na religijski i zagrobni svijet. Pronađeni su i tragovi i dokazi o postojanju villae rusticae, kao i kameni spomenici koji su u najvećoj mjeri uzidani u sućuračke kuće. Iako su Sućurac u antičko doba naseljavali salonitanski težaci i veterani, po količini nalaza možemo zaključiti da je bio iznimno bitan Saloni te je ostavio neizbrisiv trag u prošlosti koja još nije u potpunosti otkrivena., Since prehistoric times, Kaštela field and bay were points of interest to various people due to their fertile ground and favorable geographical position. The arrival of Illyrians marked the first permanent settlement, but Greeks and Romans started the transition from prehistoric age to historic age as civilizations appeared. Greeks appeared in the area in 6th century BC and they slowly started to colonize the Adriatic coast. Romans appeared five centuries later and left the biggest mark in the cultural and economic sense after displacing Greek culture. Middle Ages were characterized by numerous wars, while 20th and 21st century were marked by the development of industry and tourism. The proximity of ancient Salona and Kaštel Sućurac explains the amount of antique sites in the latter location. In the last fifteen years, three localities (Trstenik, Brižine, and Krtine) were discovered and researched. Numerous tombs, ceramic remains, and small attachments. Those tombs are a testament to the way of life of people during those times as well as their views about the religious life and afterlife. Evidence and clues were found about the existence of villae rusticae in addition to rock statues which were mostly built into homes. Although Kaštel Sućurac was inhabited by peasants and veterans from Salona, the amount of findings leads us to the conclusion that Kaštel Sućurac was exceptionally important to Salona and left an inerasable mark in history which is yet to be completely discovered.

U radu se donosi oko 130 toponima Kaštel Sućurca. Toponimijska građa prikupljena je terenskim istraživanjem i uspoređena s postojećom građom u literaturi koja je rezultat toponomastičkih, jezičnih, povijesnih, povijesno-umjetničkih, arheoloških, kulturoloških, etnoloških istraživanja. Prikupljena se građa analizira motivacijski, tvorbeno i prema jezičnome podrijetlu riječi kojima su toponimi motivirani.

Obuhvat ovoga rada fokusira se na relativno kratko razdoblje Kaštel Sućurca, koje započinje 1888. - godinom rođenja Luke Sokola (odnosno fra Bernadina), samim time odrastanjem i pohađanjem osnovne škole u ovom kaštelanskom naselju, i naposljetku završava njegovim odlaskom iz rodnog Kaštel Sućurca u jesen 1900. g., kada nastavlja daljnje obrazovanje u zavodu Franjevačke provincije sv. Jeronima na otočiću Košljunu. Dakle, riječ je o dvanaestogodišnjem razdoblju, koje pratimo kroz ključne događaje i procese koji su obilježili konac 19. stoljeća mikrohistorijskih zbivanja unutar Kaštel Sućurca, naravno, s pripadajućim političkim i gospodarskim promjenama, kao pogled odozdo u odnosu na okolnosti i ozračje u kojemu je mladi Luka stasao te zavičajno i kulturološki pripadao.

U radu je provedena tipološko-stilska analiza pet antičkih kapitela koji se danas nalaze na području Kaštel Sućurca. Autorice temeljem komparacija i analogija s istraženim kapitelima na području Rimskoga Carstva predlažu njihovu okvirnu dataciju. Kao komparativni materijal donose i srodne primjerke pronađene na prostoru između Splita i Trogira., This paper presents a typological and stylistic analysis of five Roman capitals presently located in the area of Kaštel Sućurac. Relying on comparisons and analogies with published capitals from the territory of the Roman Empire, the authors suggest their approximate dating. As comparative materials, they also present related examples found in the area between Split and Trogir.

Don Frane je bio arheolog, gimnazijski profesor, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu i konzervator. Neko vrijeme bio je i politički aktivan. Najviše vremena posvetio je istraživanju, proučavanju i predstavljanju salonitanske baštine. Napisao je nekoliko knjiga i članaka, a za svoj rad je dobio priznanja iz Hrvatske i svijeta. S druge strane, prema istraživanju dr. Slavka Kovačića, don Ante Alfirević početkom 20. stoljeća bio je filozofski i teološki najobrazovaniji svećenik Splitsko-makarske biskupije, ali i najdjelatniji na vjersko-crkvenom i raznim drugim poljima javnoga i kulturnoga života. Bio je istodobno sjemenišni odgojitelj, gimnazijski profesor, pisac i publicist, urednik časopisa, pokretač i vođa katoličkih organizacija, đačkih i drugih, među ostalim i promicatelj zadrugarstva u Dalmaciji. Namjera je autorâ u ovom radu analizirati četrnaest neobjavljenih Alfirevićevih pisama i dopisnica upućenih don Frani Buliću, datiranih od 30. svibnja 1900. do 24. travnja 1902., kada je Alfirević bio na studiju u Rimu. Pisma je Bulić zajedno s obilnom pisanom ostavštinom darovao biblioteci Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu u kojemu je on dobio teološku izobrazbu (1865. – 1869.). Bibliotekom danas upravlja Katolički bogoslovni fakultet u Splitu., Rev. Ante Alfirević, who in February 1919 started his two years preparations (novitiate) for taking his priest vows in the Society of Jesus, to remain its member until his death, and Rev. Frane Bulić, are among the best known priests of the Church of Split. Rev. Frane, although an archaeologist by vocation, was a grammar school teacher, director of the Archaeological Museum in Split, and a conservator. Over a period of time he was also politically active. Most of his time he dedicated to researches, studies and presentation of the historic heritage of Salona. He wrote several books and articles, and for his work he received recognitions from Croatia and abroad. On the other hand, according to Slavko Kovačić, PhD, Rev. Ante Alfirević was the best educated priest in the philosophy and theology in the Split-Makarska Bishopric of the early 20th century, but also most active in the religious-clerical fields of public and cultural lives. At the same time, he was a seminary counsellor, grammar school teacher, writer, magazine editor, founder and leader of student and other catholic organisations, and also, among others, and advocate of founding agricultural cooperatives in Dalmatia. The paper authors’ intention is to clarify the relationships between these two versatile priests, based on published and unpublished archive materials and published papers.

Don Frane je bio arheolog, gimnazijski profesor, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu i konzervator. Neko vrijeme bio je i politički aktivan. Najviše vremena posvetio je istraživanju, proučavanju i predstavljanju salonitanske baštine. Napisao je nekoliko knjiga i članaka, a za svoj rad je dobio priznanja iz Hrvatske i svijeta. S druge strane, prema istraživanju dr. Slavka Kovačića, don Ante Alfirević početkom 20. stoljeća bio je filozofski i teološki najobrazovaniji svećenik Splitsko- makarske biskupije, ali i najdjelatniji na vjersko- crkvenom i raznim drugim poljima javnoga i kulturnoga života. Bio je istodobno sjemenišni odgojitelj, gimnazijski profesor, pisac i publicist, urednik časopisa, pokretač i vođa katoličkih organizacija, đačkih i drugih, među ostalim i promicatelj zadrugarstva u Dalmaciji. Namjera je autorâ u ovom radu analizirati četrnaest neobjavljenih Alfirevićevih pisama i dopisnica upućenih don Frani Buliću, datiranih od 30. svibnja 1900. do 24. travnja 1902., kada je Alfirević bio na studiju u Rimu. Pisma je Bulić zajedno s obilnom pisanom ostavštinom darovao biblioteci Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu u kojemu je on dobio teološku izobrazbu (1865. – 1869.). Bibliotekom danas upravlja Katolički bogoslovni fakultet u Splitu.