Search

Organic fruit production is confronted with the consequences of abiotic and biotic stress factors, such as drought, soil salinisation, unavailability of soil nutrients, soil degradation, resistant pests, temperature stress, to name but a few of the causes of significant yield and quality loss in fruit production. The area of orchards cultivated according to organic farming principles is increasing, which is also related to the demand for organically produced fruit. The use and development of safe and environmentally friendly preparations for organic farming is increasing. Humic substances complex organic substances, beneficial chemical elements, seaweed extracts and microbial biostimulants have been shown to play a key role in reducing fertiliser dependence, increasing stress resistance, and final yield and fruit quality. The positive effects of named biostimulants include improved root growth, better nutrient uptake and higher phytohormone production. Osmotic adjustment under abiotic stress conditions has also been confirmed. The use of preparations such as biostimulants can be an important tool for improving organic fruit production. Numerous studies have shown that biostimulants can improve cultivation efficiency, quality, and safety. The use of biostimulants is an ecologically sound practise with no negative impact on the environment, fruit quality and overall yield and have a possibility for addressing sustainability issues in organic production, i.e., a potential for integration into the management of modern organic orchards.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi sadržaj ukupnih fenola i flavonoida, antioksidacijsku aktivnost te mineralni sastav dviju najviše uzgajanih sorata lijeske u Hrvatskoj 'Rimski i 'Istarski duguljasti' . U plodovima sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' utvrđene su sljedeće vrijednosti bioaktivnih tvari: ukupni fenoli 1, 572 ± 0, 12 i 1, 912 ± 0, 21 mg GAE g-1 uzorka, ukupni flavonoidi 5, 9 ± 0, 57 i 5, 9 ± 0, 03 mg ekvivalenti kvercetina g-1 uzorka te antioksidacijska aktivnost 3, 25 ± 0, 08 i 4, 43 ± 0, 24 mM Trolox g-1 uzorka (respektivno). Kod plodova sorte 'Istarski duguljasti' utvrđen je veći sadržaj fenola kao i antiooksidacijska aktivnost u odnosu na plodove sorte 'Rimski'. Najviši sadržaj ukupnih flavonoida utvrđen je kod ekstrakcije maceracijom u trajanju od 24 h. Plodovi obje sorte imali su sadržaj kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka srazmjeran sadržaju navedenih minerala utvrđenih i u drugim znanstvenim publikacijama za druge sorte lijeske. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da su plodovi sorata 'Rimski' i 'Istarski duguljasti' uzgajani u agroekološkim uvjetima zapadne Slavonije vrijedan izvor bioaktivnih komponenata.

Kivi postaje sve popularnija voćna vrsta zbog svoje nutritivne vrijednosti, visokog sadržaja vitamina C te zbog svoje široke klimatske prilagodljivosti. Zbog sve veće potražnje i dobre otkupne cijene i dalje raste interes za njegov uzgoj. Tome pridonosi i činjenica njegovog kasnog dozrijevanja, od sredine rujna do početka listopada, što se dobro uklapa u organizaciju i strukturu voćarske proizvodnje. Svjetska proizvodnja kivijia je oko 4, 4 milijuna tona godišnje, no za Republiku Hrvatsku statistički podaci ne postoje. Na tržištu postoji preko 70 sorata i dodatnih 130 selekcija stoga pravilan odabir sortimenta je ključan za uspješnu proizvodnju. Zadarska županija ima dugu tradiciju uzgoja voća te povoljne pedoklimatske uvjete za uzgoj kivija. Cilj rada je opisati potrebne agroekološke uvijete i sortiment za uzgoj kivija u cilju postizanja maksimalnih priroda kao ključni čimbenici profitabilne intenzivne proizvodnje.

Cilj rada bio je utvrditi prikladnost za uzgoj sorata ‘Topfirst’, ‘Topfive’, ‘Top 2000’ i ‘Jojo’ cijepljenih na podlozi WaxWa određivanjem pomoloških značajki plodova. Sorte su zasađene u voćnjaku pokušališta Jazbina Agronomskog fakulteta u Zagrebu (lok. 45°51.320’ SGŠ, 16°00.217’ IGD) bez sustava za navodnjavanje i zaštitnih mreža. Na temelju provedenog istraživanja sorta ‘Top 2000’ imala je najsitnije, najbrojnije plodove i najmanju košticu, no pokazala je najveću osjetljivost utvrđenu najvećim brojem oštećenih plodova. Sorta ‘Topfirst’ imala je najkrupnije plodove, dok je randman plodova bio najveći kod sorata ‘Top 2000’ i ‘Topfive’. Sorte ‘Jojo’ i ‘Topfive’ su imale najveću količinu suhe tvari.

Permakultura je svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno produktivnih ekosustava te zauzima svoje mjesto i značajna je u suvremenoj poljoprivredi i tranziciji prema samoodrživosti. Obzirom na poljoprivrednu proizvodnju, permakultura se trudi dati praktična rješenja u proizvodnji hrane koja su vezana uz ekološku održivost promjenom socijalno - ekonomske slike svijeta uz promjenu kulture, pristupa tehnologiji i promjenu ekonomije. Kroz načela permakulture dolazi do integracije ljudi i krajolika, koji na održivi način osiguravaju hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Posao voćara se uvelike mijenja ako preuzme permakulturni svjetonazor od načina tehnologije uzgoja do plasmana proizvoda na tržište gdje se pored voća plasiraju i različiti drugi proizvodi. Koristi ostvarene ovakvim sustavima gospodarenja ne mogu se mjeriti s onima ostvarenima intenzivnim načinom uzgoja., Permaculture is the conscious design and maintenance of agriculturally productive ecosystems. It takes its place and is significant in modern agriculture and in the transition to self-sustainability. With regards to agricultural production, permaculture strives to provide practical solutions in food production that are related to environmental sustainability by changing the socio - economic picture of the world. It acts by changes in culture, access to technologies and changes in the economy. Through the principles of permaculture, there is an integration of people and landscapes, which is a sustainable way that provides food, energy, shelter, and other tangible and intangible needs. The job of a fruit grower changes greatly if he takes a permaculture worldview from the mode of cultivation technology to the arrival of the product on the market where in addition to fruit it comes with different products. The benefits achieved by such systems cannot be measured with those achieved by intensive modern orchards.

Fruit samples of domestic (‘Barski slatki’, ‘Ciparski’, ‘Glavaš’ and ‘Sladun’) and foreign pomegranate cultivars (‘Granada’, ‘Hicaznar’ and ‘Wonderful’) were collected in productive pomegranate orchard in Metković (Croatia) and compared their pomological and chemical properties. The results on the main pomological and quality traits indicated significant statistical differences among domestic and foreign cultivars. Fruit weight of investigated cultivars varied from 510.5 to 355.1 g and the highest was recorded in ‘Glavaš’, while difference in fruit weight between other cultivars was not found. Color of peel, arils and juice of domestic cultivars was yellow to red, red and light red to red, receptively, while in the foreign cultivars intensively red and dark red. Arils yield of ‘Barski slatki’ and ‘Ciparski’ (57.7 and 60.8%, receptively) was higher compared with other investigated cultivars. Juice yield of domestic cultivars was higher than that of foreign. Total soluble solid (TSS) of ‘Hicaznar’ (18.6%) was higher than that of ‘Barski slatki’ (17.0%), ‘Ciparski’ (14.7%) and ‘Wonderful’ (16.6%). Total acidity (TA) of ‘Glavaš’ (2.24%) and ‘Hicaznar’ (2.08%) was the highest while of ‘Barski slatki (0.58%), ‘Ciparski’ (0.37%) and ‘Sladun’ (0.59%) the lowest. According to the TA and (TSS/TA) ‘Glavaš’ and foreign investigated cultivars belonged to the group of sour-sweet cultivars while ‘Barski slatki’, ‘Ciparski’ and ‘Sladun’ belonged to the sweet cultivars. Foreign cultivars had higher total phenolic content (TPC) that ranged from 679.6 to 906.6 mg 100 g-1 d.w., than domestic ones. ‘Hicaznar’ stood out as a cultivar with the highest TPC and anthocyanin content (86.3 mg 100 g-1 d.w.). Non-flavonoid content in studied cultivars ranged from 160.6 to 385.5 mg 100 g-1 d.w. and antioxidant activity measured by 1, 1-diphenyl-2-picrylhydrazyl from 60.2 to 74.5%. Results of this survey are a basis for use defining of the pomegranate fruit.

Bajam zbog svoje izuzetne hranjive i energetske vrijednosti s najvećom primjenom u prehrambenoj (konditorskoj) industriji, ali i širokoj primjeni u farmaceutskoj industriji i proizvodnji kozmetike ima desetljećima veliku potražnju kao i visoke otkupne i maloprodajne cijene. Uz povoljne klimatsko-edafske čimbenike u kombinaciji s odgovarajućim sortama i podlogama te primjenom suvremene tehnologije uzgoja, mogao bi se ostvariti prinos koji bi zadovoljavao vlastite potrebe. Današnja proizvodnja u Hrvatskoj zadovoljava samo petinu vlastitih potreba. U zadnjih deset godina ostali smo na uzgojnoj površini od svega 400 ha, točnije u 2016. godini uzgojna površina iznosila je 430 ha, s prinosom bajama u ljusci od 0, 4 t/ha. Ukupan prinos bajama u ljusci u 2016. godini iznosio je 155 t. Analizirajući podatke od 1992. godine do danas površina uzgoja bajama je prepolovljena, a proizvodnja je smanjena na približno deset posto tadašnje. Teško je povjerovati da smo 1951. godine imali proizvodnju bajama u ljusci od čak 5 680 t koja se sukcesivno smanjivala na 4 602 t u periodu od 1961. do 1970., na 2 156 t od 1971. do 1979. da bi se danas spustili na nezapamćeno nisku razinu proizvodnje. Otvoreno je pitanje kako aktualizirati povećanje proizvodnje bajama u Hrvatskoj budući je jezgra bajama toliko cijenjen i tražen proizvod.

Na otoku Pagu, u botaničkom rezervatu u Lunu nalazi se oko 80.000 stabala maslina od kojih je oko 1.500 divljih maslina i divljih maslina na koje je nacijepljena ‘Oblica’. U radu je praćena cvatnja i određena uspješnost klijanja peluda maslina od osam stabala (genotipova) samoniklih divljih maslina, 'Oblice' nacijepljene na divlju maslinu i 'Oblice' na vlastitu korijenu. Kod 'Oblice' na vlastitom korijenu i nacijepljene utvrđena je usklađenost u fenofazi cvatnje. Prema fenofazi cvatnje genotipovi divljih maslina grupirali su se u tri grupe: 1) G1, G2, G3 ; 2) G4 i G5, 3) G6, G7 i G8. Visok postotak klijavosti (>30%) utvrđen je kod divljih maslina, dok je postotak klijavosti kod 'Oblice' na vlastitom korijenu kao i nacijepljene bio niži (

Zbog visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti šipak (Punica granatum) sve intenzivnije se uzgaja širom svijeta. Tehnologija uzgoja šipka u svijetu značajno je uznapredovala kako u selekciji novih sorata tako i u unapređenju tehnoloških mjera, a sve u cilju povećanja priroda. U obalnom dijelu Republike Hrvatske kultura uzgoja šipka ima dugu tradiciju, a značajnija proizvodnja nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. U uzgoju prevladavaju sorte: 'Barski slatki', 'Ciparski', 'Glavaš', i 'Sladun'. Zadnjih nekoliko godina podižu se i novi nasadi s introduciranim sortama 'Granada', 'Wonderfull' i 'Hicaznar' koje nisu gospodarski evaluirane u našim agroekološkim uvjetima. Cilj ovog istraživanja je evaluirati introducirane sorte te ih usporediti sa sortama koje se tradicionalno uzgajaju u agroekološkim uvjetima Dalmacije. Preliminarni rezultati istraživanja ukazuju na značajnu razliku između domaćih i introduciranih sorata. Boja kore, arilusa i soka introduciranih sorata intenzivnije je crvene boje u odnosu na domaće sorte. Također, imaju značajno veći sadržaj ukupnih kiselina (%, izraženo kao limunska) u odnosu na sorte 'Barski slatki', 'Ciparski' i 'Sladun'. Temeljem sadržaja ukupnih kiselina i odnosa TSS/TA introducirane sorte kao i domaća sorta 'Glavaš' pripadaju skupini slatko-kiselih sorata dok ostale domaće sorte pripadaju skupini slatkih sorata.

Fruit samples of ‘Granada’, ‘Wonderful’ and ‘Hicaznar’ cultivars were collected in productive pomegranate orchard in Neretva valley, Metković (Croatia) and their pomological and chemical properties were compared. Significant differences among cultivars were noted between the studied traits. Fruit weight ranged from 429.37 g to 359.43 g and the lowest was recorded in cv. ‘Hicaznar’. Color of peel, aril and juice of all investigated cultivars was intensively red and dark red, respectively. ‘Granada’ and ‘Wonderful’ stood out with high juice yield compared with ‘Hicaznar’. Total soluble solid (TSS) of ‘Hicaznar’ (18.61%) was higher than that of ‘Wonderful’ (16.64%). Total acidity (TA) significantly differed among cultivars and ranged from 1.6% to 2.1%. According to the TSS/TA ratio investigated cultivars belong to the group of sour-sweet cultivars. Dissimilarity between cultivars was found in the phenolics content (TPC). It ranged from 679.6 to 906.6 mg/100 g D.W. where ‘Hicaznar’ stood out as a cultivar with highest TPC and also highest flavonoid and non-flavonoid content (521.1 mg/100 g D.W. and 385.5 mg/100 g D.W., respectively). In ‘Granada’ antioxidant activity measured by 1, 1-diphenyl-2- picrylhydrazyl was recorded for 64.1%, in ‘Wonderful’ 70.2% and the highest in ‘Hicaznar’ (74.5%). Results of this assessment are the basis for practical determination of the pomegranate use.

Zahvaljujući raznolikosti klimatskih i edafskih uvjeta, u Republici Hrvatskoj uzgaja se velik broj voćnih vrsta. Dugogodišnjim selekcijskim radom kod većine voćnih vrsta stvorene su brojne sorte (autohtone, udomaćene ili introducirane). U intenzivnoj proizvodnji uglavnom je zastupljen samo manji broj sorata, dok su ostale sorte zastupljene pojedinačno na određenim lokalitetima ili su u fazi nestanka. Zbog sve veće ekspanzije i intenzivnijih sustava uzgoja raste potreba za vrednovanjem, očuvanjem i racionalnom uporabom genetskih izvora voćnih vrsta. Najčešći način očuvanja genetskih izvora višegodišnjih voćnih vrsta je ex situ (izvan mjesta prirodnog rasprostiranja) u regionalnim, nacionalnim ili internacionalnim kolekcijama. U Hrvatskoj postoji nekoliko kolekcijskih nasada voćnih vrsta (pokušališta Zavoda za voćarstvo - Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokušalište Zavoda za voćarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, pokušališta Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta u Osijeku i dr.), u sklopu kojih se provode mnoga istraživanja vezana uz evaluaciju različitih sorti voćnih vrsta, ali nema ciljanih istraživanja morfoloških svojstava sjemenki. Dosadašnja istraživanja sjemenki voćnih vrsta bile su uglavnom na razini rodova odnosno vrste, međutim sjemenke različitih sorti unutar određene voćne vrste nisu prikupljene na jedno mjesto, a kamoli detaljno proučavane i sačuvane. Stoga je prikupljanje sjemenki predstavlja osnovu za stvaranje nacionalne zbirke sjemenki voćnih vrsta u sklopu Agronomskog fakulteta kao vodeće nastavno znanstvene institucije u RH, a morfološka i digitalna karakterizacija sjemenki pomoću novijih sofisticiranih metoda (skener sa informatičkim paketom „WinSEEDLE“ koji služi za utvrđivanje i analizu morfoloških svojstava sjemenki) predstavlja značajan izvor podataka kao dopunu istraživanja u vrednovanju sorata.

U cilju zaštite zdravlja ljudi i očuvanja biološke raznolikosti, integrirana proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz minimalnu i optimalnu uporabu agrokemikalija u svrhu ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih proizvoda. U intenzivnoj proizvodnji voća regulatori rasta i biostimulatori dobivaju sve veći značaj, jer su važni čimbenici u razvijanju biljke i njezinih plodova. Dijele se prema utjecaju na fiziološke procese u biljci kao i u njihovoj kemijskoj strukturi na: auksine, gibereline, citokinine, apscizinsku kiselinu i etilen. Njihovo djelovanje regulira metabolizam biljke čime poboljšava njezin rast i razvoj bez da mijenja njihov prirodni tijek. U ovom radu objašnjeno je na koji način primjena biljnih hormona utječe na sastavnice integrirane voćarske proizvodnje. Učinak biljnih hormona djeluje na prinos voća. Rezultati pokazuju korist primjene biljnih regulatora kod voćarskih kultura. Javlja se potreba za daljnjim istraživanjem i mogućnostima primjene biljnih hormona i njihove kombinacije kao obećavajuće tehnološke mjere za okoliš, te neškodljivoj i integriranoj voćarskoj proizvodnji. In order to protect human health and preserve biological diversity, integrated production implies a balanced application of agrotechnical measures with minimal and optimal use of agrochemicals for the purpose of economically profitable and ecologically acceptable products. In intensive fruit production, growth regulators and biostimulators are gaining more and more importance, because they are important factors in the development of the plant and its fruits. They are divided into: auxins, gibberellins, cytokinins, abscisic acid and ethylene according to their influence on physiological processes in the plant as well as their chemical structure. Their action regulates the plant's metabolism, by improving its growth and development without changing their natural course. This work explains how the application of plant hormones affects the components of integrated fruit production. The effect of plant hormones affects fruit yield. The results show the benefit of using plant regulators in fruit crops. There is a need for further research and possibilities for the application of plant hormones and their combinations as a promising technological measure for the environment and harmless and integrated fruit production.

Cilj ovog diplomskog rada je prikazati utjecaj opterećenja rodom kod jabuke na diferencijaciju generativnih pupova kao i na morfološke parametre plodova. U intenzivnim nasadima jabuke važno je postići ravnotežu rasta i rodnosti te omogućiti što raniju punu rodnost. Primjenom različitih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata od kojih su najznačajniji rezidba i prorjeđivanje plodova, postiže se ravnoteža između vegetativnog i generativnog rasta. Premalo ili preveliko opterećenje dovodi do razvijanja plodova nezadovoljavajućih standarda za tržište. Prva opterećenja na mladim stablima moraju biti određena na temelju karakteristika uzgajane sorte, sortnoj sklonosti alternaciji kao i na temelju poprečne površine presjeka debla (TCSA). Regulacija opterećenja rodom je neizostavan dio uzgoja jabuke, jer se na taj način osigurava redovita rodnost i proizvodnja plodova koji zadovoljavaju potrebe tržišta. The aim of this thesisis to present the influence of crop load on differentiation of generative buds and morphological parameters of fruit. In intensive apple orchards it is important to accomplish balance between vegetative and generative growth and to get into fruit bearing as early as possible. This balance is accomplished with various agrotechnical and pomotechnical operations. The most important are pruning and thinning. Wrong intensity of crop load can lead to having fruit which does not have satisfying parameters for the market. First crop loads on young trees must be determined by sort characteristics, biennial bearing tendency and trunk cross section area. Cropload regulation is indispensable part of apple production because it ensures regular fruit bearing and production of fruit that is satisfying for the market.