Search

Jedan od načina mjerenja kvalitete pružene zdravstvene skrbi jest procjena zadovoljstva iz perspektive korisnika. Dosadašnja istraživanja pokazala su da ove procjene determinira veći broj različitih čimbenika, među kojima su i neke socio-demografske i osobne karakteristike korisnika. Međutim, efekti ovih čimbenika su često posredni, a njihovi međusobni odnosi isprepleteni. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati zadovoljstvo korisnika pruženom zdravstvenom uslugom liječnika opće i obiteljske medicine kod kroničnih i akutnih bolesnika, vodeći računa o značajnim kovarijatama njihovih procjena. U ispitivanju je sudjelovao 291 sudionik/korisnik opće i obiteljske medicine oba spola, prosječne dobi od 42,5 godine. Osim kratkog upitnika o glavnim socio-demografskim obilježjima i pitanjima vezanim uz razloge i učestalost posjeta liječniku, primijenjen je i međunarodno standardizirani mjerni instrument za procjenu kvalitete opće/obiteljske/primarne zaštite u Europi; EUROPEP upitnik. Od ispitivanih karakteristika korisnika, značajnim kovarijatima procjene zadovoljstva zdravstvenom skrbi izdvojili su se dob, učestalost posjeta liječniku i postojanje kroničnog oboljenja. Pozitivnije procjene vezane su uz višu dob korisnika i učestalije posjete liječniku. Korisnici s kroničnim bolestima daju pozitivnije ocjene za sve ispitivane aspekte kvalitete zdravstvene skrbi od strane liječnika opće i obiteljske medicine. Međutim, ove razlike se ne mogu ciljano pripisati zdravstvenom statusu korisnika, već posrednom efektu dobi bolesnika, koji se pokazao ključnom determinantom procijenjenog zadovoljstva. Iznimka je poznavanje tegoba od strane liječnika, gdje efekt postojanja kronične bolesti i nakon kontrole kovarijata (dob i učestalost posjeta) ostaje i dalje značajan.

Uporaba interneta, koji je neupitno koristan i praktičan, danas je nezaobilazni dio svakodnevnice. U značajnoj mjeri je i izvor problema, što se očituje kod onog dijela populacije kod kojega je evidentna nemogućnost kontroliranja vremena provedenog u aktivnostima na internetu. Rezultat toga je nastanak brojnih i različitih psihosocijalnih problema koji narušavaju funkcionalnost pojedinca i društva u cjelini te je na temelju toga opravdano govoriti o ovisnosti o internetu. Ovisnost o internetu smatra se vrstom bihevioralne ovisnosti, uključuje razvoj specifičnih mentalnih i ponašajnih oštećenja i problema karakterističnih za ovisničko ponašanje, ali bez uporabe psihoaktivnih sredstava kao uzroka same ovisnosti. Istraživanja prevalencije sustavno ukazuju na globalni porast ovisnosti o internetu s višim stopama u azijskim zemljama u odnosu na Europu i Ameriku. Kao jedan od problema procjene stopa prevalencije ističe se nedostatak jednoznačnih kriterija za definiranje ovisnosti o internetu kao i nedostatak kulturalno nepristranih, pouzdanih mjernih instrumenata. Ono što je posebno zabrinjavajuće je evidentan porast problema ovisnosti o internetu među adolescentima, zbog čega je važno daleko veći naglasak staviti na implementaciju novih znanja, redovitu provjeru postojećih i uvođenje novih preventivnih aktivnosti te podizanje svijesti o potencijalnim opasnostima prekomjernog korištenja interneta. Cilj ovoga istraživanja ponuditi je pregled podataka dobivenih iz istraživanja o prevalenciji, klasifikaciji, simptomima te prevenciji ovisnosti o internetu kod adolescenata, The use of the Internet, which is undoubtedly useful and practical, has become an unavoidable part of today's life. It is also a significant source of problems, which can be seen in that part of the population where there is an evident inability to control the time spent in online activities. The result is the development of numerous and various psychosocial issues that are detrimental to the individual's functionality, as well as society as a whole. Based on that, it is justiofied to talk about Internet addiction. This is considered a sort of bihevioral addiction, and it includes the development of specific mental and bihevioral damages and problems characteristic of addictive behavior, but without the usage of psychoactive substances as the source of the addiction. Prevalence research systematically indicates a global increase in Internet addiction, with higher rates in Asian countries compared to Europe and America. One of the key issues in the assessment of prevalence rates is the absence of unambiguous criteria for the definition of Internet addiction, as well as the lack of culturally unbiased and realiable measuring instruments. The evident increase in the interent addiction problem among adolescents is especially concerning, which is why it is important to put a much higer emphasis on the implementation of new knowledge, the regular review of existing knowledge and the introduction of new preventive activities concerning the potential dangers of excessive Internet use. The aim of this research was to offer an overview of data attained from research about the prevalence, classification, symptoms and prevention of Internet addiction in adolescents.

Točnost prognoze budućeg razvoja, kao jednog od najvažnijih ciljeva psihodijagnostičke procjene djece, u značajnoj mjeri ovisi o stabilnosti rezultata ljestvica psihomotoričkog razvoja tijekom vremena. Razvojni test Čuturić je u Republici Hrvatskoj najčešće primjenjivani instrument za procjenu psihomotoričkog razvoja djece, no nema istraživanja koja bi se bavila stabilnošću rezultata na ovom testu u kliničkim uzorcima djece. Zbog toga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati stabilnost rezultata na Razvojnom testu Čuturić kod djece upućene na psihodijagnostičku procjenu u dobi od 22 mjeseca do 8 godina. Razlozi upućivanja bili su heterogeni, a u uzorku su djeca sa i bez poremećaja govora, s neurorizičnim čimbenicima i bez njih. U istraživanje je uključeno 193 djece (134 dječaka i 59 djevojčica) s kojima su obavljene dvije procjene Razvojnim testom Čuturić, uz interval između procjena od 1 do 68 mjeseci. Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajne korelacije između rezultata prve i druge procjene a postoci objašnjene varijance rezultata druge procjene na osnovi rezultata prve procjene su u rasponu od 32% u uzorku djece s poremećajima govornog izražavanja/kašnjenja u razvoju govora do 73% u uzorku djevojčica. Regresijska analiza pokazala je da je rezultat prve procjene jedini značajan prediktor rezultata druge procjene, a dob u vrijeme prve i druge procjene, interval između procjena, spol, govorni status, neurorizični čimbenici i uputna dijagnoza nisu značajno doprinosili predikciji. Unatoč statistički visoko značajnoj povezanosti rezultata prve i druge procjene, gotovo trećina djece (31,6%) postizali su rezultate dviju procjena, koji su se razlikovali za 15 ili više jedinica, neovisno o njihovoj dijagnozi, govornom statusu ili neuroriziku. Ovi rezultati upozoravaju na rizik da se na osnovi rezultata Razvojnog testa Čuturić precijeni ili potcijeni sposobnosti djeteta. Unatoč tome što ovaj test može biti dobar pokazatelj trenutnih psihomotoričkih sposobnosti