Search

Autori obrađuju oblikovanje i značajke zapadne jugoslavenske granice na današnjem teritoriju Slovenije od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog rata. Opisuju rapalsku granicu koja je pratila razvođe između jadranskog područja i porječja Save; u sjevernom dijelu po Julijskim Alpama, u srednjem dijelu po brdima predalpskog svijeta, a u južnom dijelu po Dinarskom gorju. Nakon sklopljenog dogovora o granici obje su je strane počele utvrđivati. Prvi su s time počeli Talijani dvadesetih godina 20. stoljeća. Do većeg utvrđivanja, poznatog kao „Alpski zid“, na talijanskoj strani došlo je 1931. Na jugoslavenskoj strani slična inicijativa pojavila se sredinom dvadesetih godina, a prije 1935. nije došlo do većeg utvrđivanja, kada su počeli s izgradnjom Rupnikove linije. Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije 1941. Talijani su zajedno s Nijemcima potpisali novi dogovor o svojoj istočnoj granici. Sjeverni dio rapalske granice još uvijek je služio kao državna granica između Italije i Njemačke, a njezin južni dio postao je unutarnja talijanska pokrajinska granica. Nakon Drugog svjetskog rata granica između Italije i Jugoslavije bila je pomaknuta prema zapadu, puno bliže slovenskoj zapadnoj etničkoj granici.

This article deals with landslide geomorphology, which should be placed alongside fluvial, tectonic, karst, coast, or slope geomorphology. Slovenia is used as an example to present landslide susceptibility mapping and the relative landslide rate, which was used to quantify the relative role of landslides in recent relief development in comparison to other fluvio-denudational or erosion processes. Landslides are a geographical constant in certain areas, and in the past some researchers have also used expressions such as landslideprone region for certain regions of Slovenia. The last section deals with geographers’ role in landslide hazard research, which consists of several activities, although map-making remains the fundamental skill applied by geomorphologists. Methods of landslide hazard assessment are also discussed., Rad se bavi geomorfologijom klizišta, koja bi se trebala svrstati uz fluvijalnu, kršku, obalnu, padinsku ili strukturnu geomorfologiju. Slovenija je uzeta kao primjer kako bi se predstavilo kartiranje vjerojatnosti pojave klizišta i kako bi se odredio relativni udio procesa klizanja u ukupnom intenzitetu denudacije što zapravo služi pri kvantificiranju relativne uloge klizišta u recentnom razvoju reljefa u usporedbi s drugim fluviodenudacijskim I erozijskim procesima. Klizišta su geografska konstanta u određenim područjima te su u prošlosti za neke regije u Sloveniji upotrebljavani i termini poput regije podložne klizanju. Zadnji dio rada bavi se ulogom geografa u istraživanju rizika od klizišta, koja se sastoji od niza aktivnosti, no osnovna je vještina koju primjenjuju geomorfolozi i dalje izrada karata. Raspravlja se i o metodama procjene rizika od klizišta.

This article examines soil erosion and erosion processes in badlands and presents the necessity and importance of their research. We present our findings regarding measurements of erosion processes that we carried out in a flysch region in the Dragonja River Basin in southwest Slovenia and in a dolomite region in central Slovenia in the Polhov Gradec Hills. Soil erosion was measured for various land-use types: an olive grove, a meadow, and a forest. Special emphasis was placed on interrill erosion, which is almost imperceptible without measurement. The measurement results served as a foundation for the importance of studying erosion processes as well as various applied aspects such as obtaining data for verification of erosion models, estimating damage caused by erosion, raising risk awareness due to erosion hazard, and improving coastal management., U radu se istražuju erozija tla i erozijski procesi u ogolinama te se prezentira potreba i važnost takvih istraživanja. Predstavljena su istraživanja povezana s mjerenjima erozijskih procesa u flišnoj regiji u dolini rijeke Dragonje u jugozapadnoj Sloveniji te u dolomitnoj regiji u srednjoj Sloveniji, u Polhograjskim brdima. Eroziju tla mjerilo se kod različitih načina iskorištavanja zemljišta: maslinik, livada i šuma. Naglasak je stavljen na plošnu eroziju koja je gotovo nevidljiva bez mjerenja. Rezultati mjerenja poslužili su kao osnova važnosti proučavanja erozijskih procesa kao i za razne primjenjive aspekte poput pribavljanja podataka za verifikaciju erozijskih modela, procjenu štete nastale erozijom, podizanje svijesti o razini rizika uslijed erozije te pri upravljanju priobaljem.

This article deals with landslide geomorphology, which should be placed alongside fluvial, tectonic, karst, coast, or slope geomorphology. Slovenia is used as an example to present landslide susceptibility mapping and the relative landslide rate, which was used to quantify the relative role of landslides in recent relief development in comparison to other fluvio-denudational or erosion processes. Landslides are a geographical constant in certain areas, and in the past some researchers have also used expressions such as landslideprone region for certain regions of Slovenia. The last section deals with geographers’ role in landslide hazard research, which consists of several activities, although map-making remains the fundamental skill applied by geomorphologists. Methods of landslide hazard assessment are also discussed., Rad se bavi geomorfologijom klizišta, koja bi se trebala svrstati uz fluvijalnu, kršku, obalnu, padinsku ili strukturnu geomorfologiju. Slovenija je uzeta kao primjer kako bi se predstavilo kartiranje vjerojatnosti pojave klizišta i kako bi se odredio relativni udio procesa klizanja u ukupnom intenzitetu denudacije što zapravo služi pri kvantificiranju relativne uloge klizišta u recentnom razvoju reljefa u usporedbi s drugim fluviodenudacijskim I erozijskim procesima. Klizišta su geografska konstanta u određenim područjima te su u prošlosti za neke regije u Sloveniji upotrebljavani i termini poput regije podložne klizanju. Zadnji dio rada bavi se ulogom geografa u istraživanju rizika od klizišta, koja se sastoji od niza aktivnosti, no osnovna je vještina koju primjenjuju geomorfolozi i dalje izrada karata. Raspravlja se i o metodama procjene rizika od klizišta.

This article examines soil erosion and erosion processes in badlands and presents the necessity and importance of their research. We present our findings regarding measurements of erosion processes that we carried out in a flysch region in the Dragonja River Basin in southwest Slovenia and in a dolomite region in central Slovenia in the Polhov Gradec Hills. Soil erosion was measured for various land-use types: an olive grove, a meadow, and a forest. Special emphasis was placed on interrill erosion, which is almost imperceptible without measurement. The measurement results served as a foundation for the importance of studying erosion processes as well as various applied aspects such as obtaining data for verification of erosion models, estimating damage caused by erosion, raising risk awareness due to erosion hazard, and improving coastal management., U radu se istražuju erozija tla i erozijski procesi u ogolinama te se prezentira potreba i važnost takvih istraživanja. Predstavljena su istraživanja povezana s mjerenjima erozijskih procesa u flišnoj regiji u dolini rijeke Dragonje u jugozapadnoj Sloveniji te u dolomitnoj regiji u srednjoj Sloveniji, u Polhograjskim brdima. Eroziju tla mjerilo se kod različitih načina iskorištavanja zemljišta: maslinik, livada i šuma. Naglasak je stavljen na plošnu eroziju koja je gotovo nevidljiva bez mjerenja. Rezultati mjerenja poslužili su kao osnova važnosti proučavanja erozijskih procesa kao i za razne primjenjive aspekte poput pribavljanja podataka za verifikaciju erozijskih modela, procjenu štete nastale erozijom, podizanje svijesti o razini rizika uslijed erozije te pri upravljanju priobaljem.