Search

Istrian goat is an autochthonous Croatian breed which inhabited Istrian peninsula and was important in milk production and human nutrition, especially for poor people. For centuries Istrian goat was a recognizable heraldic symbol of Istria, but in her real form almost disappeared from the breeding area. The revitalization and reaffirmation of Istrian goat began with several dozen remaining breeding animals, after a decade-long breeding ban. Genetic characterization of the Istrian goat population is necessary for providing insight into the state of genetically preserved structure within population as well as positioning Istrian goats within phylogenetically related breeds. Microsatellite and mtDNA analysis of reproductive individuals of Istrian goat and related breeds, Croatian White goat and Saanen goat was carried out. In the population of Istrian goat, higher allelic variability (nA = 9.7; AR = 7.4) were found as well as significant genetic distance (FST = 0.068 - 0.086) in relation to other two breeds. Such results indicated that Istrian goat constitutes a separate genetic identity. The observed ten haplotype sequences of the D-loop mtDNA also confirm the significant genetic richness of the maternal hereditary component. The observed haplotypes in the population of Istrian goat belong to lineage A. A smaller number of haplotypes shows similarity to the group of “white” goats, indicating traces of earlier limited but targeted crossing of Istrian goats. The genetic profile analysis of Istrian goats indicates a high level of genetic variability and provides guidelines for a long-term conservation program. The preserved genetic and promising potential of milk production of Istrian goat makes a significant basis for her economic reaffirmation. Orientation of the breed towards milk production could be an efficient strategy for its effective preservation., Istarska koza jedna je od autohtonih pasmina koja je nastanjivala područje Istarskog poluotoka i bila važna u proizvodnji mlijeka te prehrani, posebice siromašnog stanovništva. Kroz stoljeća je činila prepoznatljivi heraldički simbol Istre, no u svojem stvarnom obličju gotovo je iščezla iz uzgojnog područja. Revitalizacija i reafirmacija istarske koze započela je nakon višedesetljetne zabrane uzgoja na uzgojnoj bazi od nekoliko desetaka preostalih rasplodnih jedinki. Genetska karakterizacija preostale populacije istarske koze nužna je za uvid u stanje unutar populacijske genetske očuvanosti kao i pozicioniranje naspram filogenetski srodnih pasmina koza. Provedena je analiza strukture mikrosatelita i mtDNA rasplodnih jedinki istarske koze te srodnih pasmina koza, hrvatske bijele i sanske koze. U populaciji istarske koze naspram druge dvije pasmine koza utvrđena je veća alelna varijabilnost (nA = 9,7; AR = 7,4) te značajna genetska udaljenost (FST=0,068-0,086) što ukazuje da istarska koza čini zaseban genetski identitet. Zapaženih deset haplotipova sekvenci D-loop regije mtDNA također potvrđuje značajno genetsko bogatstvo maternalne nasljedne komponente. Uočeni haplotipovi u populaciji istarske koze pripadaju haplogrupi A. Manji broj haplotipova pokazuje srodnost naspram pasmina iz skupine bijelih koza, što indicira na tragove ranijih ograničenih ciljanih oplemenjivanja istarske koze. Analiza genetskog profila ukazuje na visoku razinu očuvanosti genetske varijabilnosti te nudi smjernice dugoročno održivog konzervacijskog programa. Očuvani genetski i izgledni proizvodni (mliječni) potencijal istarske koze čini značajnu osnovu njene gospodarske reafirmacije.

Cilj rada bio je istražiti obilježja tehnologija uzgoja teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sjeverne Hrvatske (Varaždinska i Međimurska županija). Telad se do 8. tjedna starosti na gospodarstvima Varaždinske županije najčešće drži na vezu (57,7%). Nakon 8. tjedna starosti u obje predmetne županije dominantan je vezani način držanja teladi. Prva porcija kolostruma teladi se daje unutar prva tri sata života i to na 99,2% anketiranih gospodarstava Varaždinske i 90% gospodarstava Međimurske županije. Na većini gospodarstva sjeverne Hrvtaske teladi se daje 1-1,5 l kolostruma (51,9% Varaždinska, odnosno 65% Međimurska županija). Smrzavanje kolostruma provodi se na 10,5% anketiranih gospodarstava u Varaždinskoj i 15% u Međimurskoj županiji. U Varaždinskoj županiji uzgajivači značajno duže napajaju telad mlijekom ili mliječnom zamjenom (P<0,001) u odnosu na uzgajivače iz Međimurske županije. Posljedično tome, zabilježeno je da telad popije značajno manje mlijeka u Međimurskoj županiji (P<0,001). Uzgajivači na području Međimurske županije daju teladi značajno ranije kruta krmiva: sijeno (P<0,05), predstarter ili starter (P<0,001) te vodu (P<0,001) nego uzgajivači na području Varaždinske županije. Ni u jednoj predmetnoj županiji se ne primjenjuje kompletno izmiješan obrok (TMR) u hranidbi teladi, a kvaliteta kolostruma provjerava se samo na 3% gospodarstava u Varaždinskoj županiji (4 farme) odnosno na samo jednoj farmi u Međimurskoj županiji., The aim of this study was to investigate characteristics of calves rearing technologies at family farms in northern Croatia (Varazdin and Medjumurje County). Calves up to eight weeks of age at family farms in Varazdin County were kept mostly tied (57.7%). After eight weeks of age, calves in both analysed Counties are dominantly kept tied. First colostrums ration was given to calves within first three hours after calving, i.e. on 99.2% of analysed farms in Varazdin County and 90% of analysed farms in Medjimurje County. On the majority of farms colostrums is given to the calves in amount of 1-1.5 litres (51.9% Varazdin, i.e. 65% Medjimurje County). Freezing of colostrum is done at 10.5% of analysed farms in Varazdin and 15% of analysed farms in Medjimurje County. In Varazdin County farmers feed calves with milk or milk replacer significantly longer (P<0.001) than farmers in Medjimurje County. Consequently, calves in Medjimurje County consumes significantly lower quantities of milk or milk replacer (P<0.001). Calves in the Medjimurje County are significantly earlier fed with solid feed: hay (P<0.05), pre-starter or starter (P<0.001), and water (P<0.001) than on farms at the Varazdin County. Total mixed ratio (TMR) was used neither in Varazdin nor in Medjmurje County in calves’ nutrition, and colostrums quality was checked only at 3% of farms in Varazdin County (4 farms), and only at one farm in Medjimurje County.

Istrian goat is an autochthonous Croatian breed which inhabited Istrian peninsula and was important in milk production and human nutrition, especially for poor people. For centuries Istrian goat was a recognizable heraldic symbol of Istria, but in her real form almost disappeared from the breeding area. The revitalization and reaffirmation of Istrian goat began with several dozen remaining breeding animals, after a decade-long breeding ban. Genetic characterization of the Istrian goat population is necessary for providing insight into the state of genetically preserved structure within population as well as positioning Istrian goats within phylogenetically related breeds. Microsatellite and mtDNA analysis of reproductive individuals of Istrian goat and related breeds, Croatian White goat and Saanen goat was carried out. In the population of Istrian goat, higher allelic variability (nA = 9.7; AR = 7.4) were found as well as significant genetic distance (FST = 0.068 - 0.086) in relation to other two breeds. Such results indicated that Istrian goat constitutes a separate genetic identity. The observed ten haplotype sequences of the D-loop mtDNA also confirm the significant genetic richness of the maternal hereditary component. The observed haplotypes in the population of Istrian goat belong to lineage A. A smaller number of haplotypes shows similarity to the group of “white” goats, indicating traces of earlier limited but targeted crossing of Istrian goats. The genetic profile analysis of Istrian goats indicates a high level of genetic variability and provides guidelines for a long-term conservation program. The preserved genetic and promising potential of milk production of Istrian goat makes a significant basis for her economic reaffirmation. Orientation of the breed towards milk production could be an efficient strategy for its effective preservation., Istarska koza jedna je od autohtonih pasmina koja je nastanjivala područje Istarskog poluotoka i bila važna u proizvodnji mlijeka te prehrani, posebice siromašnog stanovništva. Kroz stoljeća je činila prepoznatljivi heraldički simbol Istre, no u svojem stvarnom obličju gotovo je iščezla iz uzgojnog područja. Revitalizacija i reafirmacija istarske koze započela je nakon višedesetljetne zabrane uzgoja na uzgojnoj bazi od nekoliko desetaka preostalih rasplodnih jedinki. Genetska karakterizacija preostale populacije istarske koze nužna je za uvid u stanje unutar populacijske genetske očuvanosti kao i pozicioniranje naspram filogenetski srodnih pasmina koza. Provedena je analiza strukture mikrosatelita i mtDNA rasplodnih jedinki istarske koze te srodnih pasmina koza, hrvatske bijele i sanske koze. U populaciji istarske koze naspram druge dvije pasmine koza utvrđena je veća alelna varijabilnost (nA = 9,7; AR = 7,4) te značajna genetska udaljenost (FST=0,068-0,086) što ukazuje da istarska koza čini zaseban genetski identitet. Zapaženih deset haplotipova sekvenci D-loop regije mtDNA također potvrđuje značajno genetsko bogatstvo maternalne nasljedne komponente. Uočeni haplotipovi u populaciji istarske koze pripadaju haplogrupi A. Manji broj haplotipova pokazuje srodnost naspram pasmina iz skupine bijelih koza, što indicira na tragove ranijih ograničenih ciljanih oplemenjivanja istarske koze. Analiza genetskog profila ukazuje na visoku razinu očuvanosti genetske varijabilnosti te nudi smjernice dugoročno održivog konzervacijskog programa. Očuvani genetski i izgledni proizvodni (mliječni) potencijal istarske koze čini značajnu osnovu njene gospodarske reafirmacije.

Cilj rada bio je istražiti obilježja tehnologija uzgoja teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima sjeverne Hrvatske (Varaždinska i Međimurska županija). Telad se do 8. tjedna starosti na gospodarstvima Varaždinske županije najčešće drži na vezu (57,7%). Nakon 8. tjedna starosti u obje predmetne županije dominantan je vezani način držanja teladi. Prva porcija kolostruma teladi se daje unutar prva tri sata života i to na 99,2% anketiranih gospodarstava Varaždinske i 90% gospodarstava Međimurske županije. Na većini gospodarstva sjeverne Hrvtaske teladi se daje 1-1,5 l kolostruma (51,9% Varaždinska, odnosno 65% Međimurska županija). Smrzavanje kolostruma provodi se na 10,5% anketiranih gospodarstava u Varaždinskoj i 15% u Međimurskoj županiji. U Varaždinskoj županiji uzgajivači značajno duže napajaju telad mlijekom ili mliječnom zamjenom (P<0,001) u odnosu na uzgajivače iz Međimurske županije. Posljedično tome, zabilježeno je da telad popije značajno manje mlijeka u Međimurskoj županiji (P<0,001). Uzgajivači na području Međimurske županije daju teladi značajno ranije kruta krmiva: sijeno (P<0,05), predstarter ili starter (P<0,001) te vodu (P<0,001) nego uzgajivači na području Varaždinske županije. Ni u jednoj predmetnoj županiji se ne primjenjuje kompletno izmiješan obrok (TMR) u hranidbi teladi, a kvaliteta kolostruma provjerava se samo na 3% gospodarstava u Varaždinskoj županiji (4 farme) odnosno na samo jednoj farmi u Međimurskoj županiji., The aim of this study was to investigate characteristics of calves rearing technologies at family farms in northern Croatia (Varazdin and Medjumurje County). Calves up to eight weeks of age at family farms in Varazdin County were kept mostly tied (57.7%). After eight weeks of age, calves in both analysed Counties are dominantly kept tied. First colostrums ration was given to calves within first three hours after calving, i.e. on 99.2% of analysed farms in Varazdin County and 90% of analysed farms in Medjimurje County. On the majority of farms colostrums is given to the calves in amount of 1-1.5 litres (51.9% Varazdin, i.e. 65% Medjimurje County). Freezing of colostrum is done at 10.5% of analysed farms in Varazdin and 15% of analysed farms in Medjimurje County. In Varazdin County farmers feed calves with milk or milk replacer significantly longer (P<0.001) than farmers in Medjimurje County. Consequently, calves in Medjimurje County consumes significantly lower quantities of milk or milk replacer (P<0.001). Calves in the Medjimurje County are significantly earlier fed with solid feed: hay (P<0.05), pre-starter or starter (P<0.001), and water (P<0.001) than on farms at the Varazdin County. Total mixed ratio (TMR) was used neither in Varazdin nor in Medjmurje County in calves’ nutrition, and colostrums quality was checked only at 3% of farms in Varazdin County (4 farms), and only at one farm in Medjimurje County.

The objective of this study was to investigate morphometric measures from numerically small population of Gidran horses in Croatia. Thus body measurements were taken from a total of 31 individuals. The dactylo-thoracic index indicated that these animals are intermediary (not suitable for speed nor for traction) what was confirmed with the higher conformation index. The analysis of other conformation indices indicated that, in general, these horses are medilines, compact, with good developed chest. No significant differences between male and female Gidran horses considering body measurements exist what confirm conformation homogeneity as result of well managed breeding strategy. Compared to Hungarian Gidran population, Gidrans from Croatia show great similarity even though they have had lower values for body measurements., Cilj istraživanja je stjecanje uvida u morfometrijske mjere Gidran pasmine konja u Hrvatskoj koja je brojem skromna. Prikupljene su tjelesne mjere od ukupno 31 jedinke. Daktilo-torakalni indeks upućuje da Gidran populaciju u Hrvatskoj karakterizira srednji format tijela (koji nije pogodan ni za postizanje velikih brzina ni za vuču) što je potvrđeno vrijednošću konformacijskog indeksa. Analiza drugih tjelesnih indeksa pokazala je da su umjereno dugi, kompaktni, s dobro razvijenim prsnim košem. Ne postoji značajna razlika u tjelesnim mjerama između muških i ženskih grla što potvrđuje konformacijsku homogenost pasmine kao rezultat dobro vođene uzgojne strategije. Premda populacija Gidrana u Hrvatskoj ima nešto niže vrijednosti tjelesnih mjera u odnosu na uzgoj Gidrana u Mađarskoj, možemo zaključiti da ta dva uzgoja pokazuju veliku sličnost.

The objective of this study was to investigate morphometric measures from numerically small population of Gidran horses in Croatia. Thus body measurements were taken from a total of 31 individuals. The dactylo-thoracic index indicated that these animals are intermediary (not suitable for speed nor for traction) what was confirmed with the higher conformation index. The analysis of other conformation indices indicated that, in general, these horses are medilines, compact, with good developed chest. No significant differences between male and female Gidran horses considering body measurements exist what confirm conformation homogeneity as result of well managed breeding strategy. Compared to Hungarian Gidran population, Gidrans from Croatia show great similarity even though they have had lower values for body measurements., Cilj istraživanja je stjecanje uvida u morfometrijske mjere Gidran pasmine konja u Hrvatskoj koja je brojem skromna. Prikupljene su tjelesne mjere od ukupno 31 jedinke. Daktilo-torakalni indeks upućuje da Gidran populaciju u Hrvatskoj karakterizira srednji format tijela (koji nije pogodan ni za postizanje velikih brzina ni za vuču) što je potvrđeno vrijednošću konformacijskog indeksa. Analiza drugih tjelesnih indeksa pokazala je da su umjereno dugi, kompaktni, s dobro razvijenim prsnim košem. Ne postoji značajna razlika u tjelesnim mjerama između muških i ženskih grla što potvrđuje konformacijsku homogenost pasmine kao rezultat dobro vođene uzgojne strategije. Premda populacija Gidrana u Hrvatskoj ima nešto niže vrijednosti tjelesnih mjera u odnosu na uzgoj Gidrana u Mađarskoj, možemo zaključiti da ta dva uzgoja pokazuju veliku sličnost.

Pravilno izbalansiran obrok kobile nakon ždrijebljenja pozitivno će se odraziti na oporavak kobile, sljedeći spolni ciklus, vraćanje u prvobitnu kondiciju, napredak ždrjebeta te sastav i količinu kobiljeg mlijeka. Razdoblje u kojem se kobila treba vratiti u prvobitno kondicijsko stanje, a ujedno namirivati uzdržne i produktivne potrebe za hranjivim tvarima, iznimno je zahtjevno. Kobile u prva tri mjeseca laktacije proizvedu mlijeka u količini oko 3% tjelesne mase dnevno, te u tom razdoblju imaju znatno veće potrebe za hranjivim tvarima, dok kasnija razina proizvodnje mlijeka pada na 2% tjelesne mase dnevno. Dnevne potrebe toplokrvne kobile u laktaciji od 600 kg tjelesne mase za probavljivim bjelančevinama u prvom mjesecu laktacije su 1.275 g, te se postupno smanjuju do petog mjeseca laktacije za 30,6%. Dnevni obroci u prvom mjesecu laktacije trebaju zadovoljavati 135 MJ metaboličke energije koja se u petom mjesecu laktacije smanjuje za 11,8%, a najveća je u trećem mjesecu laktacije (142 MJ). Važno je namiriti potrebe za makro-elementima: kalcijem (61 g), fosforom (46 g), natrijem (16 g), klorom (54 g), kao i elementima u tragovima (željezom 1.250 mg, bakrom 125 mg, cinkom 625 mg i magnezijem 500 mg). U hranidbi kobila u laktaciji treba osigurati i vitamine topive u mastima: vitamin A (90.000 IJ), D (12.000 IJ) i E (600 mg). Sastavi obroka koji bi zadovoljavali dnevne potrebe kobila u laktaciji za hranjivim tvarima ovise o sustavu držanja, godišnjem dobu, raspoloživim krmivima i zdravstvenom stanju jedinke. Pristupi li se individualnoj hranidbi kobile nakon ždrijebljenja, vodeći računa o uzdržnim i produktivnim potrebama za hranjivim tvarima i pravilno ih balansirajući u obroke kobila, u laktaciji brzo će se vratiti u prvobitno kondicijsko stanje, te će se dugo koristiti u uzgoju konja., Properly balanced mare’s diet after foaling will reflect positively on the mare’s recovery, following sexual cycle, restoring the body condition, foal’s progress, as well as on the composition and quantity of mare's milk. The period in which the mare should be returned to her original body condition, and also settled maintenance and productive needs for nutrients, is extremely challenging. Mares during the first three months of lactation produce milk in quantity about 3% of their body weight per day, hence in that time they have significantly greater needs for nutrients. Later in lactation milk production levels decrease to 2% of mare’s body weight per day. Daily needs for digestible protein of lactating warm-blooded mares weighing of 600 kg are 1275 g in the first month of lactation, after which the weight gradually decreases by 30.6% until the fifth month of lactation. Daily diet in the first month of lactation should meet the 135 MJ of metabolic energy. The highest needs for metabolic energy are in the third month of lactation (142 MJ), while reduction in the amount of 11.8% occurs in the fifth month of lactation. Also, it is important to satisfy the needs for macro-elements: calcium (61 g), phosphorus (46 g), sodium (16 g), chlorine (54 g), and elements in trace (iron, 1250 mg, copper 125 mg, zinc 625 mg and magnesium 500 mg). The lactating mare’s diet should contain fat-soluble vitamins in the amount as follows: vitamin A (90,000 IU), D (12,000 IU) and E (600 mg). Diet composition that would satisfy the daily needs of lactating mares for nutrients depends on the keeping system, the season, the available fodder and health status of individual animal. Individual approach to the mare’s diet after the foaling taking into account the maintenance and the productive needs, applying properly balanced diet will result in mare’s fast return to initial body condition, long life and breeding use.

Pravilno izbalansiran obrok kobile nakon ždrijebljenja pozitivno će se odraziti na oporavak kobile, sljedeći spolni ciklus, vraćanje u prvobitnu kondiciju, napredak ždrjebeta te sastav i količinu kobiljeg mlijeka. Razdoblje u kojem se kobila treba vratiti u prvobitno kondicijsko stanje, a ujedno namirivati uzdržne i produktivne potrebe za hranjivim tvarima, iznimno je zahtjevno. Kobile u prva tri mjeseca laktacije proizvedu mlijeka u količini oko 3% tjelesne mase dnevno, te u tom razdoblju imaju znatno veće potrebe za hranjivim tvarima, dok kasnija razina proizvodnje mlijeka pada na 2% tjelesne mase dnevno. Dnevne potrebe toplokrvne kobile u laktaciji od 600 kg tjelesne mase za probavljivim bjelančevinama u prvom mjesecu laktacije su 1.275 g, te se postupno smanjuju do petog mjeseca laktacije za 30,6%. Dnevni obroci u prvom mjesecu laktacije trebaju zadovoljavati 135 MJ metaboličke energije koja se u petom mjesecu laktacije smanjuje za 11,8%, a najveća je u trećem mjesecu laktacije (142 MJ). Važno je namiriti potrebe za makro-elementima: kalcijem (61 g), fosforom (46 g), natrijem (16 g), klorom (54 g), kao i elementima u tragovima (željezom 1.250 mg, bakrom 125 mg, cinkom 625 mg i magnezijem 500 mg). U hranidbi kobila u laktaciji treba osigurati i vitamine topive u mastima: vitamin A (90.000 IJ), D (12.000 IJ) i E (600 mg). Sastavi obroka koji bi zadovoljavali dnevne potrebe kobila u laktaciji za hranjivim tvarima ovise o sustavu držanja, godišnjem dobu, raspoloživim krmivima i zdravstvenom stanju jedinke. Pristupi li se individualnoj hranidbi kobile nakon ždrijebljenja, vodeći računa o uzdržnim i produktivnim potrebama za hranjivim tvarima i pravilno ih balansirajući u obroke kobila, u laktaciji brzo će se vratiti u prvobitno kondicijsko stanje, te će se dugo koristiti u uzgoju konja., Properly balanced mare’s diet after foaling will reflect positively on the mare’s recovery, following sexual cycle, restoring the body condition, foal’s progress, as well as on the composition and quantity of mare's milk. The period in which the mare should be returned to her original body condition, and also settled maintenance and productive needs for nutrients, is extremely challenging. Mares during the first three months of lactation produce milk in quantity about 3% of their body weight per day, hence in that time they have significantly greater needs for nutrients. Later in lactation milk production levels decrease to 2% of mare’s body weight per day. Daily needs for digestible protein of lactating warm-blooded mares weighing of 600 kg are 1275 g in the first month of lactation, after which the weight gradually decreases by 30.6% until the fifth month of lactation. Daily diet in the first month of lactation should meet the 135 MJ of metabolic energy. The highest needs for metabolic energy are in the third month of lactation (142 MJ), while reduction in the amount of 11.8% occurs in the fifth month of lactation. Also, it is important to satisfy the needs for macro-elements: calcium (61 g), phosphorus (46 g), sodium (16 g), chlorine (54 g), and elements in trace (iron, 1250 mg, copper 125 mg, zinc 625 mg and magnesium 500 mg). The lactating mare’s diet should contain fat-soluble vitamins in the amount as follows: vitamin A (90,000 IU), D (12,000 IU) and E (600 mg). Diet composition that would satisfy the daily needs of lactating mares for nutrients depends on the keeping system, the season, the available fodder and health status of individual animal. Individual approach to the mare’s diet after the foaling taking into account the maintenance and the productive needs, applying properly balanced diet will result in mare’s fast return to initial body condition, long life and breeding use.

Hrvatsko konjogojstvo ima dugu tradiciju, a upravo ta tradicija otvara mogućnosti za razvoj konjičkog turizma na području cijele Hrvatske. Organiziranje turističkih aktivnosti, savjetovanje, povezivanje interesnih skupina te organizacija, koordinacija i promocija konjičkih turističkih staza i konjičkog turizma općenito, potrebni su preduvjeti za razvoj konjičkog turizma u budućnosti. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnosti razvoja komercijalnog konjičkog turizma u Samoboru i njegovoj okolici temeljenog na rezultatima pilot istraživanja stanja i potencijala konjičkog kluba Mirnovec te potencijala okruženja u kojem se klub nalazi. Za potrebu analize stanja, interesa i potreba dizajnirana su dva upitnika za dvije skupine ispitanika. Upitnik „Mladi i konjički sport“ (MKS) sadrži ukupno šest pitanja zatvorenog tipa, a namijenjen je mlađoj dobnoj skupini jahača, dok upitnik „Roditelji za klub“ (RZK) sadrži osam pitanja zatvorenog tipa namijenjenog roditeljima polaznika škole jahanja. Na osnovi mišljenja korisnika i posjetitelja konjičkog kluba predloženi su sadržaji nadopune turističke i sportske ponude kluba, kao i sadržaji turističkog razvoja područja Samobora i okolice., Croatian horse breeding has long tradition, and this tradition opens opportunities for development of equestrian tourism in the entire Croatia. Organizing tourist activities, counseling, association groups of interest and the organization, coordination and promotion of equestrian trails and equestrian tourism in general are needful prerequisites for the development of equestrian tourism in the future. The aim of this study was to determine the possibilities of development of commercial equestrian tourism in Samobor and the surrounding area based on the results of the pilot survey and potential of equestrian club Mirnovec as well as environment potential in which the club is located. For the purpose of analysis of situation, interests and needs the two questionnaires are designed for two groups of examinee. Questionnaire "Youth and equestrian sports" (YES) contains six questions (closed type), intended to younger group of riders, while the questionnaire "Parents for club" (PFC) contains eight questions (also closed type) designed for parents of students in riding school. Based on the opinions of users and visitors of equestrian club, facilities for amendments tourist and sport club offer are proposed, as well as facilities for tourism development of Samobor and surrounding areas.

Hrvatsko konjogojstvo ima dugu tradiciju, a upravo ta tradicija otvara mogućnosti za razvoj konjičkog turizma na području cijele Hrvatske. Organiziranje turističkih aktivnosti, savjetovanje, povezivanje interesnih skupina te organizacija, koordinacija i promocija konjičkih turističkih staza i konjičkog turizma općenito, potrebni su preduvjeti za razvoj konjičkog turizma u budućnosti. Cilj ovog rada je utvrditi mogućnosti razvoja komercijalnog konjičkog turizma u Samoboru i njegovoj okolici temeljenog na rezultatima pilot istraživanja stanja i potencijala konjičkog kluba Mirnovec te potencijala okruženja u kojem se klub nalazi. Za potrebu analize stanja, interesa i potreba dizajnirana su dva upitnika za dvije skupine ispitanika. Upitnik „Mladi i konjički sport“ (MKS) sadrži ukupno šest pitanja zatvorenog tipa, a namijenjen je mlađoj dobnoj skupini jahača, dok upitnik „Roditelji za klub“ (RZK) sadrži osam pitanja zatvorenog tipa namijenjenog roditeljima polaznika škole jahanja. Na osnovi mišljenja korisnika i posjetitelja konjičkog kluba predloženi su sadržaji nadopune turističke i sportske ponude kluba, kao i sadržaji turističkog razvoja područja Samobora i okolice., Croatian horse breeding has long tradition, and this tradition opens opportunities for development of equestrian tourism in the entire Croatia. Organizing tourist activities, counseling, association groups of interest and the organization, coordination and promotion of equestrian trails and equestrian tourism in general are needful prerequisites for the development of equestrian tourism in the future. The aim of this study was to determine the possibilities of development of commercial equestrian tourism in Samobor and the surrounding area based on the results of the pilot survey and potential of equestrian club Mirnovec as well as environment potential in which the club is located. For the purpose of analysis of situation, interests and needs the two questionnaires are designed for two groups of examinee. Questionnaire "Youth and equestrian sports" (YES) contains six questions (closed type), intended to younger group of riders, while the questionnaire "Parents for club" (PFC) contains eight questions (also closed type) designed for parents of students in riding school. Based on the opinions of users and visitors of equestrian club, facilities for amendments tourist and sport club offer are proposed, as well as facilities for tourism development of Samobor and surrounding areas.

Osjetilna percepcija konja vrlo je složena u podražajnom i reakcijskom iskazivanju. Izoštrenost osjetila evolucijska je prilagodba koja je osigurala precima konja hitrost reakcija nužnih za njihovo preživljavanje. Razumijevanje osjetilne percepcije konja neophodno je za usklađen rad s konjem. U radu s konjem nužno je uvažavati značajnu širinu vidnog polja, te osobitosti percepcije dubine i oštrine vida. Sluh konja prilagođen je otkrivanju širokog frekvencijskog raspona zvukova te su sposobni obje uške neovisno okretati za gotovo 180°. Osjetilo mirisa ima veliku ulogu u otkrivanju predatora, spolnom ponašanju, te je bitno za socijalni kontakt životinja i čovjeka. Taktilna percepcija osim u održavanju socijalnog kontakta s drugim konjima, glavno je osjetilo interakcije konja i jahača. Za uspješan rad s konjem nužno je treningom postići određenu desenzibilizaciju osjetilne percepcije konja. Različitim vrstama treninga konji se izlažu očekivanim situacijama kako bi se ublažile instinktivne reakcije i ojačalo njihovo povjerenje u jahača., Sensory perception in horses is very complex due to expression of stimuli and reactions. Sharpening of the senses is an evolutionary adaptation which provided for the ancestors of horses quickness of reactions necessary for their survival. Understanding sensory perception of the horse is essential for synchronised work of human and horse. Working with horse it is necessary to respect a notable width of vision and specificity of depth and acuity perception. Horse hearing is adapted to detect a wide frequency range of sound and horses are capable rotated both ears independently almost at 180°. The sense of smell plays an important role in detection of predators, sexual behavior, and it is essential for social contact between human and the animal. Tactile perception, except in maintaining social contact with other horses, has the main role in interaction between the horse and the rider. For successful training is necessary to achieve a certain desensibility of horse sensory perception. With different types of training, horses are exposed to expected situations which mitigate their instinctive reaction and strengthen their confidence in rider.

Osjetilna percepcija konja vrlo je složena u podražajnom i reakcijskom iskazivanju. Izoštrenost osjetila evolucijska je prilagodba koja je osigurala precima konja hitrost reakcija nužnih za njihovo preživljavanje. Razumijevanje osjetilne percepcije konja neophodno je za usklađen rad s konjem. U radu s konjem nužno je uvažavati značajnu širinu vidnog polja, te osobitosti percepcije dubine i oštrine vida. Sluh konja prilagođen je otkrivanju širokog frekvencijskog raspona zvukova te su sposobni obje uške neovisno okretati za gotovo 180°. Osjetilo mirisa ima veliku ulogu u otkrivanju predatora, spolnom ponašanju, te je bitno za socijalni kontakt životinja i čovjeka. Taktilna percepcija osim u održavanju socijalnog kontakta s drugim konjima, glavno je osjetilo interakcije konja i jahača. Za uspješan rad s konjem nužno je treningom postići određenu desenzibilizaciju osjetilne percepcije konja. Različitim vrstama treninga konji se izlažu očekivanim situacijama kako bi se ublažile instinktivne reakcije i ojačalo njihovo povjerenje u jahača., Sensory perception in horses is very complex due to expression of stimuli and reactions. Sharpening of the senses is an evolutionary adaptation which provided for the ancestors of horses quickness of reactions necessary for their survival. Understanding sensory perception of the horse is essential for synchronised work of human and horse. Working with horse it is necessary to respect a notable width of vision and specificity of depth and acuity perception. Horse hearing is adapted to detect a wide frequency range of sound and horses are capable rotated both ears independently almost at 180°. The sense of smell plays an important role in detection of predators, sexual behavior, and it is essential for social contact between human and the animal. Tactile perception, except in maintaining social contact with other horses, has the main role in interaction between the horse and the rider. For successful training is necessary to achieve a certain desensibility of horse sensory perception. With different types of training, horses are exposed to expected situations which mitigate their instinctive reaction and strengthen their confidence in rider.

Učinkovita proizvodnja mlijeka uvažava interese proizvođača, preradbene industrije, potrebe potrošača i dobrobiti životinje. Razvoj novih metoda direktne analize gena odgovornih za polimorfizam bjelančevina mlijeka daje nove alate u podizanju profitabilnosti proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda kroz ugradnju pasminskog genetskog profila u gojidbeni program. Radi nužnosti determinacije genetskog profila pasmina goveda u Hrvatskoj, koristeći nove analitičke metode određen je udio dominantnih alelnih polimorfnih varijanti beta-laktoglobulina (β-Lg) i kapa-kazeina (κ-CN). Udio alelne B varijante beta-laktoglobulina dominantan je u svim istraženim pasminama goveda (>52,9 %). Alelna A varijanta kapa kazeina je dominantna u selekcioniranim pasminama goveda (60,7-76,4 %), dok je udio B varijante kapa-kazeina značajno zastupljeniji u izvornim pasminama goveda (48,2-84,1 %). Spoznaje o genetskom profilu pasmina obzirom na istražene polimorfne varijante bjelančevina mlijeka su korisne u daljnjoj uzgojnoj izgradnji i gospodarskoj afirmaciji, posebice izvornih pasmina goveda., Profitable milk production respects the interests of producers, processing industries, consumer requirements and welfare of animals. Development of new methods of direct gene analysis responsible for milk proteins polymorphism provide new tools to raise the profitability of milk production and dairy products through implementation of breed genetic profile in breeding program. Because of necessity to determinate genetic profiles of cattle breeds in Croatia using new analytical methods, the ratio of dominant allelic polymorphic variants of beta-lactoglobulin (β-Lg) and kappa-casein (κ-CN) is defined. The share of beta-lactoglobulin B variant is dominant in all investigated cattle breeds (>52.9 %). Kappa- casein allelic variant A is dominant in selected cattle breeds (60.7-76.4 %), while the share of B variant is significantly more presented in autochthonous cattle breeds (48.2-84.1 %). Knowledge about genetic profile of breeds due to studied polymorphic variants of milk proteins is useful in further breeding development and economic reaffirmation of cattle breeds, especially autochthonous ones.

Hormonalni status tijekom gravidnosti kobile značajno se razlikuje naspram drugih domaćih životinja. Tijekom cijele gravidnosti kobile vrlo je izražena hormonalna interakcija između ploda i majke. U ranoj trudnoći javlja se u obliku majčinskog prepoznavanja takvog stanja, jer zametak određenim signalima „obavještava“ majku o svojoj prisutnosti i time produžuje život žutom tijelu. Također, proizvodnja placentarnog estrogena i progestagena, u srednjoj fazi gravidnosti, ovisi o prekursorima sinetiziranima u povećanim gonadama fetusa i u nadbubrežnim žlijezdama fetusa. U zadnjoj fazi gravidnosti, upravo se fetus smatra inicijatorom partusa. Sam, mehanizam nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da je povezan s povišenim količinama kortikosteroida u amnionskoj tekućini koju proizvode nadbubrežne žlijezda fetusa. Potrebno je potpuno razumjevanje hormonalnih osobitosti gravidnosti kobile kako bi čovjek mogao pozitivno utjecati na trenutno prenisku stopu plodnosti konja., Hormonal status of the mares during pregnancy is significantly different in relation to other domestic animals. Throughout the pregnancy the mare and fetus hormonal interacts with each other. During early pregnancy developing embryo signals its presence to the maternal organism to prolong the lifespan of the primary corpus luteum. Also, the production of placental estrogen and progestagens in later stages of pregnancy, dependes on the precursors synthesized in increased fetal gonads and in adrenal glands of the fetus. In the last stage of pregnancy, it is fetus who initiates parturition. Mechanism of parturation is not fully understood, but is considered to be associated with increased amounts of corticosteroids in the amniotic fluid produced by the adrenal glands of the fetus. Fully understanding of the hormonal features of pregnancy in mares is vital, because only than man could inhance fertility rate in a horse wich is currently very low.

Hormonalni status tijekom gravidnosti kobile značajno se razlikuje naspram drugih domaćih životinja. Tijekom cijele gravidnosti kobile vrlo je izražena hormonalna interakcija između ploda i majke. U ranoj trudnoći javlja se u obliku majčinskog prepoznavanja takvog stanja, jer zametak određenim signalima „obavještava“ majku o svojoj prisutnosti i time produžuje život žutom tijelu. Također, proizvodnja placentarnog estrogena i progestagena, u srednjoj fazi gravidnosti, ovisi o prekursorima sinetiziranima u povećanim gonadama fetusa i u nadbubrežnim žlijezdama fetusa. U zadnjoj fazi gravidnosti, upravo se fetus smatra inicijatorom partusa. Sam, mehanizam nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da je povezan s povišenim količinama kortikosteroida u amnionskoj tekućini koju proizvode nadbubrežne žlijezda fetusa. Potrebno je potpuno razumjevanje hormonalnih osobitosti gravidnosti kobile kako bi čovjek mogao pozitivno utjecati na trenutno prenisku stopu plodnosti konja., Hormonal status of the mares during pregnancy is significantly different in relation to other domestic animals. Throughout the pregnancy the mare and fetus hormonal interacts with each other. During early pregnancy developing embryo signals its presence to the maternal organism to prolong the lifespan of the primary corpus luteum. Also, the production of placental estrogen and progestagens in later stages of pregnancy, dependes on the precursors synthesized in increased fetal gonads and in adrenal glands of the fetus. In the last stage of pregnancy, it is fetus who initiates parturition. Mechanism of parturation is not fully understood, but is considered to be associated with increased amounts of corticosteroids in the amniotic fluid produced by the adrenal glands of the fetus. Fully understanding of the hormonal features of pregnancy in mares is vital, because only than man could inhance fertility rate in a horse wich is currently very low.

Milk urea nitrogen concentration is a reliable indicator of protein energy balance in dairy cows. Concentration of milk urea nitrogen is mostly affected by nutritional factors, but also its concentration can be influenced by some non-nutritional factors. The aim of this research was to determine the effect of season, parity and stage of lactation on concentration of milk urea nitrogen, as well as its association with daily milk yield, milk fat and protein content and somatic cell count. For that purpose, milk control data were collected for 5061 Holstein dairy cows from four dairy farms during five-year period (between January 1999 and December 2005). When milk urea nitrogen was associated with season, the higher concentration was found in the summer and autumn period, while significantly lower concentration was found in the winter and spring period. Milk urea nitrogen was the lowest in first lactation (27.34 mg/dL) and significantly increased with parities. The highest milk urea nitrogen concentration was recorded during mid-lactation stage (100-200 days), while the lowest concentration was found during late lactation stage (>200 days). Daily milk yield increased notably until above 35.00 mg/dL concentration of milk urea nitrogen, and above that level daily milk yield decreased. Milk fat and protein, content and somatic cell count had negative relationship with milk urea nitrogen concentration. The highest value of milk protein (3.41 %) was recorded when milk urea nitrogen ranged from 15 to 25 mg/dL, while milk fat percentage was the highest (4.06 %) when milk urea nitrogen ranged from 15 to 20 mg/dL. Cows with milk urea nitrogen concentration <15 mg/dL had the highest mean somatic cell count (333x103/mL). Results of this study show significant influence of analyzed non-nutritional factors on milk urea nitrogen concentration. These results may be useful in improving the accuracy of models for controlling protein-energy balance in Holstein dairy cows., Sadržaj uree u mlijeku pouzdan je pokazatelj uravnoteženosti odnosa bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava. Različiti hranidbeni, ali i neki nehranidbeni čimbenici utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sezone, redoslijeda i stadija laktacije na udjel uree u mlijeku, kao i povezanost između udjela uree, proizvodnje mlijeka, udjela mliječne masti i bjelančevina te broja somatskih stanica u mlijeku. U tu svrhu su provedene mjesečne kontrole mliječnosti na četiri velike farme mliječnih krava Holstein pasmine (ukupno 5061 krava u razdoblju od siječnja 1999. do prosinca 2005. godine). Sezona je značajno utjecala na udjel uree u mlijeku, čija je koncentracija tijekom ljeta i jeseni bila viša nego zimi i u proljeće. Udjel uree bio je najniži u prvotelki (27,34 mg/dL) te se značajno povećavao u krava višeg reda laktacije. Sredinom laktacije (100-200 dana) zabilježen je najveći, a krajem laktacije (>200 dana) najmanji prosječni sadržaj uree u mlijeku. Proizvodnja mlijeka znatno se povećavala do razine od 35,00 mg uree po 1 dL mlijeka, nakon čega je uslijedio pad. Udjel mliječne masti i bjelančevina te broj somatskih stanica u mlijeku bili su u negativnoj korelaciji sa sadržajem uree. Najviši udjel bjelančevina (3,41 %) zabilježen je u mlijeku s rasponom udjela uree od 15 do 25 mg/dL, dok je najviši udjel mliječne masti (4,06 %) zabilježen kad je urea bila u rasponu od 15 do 20 mg/dL. Najveći prosječni broj somatskih stanica (333x103 mL-1) utvrđen je u mlijeku sa <15 mg/dL uree. Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da analizirani nehranidbeni čimbenici značajno utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Na taj način dobiveni rezultati mogu poslužiti prilikom usavršavanja modela za kontrolu uravnoteženosti bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava Holstein pasmine.

Milk urea nitrogen concentration is a reliable indicator of protein energy balance in dairy cows. Concentration of milk urea nitrogen is mostly affected by nutritional factors, but also its concentration can be influenced by some non-nutritional factors. The aim of this research was to determine the effect of season, parity and stage of lactation on concentration of milk urea nitrogen, as well as its association with daily milk yield, milk fat and protein content and somatic cell count. For that purpose, milk control data were collected for 5061 Holstein dairy cows from four dairy farms during five-year period (between January 1999 and December 2005). When milk urea nitrogen was associated with season, the higher concentration was found in the summer and autumn period, while significantly lower concentration was found in the winter and spring period. Milk urea nitrogen was the lowest in first lactation (27.34 mg/dL) and significantly increased with parities. The highest milk urea nitrogen concentration was recorded during mid-lactation stage (100-200 days), while the lowest concentration was found during late lactation stage (>200 days). Daily milk yield increased notably until above 35.00 mg/dL concentration of milk urea nitrogen, and above that level daily milk yield decreased. Milk fat and protein, content and somatic cell count had negative relationship with milk urea nitrogen concentration. The highest value of milk protein (3.41 %) was recorded when milk urea nitrogen ranged from 15 to 25 mg/dL, while milk fat percentage was the highest (4.06 %) when milk urea nitrogen ranged from 15 to 20 mg/dL. Cows with milk urea nitrogen concentration <15 mg/dL had the highest mean somatic cell count (333x103/mL). Results of this study show significant influence of analyzed non-nutritional factors on milk urea nitrogen concentration. These results may be useful in improving the accuracy of models for controlling protein-energy balance in Holstein dairy cows., Sadržaj uree u mlijeku pouzdan je pokazatelj uravnoteženosti odnosa bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava. Različiti hranidbeni, ali i neki nehranidbeni čimbenici utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sezone, redoslijeda i stadija laktacije na udjel uree u mlijeku, kao i povezanost između udjela uree, proizvodnje mlijeka, udjela mliječne masti i bjelančevina te broja somatskih stanica u mlijeku. U tu svrhu su provedene mjesečne kontrole mliječnosti na četiri velike farme mliječnih krava Holstein pasmine (ukupno 5061 krava u razdoblju od siječnja 1999. do prosinca 2005. godine). Sezona je značajno utjecala na udjel uree u mlijeku, čija je koncentracija tijekom ljeta i jeseni bila viša nego zimi i u proljeće. Udjel uree bio je najniži u prvotelki (27,34 mg/dL) te se značajno povećavao u krava višeg reda laktacije. Sredinom laktacije (100-200 dana) zabilježen je najveći, a krajem laktacije (>200 dana) najmanji prosječni sadržaj uree u mlijeku. Proizvodnja mlijeka znatno se povećavala do razine od 35,00 mg uree po 1 dL mlijeka, nakon čega je uslijedio pad. Udjel mliječne masti i bjelančevina te broj somatskih stanica u mlijeku bili su u negativnoj korelaciji sa sadržajem uree. Najviši udjel bjelančevina (3,41 %) zabilježen je u mlijeku s rasponom udjela uree od 15 do 25 mg/dL, dok je najviši udjel mliječne masti (4,06 %) zabilježen kad je urea bila u rasponu od 15 do 20 mg/dL. Najveći prosječni broj somatskih stanica (333x103 mL-1) utvrđen je u mlijeku sa <15 mg/dL uree. Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da analizirani nehranidbeni čimbenici značajno utječu na udjel uree u kravljem mlijeku. Na taj način dobiveni rezultati mogu poslužiti prilikom usavršavanja modela za kontrolu uravnoteženosti bjelančevina i energije u obroku mliječnih krava Holstein pasmine.

Proizvodnja magarećeg mlijeka jedna je od mogućnosti gospodarske afirmacije dijela populacije magaraca. Primorsko-dinarski magarac brojnošću je dominantan, no, strukturalne promjene u ruralnim sredinama tijekom posljednjih desetljeća potisnule su ga u skupinu ugroženoga genetskog naslijeđa. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija laktacije i sezone na proizvodni potencijal, laktacijske odlike, kemijski sastav i higijensku kvalitetu mlijeka primorsko- dinarskih magarica. Utvrđena prosječna proizvodnja mlijeka magarica iznosila je 172,12 mL/ mužnji uz prosječan udjel mliječne masti od 0,33 %, bjelančevina 1,55 % i laktoze 6,28 %. Srednja vrijednost broja somatskih stanica je 4,09 log mL-1 a mikroorganizama 3,58 log mL-1. Utjecaj stadija laktacije na količinu mlijeka i udjel suhe tvari bio je značajan (P<0,01), kao i na udjel mliječne masti i bjelančevina u mlijeku (P<0,05). Utvrđen je i značajan utjecaj sezone na proizvodnost, udjel suhe tvari i mliječne masti (P<0,001), kao i udjel bjelančevina u mlijeku (P<0,01). Proizvodnost primorsko- dinarskih magarica u pašnom sustavu držanja relativno je skromna, no, izravne i neizravne koristi od ovakvog vida proizvodnje višestruke su radi čega treba nastaviti razvijanje tehnologija ovog vida proizvodnje., Milk production is one of the possible economic uses of donkey population. The Littoral- Dinaric donkey is numerous, but the structural changes in rural areas during the last decade have pushed it into a group of endangered genetic heritage. The aim of this research is to determine the production potential, lactation characteristics, chemical composition and hygienic quality of the Littoral-Dinaric ass milk. The average milk production was 172.12 mL per milking with the average fat percentage of 0.33 %, milk protein 1.55 %, and lactose 6.28 %. The low average number of somatic cells and bacterial count are noticed in ass’s milk (4.09 mL log-1; 3.58 mL log-1). A significant influence of lactation stage on the milk quantity and proportion of dry matter (P<0.01), as well on the proportion of milk fat and milk protein (P<0.05), was observed. Also the influence of the season on productivity, and the proportion of dry matter and milk fat (P<0001), as well as milk protein (P<0.01) was also significant. Productivity of the Littoral-Dinaric ass in the pasture system is relatively modest, but the direct and indirect benefits from this kind of production are multiple. That is the reason to continue the development of donkey milk production technology.

Proizvodnja magarećeg mlijeka jedna je od mogućnosti gospodarske afirmacije dijela populacije magaraca. Primorsko-dinarski magarac brojnošću je dominantan, no, strukturalne promjene u ruralnim sredinama tijekom posljednjih desetljeća potisnule su ga u skupinu ugroženoga genetskog naslijeđa. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija laktacije i sezone na proizvodni potencijal, laktacijske odlike, kemijski sastav i higijensku kvalitetu mlijeka primorsko- dinarskih magarica. Utvrđena prosječna proizvodnja mlijeka magarica iznosila je 172,12 mL/ mužnji uz prosječan udjel mliječne masti od 0,33 %, bjelančevina 1,55 % i laktoze 6,28 %. Srednja vrijednost broja somatskih stanica je 4,09 log mL-1 a mikroorganizama 3,58 log mL-1. Utjecaj stadija laktacije na količinu mlijeka i udjel suhe tvari bio je značajan (P<0,01), kao i na udjel mliječne masti i bjelančevina u mlijeku (P<0,05). Utvrđen je i značajan utjecaj sezone na proizvodnost, udjel suhe tvari i mliječne masti (P<0,001), kao i udjel bjelančevina u mlijeku (P<0,01). Proizvodnost primorsko- dinarskih magarica u pašnom sustavu držanja relativno je skromna, no, izravne i neizravne koristi od ovakvog vida proizvodnje višestruke su radi čega treba nastaviti razvijanje tehnologija ovog vida proizvodnje., Milk production is one of the possible economic uses of donkey population. The Littoral- Dinaric donkey is numerous, but the structural changes in rural areas during the last decade have pushed it into a group of endangered genetic heritage. The aim of this research is to determine the production potential, lactation characteristics, chemical composition and hygienic quality of the Littoral-Dinaric ass milk. The average milk production was 172.12 mL per milking with the average fat percentage of 0.33 %, milk protein 1.55 %, and lactose 6.28 %. The low average number of somatic cells and bacterial count are noticed in ass’s milk (4.09 mL log-1; 3.58 mL log-1). A significant influence of lactation stage on the milk quantity and proportion of dry matter (P<0.01), as well on the proportion of milk fat and milk protein (P<0.05), was observed. Also the influence of the season on productivity, and the proportion of dry matter and milk fat (P<0001), as well as milk protein (P<0.01) was also significant. Productivity of the Littoral-Dinaric ass in the pasture system is relatively modest, but the direct and indirect benefits from this kind of production are multiple. That is the reason to continue the development of donkey milk production technology.

Konformacija konja od izuzetne je važnosti za njegovu uporabnu i uzgojnu vrijednost. Istraživanja su ukazala na nisku razinu hereditarnosti linearno ocjenjivanih svojstava, međusobne umjerene korelacijske veze, te moguću selekcijsku iskoristivost u protežiranju poželjnih uzgojnih varijanti unutar populacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 258 odraslih konja autohtonih pasmina u zemaljskom uzgoju. Srednja dodijeljena linearna ocjena hrvatskom hladnokrvnjaku je 5,64, međimurskom konju 5,56, te posavskom konju 5,59. Posavski konj linearno je ocijenjen većom ocjenom između ostalog za mišićavost vrata, spoj vrata s trupom, nagib lopatice, širinu sapi, visinu korijena repa, ocjenu kopita, ispravnost i snagu koraka. Imaju zamjetno maju glavu, manju konveksnost profila glave, kraća leđa, nježnije kosti, dobru mišićavost te poželjnu građu sapnog dijela. Hrvatski hladnokrvnjak ocijenjen je većom ocjenom, posebice za dužinu sapi i obujam cjevanice, dočim je međimurski konj većom ocjenom ocijenjen za spoj glave s vratom i širinu prsa. Autohtone pasmine konja u Hrvatskoj morfološki i strukturno prilično su heterogene, što je i za očekivati budući da su u fazi profiliranja. Na uzgojnim je institucijama, primarno krovnim Savezima uzgajivača, da se u provedbenom uzgojnom pogledu odrede prema linearnoj konformacijskoj ocjeni kao o metodi kojom će objektivnije pratiti i kreirati uzgojne trenove., The horse conformation is of significant importance for its use and breeding value. Research show the low level heredities linearly scored traits, interacting moderate correlations relations, and possible selection usability in favoring breeding variant inside the population. Investigates is included 258 adult horse of autochthonous breeds. The middle assigned linear evaluation to the Croatian Coldblood is 5.64, Murinsulaner horses 5.56, and Posavina horse 5.59. Posavina horse has been linearly larger evaluated among others for the muscularity, connection neck with chest, shoulder incline, chest length, width and depth, stride correctness and power. Autochthonous horse breeds in Croatia are morphologic and structurally quite heterogeneous. On breeding institutions, primarily Associations of breeders, that in the implementation breeding sight define linear conformation the evaluation as about method whom more objectively will accompany and create breeding moments.

Istarsko govedo je jedna od autohtonih hrvatskih pasmina goveda na koju se krajem XX. stoljeća usredotočio interes stručne i šire javnosti, nakon što se ustanovilo da je postala veoma rijetka. Cilj istraživanja je utvrđivanje reproduktivnih odlika istarskog goveda, umatičenih u bazi Hrvatskog stočarskog centra za razdoblje od 1994. do 2004. godine. Obrađeni su pokazatelji za 401 kravu s evidentiranim teljenjem. Prva koncepcija nastupila je u prosječnoj dobi od 20,3 mjeseci, a prvo teljenje je uslijedilo s 29,8 mjeseci. Gravidnost je prosječno trajala 291,8 dana. Kod krava koje su nosile žensku telad gravidnost je bila kraća za 1,4 dana. Prosječno trajanje servisnog razdoblja iznosilo je 156,2 dana, a interval teljenja 448,2 dana. Prosječna životna dob krava izlučenih iz uzgoja je 14 godina, dok je svaka izlučena krava prosječno u svom životu dala 7 teladi., The Istrian cattle is one of the autochthonous Croatian cattle breeds which, at the end of XX century, was attracting attention of profesional and scientific public after it was established that it had become rare. The aim of this research was to determine reproduction traits of the Istrian cattle breed registered in the herdbook of the Croatian Livestock Centre from 1994 to 2004. The total of 401 Istrian cows, with at least one calving registered, were analyzed. The first fertilization was on average at 20.3 months of age, while the first calving was on average at 29.8 months of age. The pregnancy lasted on average 291.8 days. Female calves were carried slightly shorter (1.4 days). The average duration of the service period was 156.2 days and the calving interval was 448.2 days. The average maternal age of cows at the Istrian cattle breed is 14 years, while the average number of calvings per cow is 7.

Istarsko govedo je jedna od autohtonih hrvatskih pasmina goveda na koju se krajem XX. stoljeća usredotočio interes stručne i šire javnosti, nakon što se ustanovilo da je postala veoma rijetka. Cilj istraživanja je utvrđivanje reproduktivnih odlika istarskog goveda, umatičenih u bazi Hrvatskog stočarskog centra za razdoblje od 1994. do 2004. godine. Obrađeni su pokazatelji za 401 kravu s evidentiranim teljenjem. Prva koncepcija nastupila je u prosječnoj dobi od 20,3 mjeseci, a prvo teljenje je uslijedilo s 29,8 mjeseci. Gravidnost je prosječno trajala 291,8 dana. Kod krava koje su nosile žensku telad gravidnost je bila kraća za 1,4 dana. Prosječno trajanje servisnog razdoblja iznosilo je 156,2 dana, a interval teljenja 448,2 dana. Prosječna životna dob krava izlučenih iz uzgoja je 14 godina, dok je svaka izlučena krava prosječno u svom životu dala 7 teladi., The Istrian cattle is one of the autochthonous Croatian cattle breeds which, at the end of XX century, was attracting attention of profesional and scientific public after it was established that it had become rare. The aim of this research was to determine reproduction traits of the Istrian cattle breed registered in the herdbook of the Croatian Livestock Centre from 1994 to 2004. The total of 401 Istrian cows, with at least one calving registered, were analyzed. The first fertilization was on average at 20.3 months of age, while the first calving was on average at 29.8 months of age. The pregnancy lasted on average 291.8 days. Female calves were carried slightly shorter (1.4 days). The average duration of the service period was 156.2 days and the calving interval was 448.2 days. The average maternal age of cows at the Istrian cattle breed is 14 years, while the average number of calvings per cow is 7.

Konformacija konja od izuzetne je važnosti za njegovu uporabnu i uzgojnu vrijednost. Istraživanja su ukazala na nisku razinu hereditarnosti linearno ocjenjivanih svojstava, međusobne umjerene korelacijske veze, te moguću selekcijsku iskoristivost u protežiranju poželjnih uzgojnih varijanti unutar populacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 258 odraslih konja autohtonih pasmina u zemaljskom uzgoju. Srednja dodijeljena linearna ocjena hrvatskom hladnokrvnjaku je 5,64, međimurskom konju 5,56, te posavskom konju 5,59. Posavski konj linearno je ocijenjen većom ocjenom između ostalog za mišićavost vrata, spoj vrata s trupom, nagib lopatice, širinu sapi, visinu korijena repa, ocjenu kopita, ispravnost i snagu koraka. Imaju zamjetno maju glavu, manju konveksnost profila glave, kraća leđa, nježnije kosti, dobru mišićavost te poželjnu građu sapnog dijela. Hrvatski hladnokrvnjak ocijenjen je većom ocjenom, posebice za dužinu sapi i obujam cjevanice, dočim je međimurski konj većom ocjenom ocijenjen za spoj glave s vratom i širinu prsa. Autohtone pasmine konja u Hrvatskoj morfološki i strukturno prilično su heterogene, što je i za očekivati budući da su u fazi profiliranja. Na uzgojnim je institucijama, primarno krovnim Savezima uzgajivača, da se u provedbenom uzgojnom pogledu odrede prema linearnoj konformacijskoj ocjeni kao o metodi kojom će objektivnije pratiti i kreirati uzgojne trenove., The horse conformation is of significant importance for its use and breeding value. Research show the low level heredities linearly scored traits, interacting moderate correlations relations, and possible selection usability in favoring breeding variant inside the population. Investigates is included 258 adult horse of autochthonous breeds. The middle assigned linear evaluation to the Croatian Coldblood is 5.64, Murinsulaner horses 5.56, and Posavina horse 5.59. Posavina horse has been linearly larger evaluated among others for the muscularity, connection neck with chest, shoulder incline, chest length, width and depth, stride correctness and power. Autochthonous horse breeds in Croatia are morphologic and structurally quite heterogeneous. On breeding institutions, primarily Associations of breeders, that in the implementation breeding sight define linear conformation the evaluation as about method whom more objectively will accompany and create breeding moments.

Ureja je normalan sastojak mlijeka kao dio neproteinske frakcije dušika. S obzirom na postojanje pozitivne korelacije između sadržaja ureje u mlijeku i u krvi krava, koncentracija ureje u mlijeku služi kao vrlo primjenjiv pokazatelj izbalansiranosti obroka krava energijom i bjelančevinama. Uočen je negativan utjecaj visokih koncentracija ureje u mlijeku na zdravlje i reproduktivne osobine mliječnih krava. U ovom radu se raspravlja o nekim proizvodnim i okolišnim čimbenicima koji utječu na sadržaj ureje u mlijeku, a posredno su povezani s kvalitetom i količinom konzumiranog obroka. Veći broj istraživanja navodi na zaključak da s porastom proizvodnje mlijeka raste i sadržaj ureje u mlijeku. Koncentracija ureje u mlijeku varira s obzirom na stadij laktacije i sezonu, dok se s povećanjem redoslijeda laktacije povećava sadržaj ureje u mlijeku. Prema mnogim autorima sadržaj mliječne masti i bjelančevina mlijeka u negativnoj je korelaciji sa sadržajem ureje u mlijeku. Mlijeko dobiveno jutarnjom mužnjom općenito ima niži sadržaj ureje nego mlijeko večernje mužnje zbog različitog vremenskog intervala između hranidbe i mužnje krava. U krava veće tjelesne mase sadržaj ureje u mlijeku često je manji nego u onih manje tjelesne mase, što dijelom objašnjava razlike u sadržaju ureje u mlijeku između pojedinih mliječnih pasmina krava. Iz navedenoga je nedvojbeno da je koncentracija ureje u mlijeku koristan pokazatelj u managementu hranidbe mliječnih krava, no potrebno je za objektivnu analizu stanja uvažiti i navedene nehranidbene čimbenike koji utječu na sadržaj ureje u mlijeku., Urea is a common milk ingredient as a part of non-protein nitrogen. Milk urea nitrogen is the most reliable indicator of energy settlement in dairy cattle. Due to the existence of positive correlation between milk urea concentration and the concentration of urea in blood, milk urea concentration is used as a broad indicator of protein-energy balance in dairy cows ration. Also, high urea concentration in milk has a negative impact on health and reproductive performance of cows. In this paper, some production and environmental factors influencing milk urea concentration indirectly associated with intake rate and diet composition are discussed. According to some literature sources the increasing milk yield, milk urea concentration also increases. Milk urea concentration varies according to season and the stage of lactation, while the association between parity and milk urea concentration is positive. According to some authors there is a negative association between milk urea concentration and milk fat and protein percentage. Milk urea concentration is generally lower in samples collected in morning milking which is influenced by feeding-to-milking intervals between morning and evening milking. Body weight is negatively correlated with milk urea concentration in lactating dairy cows. Larger cows have a lower milk urea concentration, and smaller cows a higher milk urea concentration. Finally, there is no doubt that the concentration of urea in milk is useful indicator in feeding management of dairy cows, but for an unbiased analysis of complete situation it is also necessary to include above mentioned non-nutritional factors that affect milk urea concentration.

Cilj istraživanja bio je utvrditi neke proizvodne odlike ovaca kupreške pramenke, nastale u planinskim uvjetima s oštrom i hladnom zimom te obilnom pašom tijekom vegetacije, u ekološkim uvjetima otoka Brača. Istraživanje u trajanju od 2 godine (2001. i 2002.) provedeno je na jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu na otoku Braču koje se tradicionalno bavi uzgojem ovaca za meso i mlijeko. U istraživanje je bila uključena 161 ovca (78 u 2001., 83 u 2002. godini) i njihova janjad (93 u 2001. i 99 u 2002. godini, ukupno 192). Prosječna plodnost ovaca iznosila je 119% i nije utvrđen signifikantan utjecaj godine na plodnost (P>0,05). Prosječna porodna masa muške janjadi iznosila je 4,51 kg, a ženske 4,36 kg, dok je prosječna tjelesna masa muške janjadi u dobi od 35 dana iznosila 12,25 kg, a ženske 11,7 kg. Janjad je na kraju tova (58 dana) težila prosječno 18,50 kg. Prosječni dnevni prirast muške i ženske janjadi bio je gotovo identičan, a iznosio je 248,7 g u muške i 240,6 g u ženske janjadi., The aim of the research was to determine some production characteristics of kupreska pramenka on the island of Brac, kept in highland environmental conditions with sharp and cold winter and plenty of pasture during the vegetation. The research was conducted on the family farm Salamunovic on the island of Brac, during 2001 and 2002 year. The Salamunovic family traditionally breeds sheep for lamb meat and milk production. 161 ewes (78 in 2001, 83 in 2002) and lambs (93 in 2001 and 99 in 2002, 192 in all) were included in this research. The average prolificacy of ewes was 119% and the influence of year was not found significant for prolificacy (P>0,05). The average birth weight of male lambs was 4.51 kg, and female lambs 4.36 kg. At the age of 35 days the average body weight of male lambs was 12.12 kg and females 11,7 kg. At the end of the fattening period (58 days) the final weight of lambs was 18.50 kg. Average daily gains of lambs were almost the same; male lambs weiched 248.7 g and females 240.6 g.

Ureja je normalan sastojak mlijeka kao dio neproteinske frakcije dušika. S obzirom na postojanje pozitivne korelacije između sadržaja ureje u mlijeku i u krvi krava, koncentracija ureje u mlijeku služi kao vrlo primjenjiv pokazatelj izbalansiranosti obroka krava energijom i bjelančevinama. Uočen je negativan utjecaj visokih koncentracija ureje u mlijeku na zdravlje i reproduktivne osobine mliječnih krava. U ovom radu se raspravlja o nekim proizvodnim i okolišnim čimbenicima koji utječu na sadržaj ureje u mlijeku, a posredno su povezani s kvalitetom i količinom konzumiranog obroka. Veći broj istraživanja navodi na zaključak da s porastom proizvodnje mlijeka raste i sadržaj ureje u mlijeku. Koncentracija ureje u mlijeku varira s obzirom na stadij laktacije i sezonu, dok se s povećanjem redoslijeda laktacije povećava sadržaj ureje u mlijeku. Prema mnogim autorima sadržaj mliječne masti i bjelančevina mlijeka u negativnoj je korelaciji sa sadržajem ureje u mlijeku. Mlijeko dobiveno jutarnjom mužnjom općenito ima niži sadržaj ureje nego mlijeko večernje mužnje zbog različitog vremenskog intervala između hranidbe i mužnje krava. U krava veće tjelesne mase sadržaj ureje u mlijeku često je manji nego u onih manje tjelesne mase, što dijelom objašnjava razlike u sadržaju ureje u mlijeku između pojedinih mliječnih pasmina krava. Iz navedenoga je nedvojbeno da je koncentracija ureje u mlijeku koristan pokazatelj u managementu hranidbe mliječnih krava, no potrebno je za objektivnu analizu stanja uvažiti i navedene nehranidbene čimbenike koji utječu na sadržaj ureje u mlijeku., Urea is a common milk ingredient as a part of non-protein nitrogen. Milk urea nitrogen is the most reliable indicator of energy settlement in dairy cattle. Due to the existence of positive correlation between milk urea concentration and the concentration of urea in blood, milk urea concentration is used as a broad indicator of protein-energy balance in dairy cows ration. Also, high urea concentration in milk has a negative impact on health and reproductive performance of cows. In this paper, some production and environmental factors influencing milk urea concentration indirectly associated with intake rate and diet composition are discussed. According to some literature sources the increasing milk yield, milk urea concentration also increases. Milk urea concentration varies according to season and the stage of lactation, while the association between parity and milk urea concentration is positive. According to some authors there is a negative association between milk urea concentration and milk fat and protein percentage. Milk urea concentration is generally lower in samples collected in morning milking which is influenced by feeding-to-milking intervals between morning and evening milking. Body weight is negatively correlated with milk urea concentration in lactating dairy cows. Larger cows have a lower milk urea concentration, and smaller cows a higher milk urea concentration. Finally, there is no doubt that the concentration of urea in milk is useful indicator in feeding management of dairy cows, but for an unbiased analysis of complete situation it is also necessary to include above mentioned non-nutritional factors that affect milk urea concentration.

Cilj istraživanja bio je utvrditi neke proizvodne odlike ovaca kupreške pramenke, nastale u planinskim uvjetima s oštrom i hladnom zimom te obilnom pašom tijekom vegetacije, u ekološkim uvjetima otoka Brača. Istraživanje u trajanju od 2 godine (2001. i 2002.) provedeno je na jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu na otoku Braču koje se tradicionalno bavi uzgojem ovaca za meso i mlijeko. U istraživanje je bila uključena 161 ovca (78 u 2001., 83 u 2002. godini) i njihova janjad (93 u 2001. i 99 u 2002. godini, ukupno 192). Prosječna plodnost ovaca iznosila je 119% i nije utvrđen signifikantan utjecaj godine na plodnost (P>0,05). Prosječna porodna masa muške janjadi iznosila je 4,51 kg, a ženske 4,36 kg, dok je prosječna tjelesna masa muške janjadi u dobi od 35 dana iznosila 12,25 kg, a ženske 11,7 kg. Janjad je na kraju tova (58 dana) težila prosječno 18,50 kg. Prosječni dnevni prirast muške i ženske janjadi bio je gotovo identičan, a iznosio je 248,7 g u muške i 240,6 g u ženske janjadi., The aim of the research was to determine some production characteristics of kupreska pramenka on the island of Brac, kept in highland environmental conditions with sharp and cold winter and plenty of pasture during the vegetation. The research was conducted on the family farm Salamunovic on the island of Brac, during 2001 and 2002 year. The Salamunovic family traditionally breeds sheep for lamb meat and milk production. 161 ewes (78 in 2001, 83 in 2002) and lambs (93 in 2001 and 99 in 2002, 192 in all) were included in this research. The average prolificacy of ewes was 119% and the influence of year was not found significant for prolificacy (P>0,05). The average birth weight of male lambs was 4.51 kg, and female lambs 4.36 kg. At the age of 35 days the average body weight of male lambs was 12.12 kg and females 11,7 kg. At the end of the fattening period (58 days) the final weight of lambs was 18.50 kg. Average daily gains of lambs were almost the same; male lambs weiched 248.7 g and females 240.6 g.