Search

Fishing activities and other anthropogenic influences have direct and indirect effects on fish community structure. One expectation may be that with increasing fishing pressure and decreasing size selectivity of fisheries all predator populations decline and consequently fish assemblages change. Comparisons of MPAs with unprotected areas are considered valid natural experiments to test hypotheses on how predation structures communities. Here we report on the use of a lure-assisted visual census in the Central Croatian Adriatic to assess and compare fish assemblages in MPA sites (Kornati NP) with adjacent unprotected sites. We detected a significant protection effect on mesopredator abundance and overall fish diversity/richness and that protection status explained a significant portion of the fish assemblage variability, all independent of additional predictor variables, like habitat and depth. As we continue to expand the spatiotemporal scale and magnitude of the approach, we hope that it will eventually provide us with a long-term data series needed for testing many hypotheses in coastal ecology, including the effects of MPAs, coastal development, fishing and global climate change on the species interactions, abundance, diversity and assembly of animal species across multiple spatial scales., Ribolovne i druge antropogene aktivnosti izravno i neizravno utječu na sastav zajednica riba. Jedna od pretpostavki je da povećani ribolovni napor dovodi do smanjenja populacije predatorskih vrsta riba što dovodi do promjena u sastavu zajednica riba. Usporedba zaštićenih i nezaštićenih područja smatra se vjerodostojnom eksperimentalnom metodom za testiranje hipoteze na koji način struktura predatora utječe na zajednicu riba. Ovdje predstavljamo rezultate korištenja metode vizualnog cenzusa uz pomoć mamca na području srednjeg Jadrana kako bi procijenili i usporedili sastav zajednica riba u zaštićenom području (NP Kornati) i susjednim nezaštićenim područjima. Zabilježili smo značajan utjecaj zaštite na brojnost meso-predatora i na ukupnu raznolikost/brojnost riba kao i to da je zaštitom moguće objasniti značajan dio varijabilnosti u sastavu zajednica riba, neovisno o drugim faktorima poput tipa staništa ili dubine. Daljnjim proširivanjem naših istraživanja na prostornoj i vremenskoj skali, očekujemo da ćemo prikupiti vrijedne i dugotrajne podatke koji su potrebni kako bismo testirali mnoge pretpostavke u ekologiji priobalne zone, uključujući one o u utjecaju zaštićenih područja, razvoju obale, ribolovu, dostupnosti staništa te globalnim klimatskim promjenama na odnose među različitim vrstama, brojnost, raznolikost i sastav životinjskih vrsta na raznim prostornim skalama.

Fishing activities and other anthropogenic influences have direct and indirect effects on fish community structure. One expectation may be that with increasing fishing pressure and decreasing size selectivity of fisheries all predator populations decline and consequently fish assemblages change. Comparisons of MPAs with unprotected areas are considered valid natural experiments to test hypotheses on how predation structures communities. Here we report on the use of a lure-assisted visual census in the Central Croatian Adriatic to assess and compare fish assemblages in MPA sites (Kornati NP) with adjacent unprotected sites. We detected a significant protection effect on mesopredator abundance and overall fish diversity/richness and that protection status explained a significant portion of the fish assemblage variability, all independent of additional predictor variables, like habitat and depth. As we continue to expand the spatiotemporal scale and magnitude of the approach, we hope that it will eventually provide us with a long-term data series needed for testing many hypotheses in coastal ecology, including the effects of MPAs, coastal development, fishing and global climate change on the species interactions, abundance, diversity and assembly of animal species across multiple spatial scales., Ribolovne i druge antropogene aktivnosti izravno i neizravno utječu na sastav zajednica riba. Jedna od pretpostavki je da povećani ribolovni napor dovodi do smanjenja populacije predatorskih vrsta riba što dovodi do promjena u sastavu zajednica riba. Usporedba zaštićenih i nezaštićenih područja smatra se vjerodostojnom eksperimentalnom metodom za testiranje hipoteze na koji način struktura predatora utječe na zajednicu riba. Ovdje predstavljamo rezultate korištenja metode vizualnog cenzusa uz pomoć mamca na području srednjeg Jadrana kako bi procijenili i usporedili sastav zajednica riba u zaštićenom području (NP Kornati) i susjednim nezaštićenim područjima. Zabilježili smo značajan utjecaj zaštite na brojnost meso-predatora i na ukupnu raznolikost/brojnost riba kao i to da je zaštitom moguće objasniti značajan dio varijabilnosti u sastavu zajednica riba, neovisno o drugim faktorima poput tipa staništa ili dubine. Daljnjim proširivanjem naših istraživanja na prostornoj i vremenskoj skali, očekujemo da ćemo prikupiti vrijedne i dugotrajne podatke koji su potrebni kako bismo testirali mnoge pretpostavke u ekologiji priobalne zone, uključujući one o u utjecaju zaštićenih područja, razvoju obale, ribolovu, dostupnosti staništa te globalnim klimatskim promjenama na odnose među različitim vrstama, brojnost, raznolikost i sastav životinjskih vrsta na raznim prostornim skalama.

Microphytoplankton taxonomic composition and cell density distribution were investigated at three representative stations along the highly stratified Krka River estuary on the eastern Adriatic coast. Samples were collected at approximately monthly intervals from March 1988 to April 1989. One hundred thirty six taxa were determined by light microscopy: 108 marine species (1 chrysophyte, 5 prymnesiophytes, 55 diatoms, 1 euglenophyte, 46 dinoflagellates) and 28 freshwater species (1 chrysophyte, 21 diatoms, 1 dinoflagellate, 3 chlorophytes, 2 cyanophytes). The seasonal distribution of microphytoplankton cell densities is influenced by the freshwater inflow through the Krka River and the ecological properties of the karstic salt-wedge-stratified estuary. Anthropogenic influence is notable in the lower reach of the estuary, around Šibenik., U radu je prikazan taksonomski sastav i raspodjela gustoće stanica mikrofitoplanktona na tri reprezentativne postaje u visoko stratificiranom estuariju rijeke Krke. Uzorci su sakupljeni u mjesečnim intervalima od ožujka 1988. do travnja 1989. godine. Svjetlosnim je mikroskopom određeno stotinu trideset i šest mikrofitoplanktonskih vrsta: 108 morskih (1 krizoficeja, 5 primnezioficeja, 55 dijatomeja, 1 euglenoficeja, 46 dinoflagelata) i 28 slatkovodnih vrsta (1 krizoficeja, 21 dijatomeja, 1 dinoflagelat, 3 kloroficeje, 2 cijanoficeje). Na sezonsku raspodjelu gustoće stanica mikrofitoplanktona utječe dotok vode rijeke Krke i ekološki uvjeti u estuariju. Utjecaj čovjeka vidljiv je u donjem dijelu estuarija, oko Šibenika.