Search

Cilj ovog rada je usporediti prosječno porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Češkoj Republici, Francuskoj, Portugalu i Sloveniji. Korištenjem OECD‐ove Taxing Wages metodologije napravljena je usporedba poreznog klina za osam tipova hipotetskih pojedinaca i obitelji. Hrvatska ima najniži porezni klin u svim slučajevima. Francuska se pokazala kao zemlja s najvišim poreznim klinom za sve tipove samaca i obitelji.

Porezni sustav svake zemlje je jedinstven te ga čine brojne komponente koje su odraz porezne, ali i cjelokupne gospodarske politike zemlje. Cilj rada je analizirati i usporediti porezno opterećenje dohotka od rada u Hrvatskoj, Italiji, Španjolskoj, Irskoj i Nizozemskoj. Pritom se promatraju različiti tipovi obitelji i različite razine bruto plaće. Rezultati pokazuju da među promatranim zemljama Italija ima najveći porezni klin. Za većinu promatranih obitelji i samaca Hrvatska se prema poreznom opterećenju nalazi u sredini odabranih zemalja. Irska se ističe s prilično niskim iznosima poreznog klina.

U ovom radu biće učinjen pokušaj razjašnjavanja kontroverzi u oporezivanju dohotka fizičkih lica. Prva, na koju se nailazi, tiče se izbora poreskog obveznika. Neophodno je, uz uvažavanje osnovnih principa oporezivanja načiniti pravi izbor poreskog obveznika, tj. odabrati pojedinca ili porodicu. Zatim, poreska vlast nailazi na sledeću dilemu, a to je odabir poreske stope. Treba odlučiti, da li poreskom sistemu konkretne države više odgovaraju progresivne ili proporcionalne (flat) poreske stope. Prilikom oporezivanja dohotka fizičkih lica stalno prisutan konflikt između principa pravičnosti i efikasnosti. Poreska vlast i u ovom slučaju treba da postupi u skladu sapotrebama i preferencijama privrede. Međutim, dilema kojoj će biti posvećena najveća pažnja u radu, odnosi se na odabir osnovice za oporezivanje. Najveći broj zemalja uzima za poresku osnovicu prilikom oporezivanja dohotka fizičkih lica zbir neto prihoda iz različitih izvora, tj. primenjuje sintetičko oporezivanje dohotka.