Search

The coronavirus pandemic revealed numerous vulnerabilities in the sector of long-term care for the elderly, the most prominent problem being the shortage of workers – nurses and caregivers. In September 2022, the European Commission presented the European Care Strategy, which proposes migration as one of the potential key solutions to the issue of personnel shortages. Even though Croatia’s National Recovery and Resilience Plan refers to migration as the means for securing the required workforce in long-term care, there has been no sign of specific measures yet. In order to attract foreign workers, the system of recognising their international qualifications needs to be improved, they need to be provided with adequate professional training and quality language education as well as proper integration.

Pandemija koronavirusa pokazala je brojne ranjivosti sektora dugotrajne skrbi o starijim osobama, a ponajviše je izražen problem manjka radne snage – medicinskih sestara i njegovatelja. Europska komisija u rujnu 2022. predstavila je Europsku strategiju za skrb u kojoj se kao jedno od mogućih ključnih rješenja za nedovoljan broj radnika predlažu migracije. Iako se u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti migracije spominju kako bi se osigurala potrebna radna snaga u dugotrajnoj skrbi, dosad su izostale konkretne mjere. Kako bi se privuklo inozemne radnike, potrebno je unaprijediti sustav priznavanja njihovih kvalifikacija, omogućiti im odgovarajuće stručno usavršavanje i kvalitetno učenje jezika te dobru integraciju.

Osnovni je cilj objavljivanja publikacije učiniti temeljne informacije o stanju i trendovima na tržištu nekretnina javno dostupnima i na takav način omogućiti ekonomičnije raspolaganje nekretninama te učinkovitije i svrsishodnije upravljanje hrvatskim prostorom. Pregled tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj se pri tome fokusira na stanje i trendove na tržištu nekretnina te diferencira sljedeće tipove nekretnina: stanove (što uključuje i apartmane), obiteljske kuće, poslovne nekretnine, građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta i šumska zemljišta. Naglasak u predstavljanju podataka je pri tome stavljen na prosječne (medijalne) kupoprodajne cijene nekretnina, prosječnu veličinu nekretnina koje su predmet kupoprodajnih transakcija te prosječnu starost nekretnine (ukoliko se radi o rezidencijalnim tipovima nekretnina). Za svaki pobrojani tip nekretnine i za svaki pokazatelj prikazuju se podaci na nacionalnoj razini, zatim na razini županija i jedinica lokalne samouprave te na razini katastarskih općina Grada Zagreba.

U ovome se radu po prvi puta kvantificiraju učinci korištenja sredstava iz europskih fondova na rezultate i obilježja poslovanja nefinancijskih poduzeća u Hrvatskoj. Za potrebe istraživanja korištena su tri različita izvora podataka koji su spojeni u jedinstvenu bazu podataka na razini poduzeća. Kontrolna skupina poduzeća dobivena je korištenjem metode uparivanja prema rezultatu sklonosti (engl. propensity score matching), dok su u godinama nakon primanja potpore kvantifikacije učinaka izračunate metodom razlike u razlikama (engl. difference in differences). Također, procijenjen je i odnos relativne veličine primljene financijske potpore i jačine učinka na pokazatelje poslovanja (engl. dose response). Istraživanje je pokazalo da korištenje sredstva iz europskih fondova ima izrazito pozitivan učinak na promatrane pokazatelje poslovanje poduzeća, poput razine zaposlenosti, poslovnih prihoda, produktivnosti rada i ukupne faktorske produktivnosti ili kapitalne intenzivnosti te da jačina učinka znatno ovisi o relativnoj veličini primljene potpore iz fondova.

Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni (od 0, 38 do 1, 22% BDP-a), a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje (BDP, proračunske prihode te posredno deficit i javni dug) mogu biti dugotrajne i velike. No, sadašnja je situacija istovremeno prijetnja gospodarstvu i javnim financijama, ali i prilika za nužno potrebne strukturne reforme, selektivne i dobro promišljene rezove te reorganizaciju i optimizaciju hrvatskog javnog sektora.

Cilj nacionalne naknade za starije osobe, koju je Vlada uvela u siječnju 2021., jest pružiti socijalnu sigurnost osobama starijim od 65 godina koje nisu osigurale primanja za starost i nisu ih u mogućnosti ostvariti na drugi način. Prema procjeni iz Prijedloga zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, pravo na naknadu u 2021. trebalo je ostvariti oko 19.700 osoba. Međutim, prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, naknadu prima znatno manji broj korisnika – krajem studenog 2021. njih samo 5.658. U ovom osvrtu navodimo moguće razloge zbog kojih je broj korisnika navedene naknade niži od očekivanog.

The Croatian National Recovery and Resilience Plan 2021–2026, which was recently approved by the Council of the European Union, includes as one of the reform measures the improvement of the pension system through increased pension adequacy. The highlighted issues include redefining the survivor’s pension model, increasing the minimum pension and second pillar pensions as well as prolonging working lives. In addition, the document announces the establishment of a working group for analysing the pension system. Even though the Recovery Plan touches upon important topics within the pension system, more emphasis should have been placed on measures that could increase the motivation and ability of older workers to stay on the labour market for longer periods.

Osnovni je cilj objavljivanja publikacije učiniti temeljne informacije o stanju i trendovima na tržištu nekretnina javno dostupnima i na takav način omogućiti ekonomičnije raspolaganje nekretninama te učinkovitije i svrsishodnije upravljanje hrvatskim prostorom. Pregled tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj se pri tome fokusira na stanje i trendove na tržištu nekretnina te diferencira sljedeće tipove nekretnina: stanove (što uključuje i apartmane), obiteljske kuće, poslovne nekretnine, građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta i šumska zemljišta. Naglasak u predstavljanju podataka je pri tome stavljen na prosječne (medijalne) kupoprodajne cijene nekretnina, prosječnu veličinu nekretnina koje su predmet kupoprodajnih transakcija te prosječnu starost nekretnine (ukoliko se radi o rezidencijalnim tipovima nekretnina). Za svaki pobrojani tip nekretnine i za svaki pokazatelj prikazuju se podaci na nacionalnoj razini, zatim na razini županija i jedinica lokalne samouprave te na razini katastarskih općina Grada Zagreba.

In late September 2020, Dublin-based European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions (Eurofound) published a new report presenting the results of a survey on the impact of the coronavirus pandemic on personal and professional lives of citizens across the European Union (EU). The period between April and July 2020, despite showing a mild improvement in terms of working hours and job security, also saw a very unfavourable cumulative social and economic impact of the pandemic on citizens’ lives, especially for women and young people. Croatian respondents to the survey highlighted significant existential problems, they are pessimistic with regard to their financial future and have very low levels of trust in the national governments and the EU.

The Government recently announced that the problem of debts of hospitals to wholesale pharmacies is about to be solved in a systematic manner. The present press release, after presenting a short analysis of the consumption of medications in Croatia, highlights the necessity of recording more detailed and transparent statistical data on expenditures in the Croatian healthcare system, primarily in hospital care. Apart from this, we should analyse the market of particularly expensive medications and explore how the constant increase of public expenditure for medications can be controlled without undermining the quality of healthcare.

Vlada je nedavno najavila sustavno rješavanje problema dugovanja bolnica prema veledrogerijama. U ovom se osvrtu, nakon kratke analize potrošnje lijekova u Hrvatskoj, ističe neophodnost postojanja detaljnijih i transparentnijih statističkih podataka o rashodima u hrvatskom zdravstvu, osobito za bolničku zdravstvenu zaštitu. Osim toga, nužno je analizirati tržište posebno skupih lijekova i istražiti načine kontrole stalnog porasta javnih izdataka za lijekove bez da se pritom naruši kvaliteta zdravstvene zaštite.

The International Budget Partnership (IBP), a non- profit Washington based organisation, on April 29 released the Open Budget Index 2019. Croatia scored 68 out of a possible 100, thus ranking among countries that release substantial information on the central government budget. However, regardless of considerable progress from the previous round of the research (2017), there are still many areas that can and should be improved.

Od sredine ožujka do početka travnja 2020. Vlada je (na 214. i 222. sjednici) uvela 70-ak mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica epidemije koronavirusa na gospodarstvo. Najsnažnije ekonomske i proračunske učinke od svih mjera ima potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Potpora će zaštititi radna mjesta i očuvati životni standard brojnih zaposlenih i samozaposlenih. No, dio zaposlenih, kao i dio građana koji pripadaju drugim ekonomskim skupinama, a koji bi u 2020. itekako mogli osjetiti pad životnog standarda, neće biti obuhvaćen ovom mjerom. Kako bi se i njima pomoglo, nužno je prilagoditi sustav socijalne zaštite.

Hrvatska zbog koronavirusa koristi mjere slične onima u većini europskih zemalja, no situacija i mjere se mijenjaju gotovo svakodnevno, te se – i u Hrvatskoj i u drugim zemljama – s vremenom očekuju i još izdašnije mjere pomoći gospodarstvu. Premda svaka od tih mjera ima svoju cijenu i premda bi za kvalitetne odluke bilo dobro raspolagati svim parametrima za analizu troškova i koristi te procjene fiskalnih učinaka, u izvanrednim okolnostima vlade moraju i izvanredno, odnosno brzo djelovati.

Ovih tjedana u medijima se raspravlja o novom povećanju gornje cenzusne granice doplatka za djecu. Njezino prethodno povećanje za 40% iz 2018., koje je privuklo dosta medijske pozornosti, nije rezultiralo očekivanim povećanjem broja korisnika i djece koja primaju doplatak. Ususret ovoj novoj promjeni, koja bi na snagu mogla stupiti u siječnju 2020., u ovom se radu opisuje što je doplatak za djecu, kako se izračunava i koji su mogući razlozi „neuspjeha” mjere iz 2018. Među tim razlozima je i nedovoljna informiranost potencijalnih korisnika, pa je jedna od preporuka da svi roditelji i skrbnici trebaju provjeravati imaju li pravo na doplatak za djecu.

The ubiquity of the technology and the availability of (open) data automatically collected in urban environments generate new opportunities, not only in tracking and managing public information services and resources, but also in the way we describe, implement and use these services. Although recent studies have proven that different smart city applications could improve some quality-of-life indicators by as much as 10–30 percent, at the same time it is reported that even the world cities that implement cutting- edge smart technologies are still at the beginning of their journey in a number of aspects. In an effort to identify and explore the challenges, the potential and the priorities for the implementation of smart city applications in a national/local context, a workshop followed by a research survey was conducted. To that end, a suitable research framework related to implementation of over 50 up-to-date smart city applications was adapted, extended and operationalized. The results of the study expose the strategic factors as the most challenging ones in the long-run in the national context of Croatia. In terms of local priorities for introducing smart city applications, the experts agreed on the most important and the least important smart city applications as well as on the potential to introduce these applications within 5 years. For the selection and prioritization of smart city applications in the given context, a proof-of-concept of a decision support tool intended for city managers is then proposed based on simulation modelling.

U ovom se radu istražuje učinak davno nestale Vojne krajine na moderne institucije u Hrvatskoj. Koriste se tri ciklusa istraživanja života u tranziciji i dizajn geografske regresije diskontinuiteta kako bi se utvrdila veza povijesnih institucija i modernih stavova prema povjerenju i korupciji. Rezultati upućuju na to da su područja nekadašnje Vojne krajine manje razvijena i siromašnija s lošijim pokazateljima ekonomske učinkovitosti u odnosu na ostatak zemlje. Ispitanici koji žive na bivšem području Vojne krajine imaju nižu razinu međuljudskog povjerenja, višu razinu povjerenja u javne institucije te češće smatraju da treba podmićivati te institucije kada s njima dođu u doticaj. S obzirom na to da su ratni sukobi u Jugoslaviji 1990-ih potencijalni kanal utjecaja Vojne krajine na današnje ekonomske ishode, stavovi prema korupciji mogu preživjeti i ratove, dok se povjerenje u javne institucije narušava tijekom ekstremnih nasilnih događaja.

Ovaj se rad bavi troškovima i koristima zaduživanja države u stranoj valuti. Osim što razmatra glavne troškove, kao što su povećana izloženost valutnom riziku i riziku refinanciranja te smanjena sposobnost države da intervenira u slučaju izbijanja financijske krize, rad opisuje i koristi od zaduživanja u stranoj valuti. Također ispituje i u kojoj se mjeri države članice EU-a koje nisu uvele euro oslanjaju na zaduživanje u stranoj valuti i imaju li dovoljno kapaciteta za očuvanje stabilnosti svojih valuta u slučaju negativnih šokova. Analiza otkriva da javne financije tih država nisu znatno izložene valutnom riziku. Iznimke su Bugarska i Hrvatska, čiji je javni dug većinom nominiran u eurima, a koje su ujedno ranjive i zbog visoke razine depozitne i kreditne euroizacije. Stoga ne iznenađuje činjenica da su upravo Bugarska i Hrvatska prve poduzele odlučne korake u smjeru uvođenja eura.

The Croatian Government designed a recovery plan for the country, which also includes incentivising the merger of local government administrations. The European Union (EU) endorsed the plan and is ready to provide funding. The Plan is a welcome addition in a country divided into too many local government units, some of them with extremely low population and very low income ; it is a wonder why they have not been functionally and physically merged by now. Similar plans and projects have been proposed in the past, but with little result. Learning from previous experience, it is necessary to urgently define what the current Plan lacks – specific deadlines for implementing all planned sub-stages and services. One would hope that this task would be on top of the ministries’ and other state administration bodies’ agenda and that they, in collaboration with local government units and other competent stakeholders, would do anything in their power not only for withdrawing the available funds but also for their efficient usage. This is the only way for this Plan to contribute to us finally living in a country with functional and sustainable local self government.

International Budget Partnership published the results of its research on openness and accountability when spending central government budgetary funds for alleviating COVID-19 crisis. The research covered the period between 1 March and 30 September 2020 and analysed 120 countries, including Croatia, whose fiscal measures that had been implemented for the purpose of mitigating healthcare and economic consequences of the crisis partially satisfied international standards of timely provision of information and consultation with interested stakeholders. The Government and the Parliament should, therefore, ensure that crisis measures are adopted and implemented in a more open and higher-quality manner. For instance, all details of public procurement contracts should, whenever possible, be published in machine readable form on relevant websites. In addition, members of the public should be allowed to take part in designing, adopting and implementing crisis measures.

Osnovni je cilj objavljivanja publikacije učiniti temeljne informacije o stanju i trendovima na tržištu nekretnina javno dostupnima i na takav način omogućiti ekonomičnije raspolaganje nekretninama te učinkovitije i svrsishodnije upravljanje hrvatskim prostorom. Pregled tržišta nekretnina u Republici Hrvatskoj se pri tome fokusira na stanje i trendove na tržištu nekretnina te diferencira sljedeće tipove nekretnina: stanove (što uključuje i apartmane), obiteljske kuće, poslovne nekretnine, građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta i šumska zemljišta. Naglasak u predstavljanju podataka je pri tome stavljen na prosječne (medijalne) kupoprodajne cijene nekretnina, prosječnu veličinu nekretnina koje su predmet kupoprodajnih transakcija te prosječnu starost nekretnine (ukoliko se radi o rezidencijalnim tipovima nekretnina). Za svaki pobrojani tip nekretnine i za svaki pokazatelj prikazuju se podaci na nacionalnoj razini, zatim na razini županija i jedinica lokalne samouprave te na razini katastarskih općina Grada Zagreba.

Ovaj rad istražuje kako je samoprocijenjeno zdravlje (self-rated health, SRH), kao pokazatelj općeg zdravlja, povezano sa zaposlenošću tijekom kasnijega radnog vijeka u Hrvatskoj. U radu se na temelju podataka iz šeste runde Istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (the Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe, SHARE) procjenjuju modeli logističke regresije s ciljem da se ispita mijenja li se i u kojoj mjeri učinak SRH-a nakon što se u analizu uključe i objektivni zdravstveni pokazatelji. Lošiji SRH smanjuje vjerojatnost za zaposlenost, no ovaj se učinak gubi ako se uvaže i objektivni zdravstveni pokazatelji. To sugerira da su u Hrvatskoj SRH i (kombinirani) objektivni zdravstveni pokazatelji svojevrsni supstituti, pa se u istraživanjima o participaciji na tržištu rada mogu upotrebljavati izmjenično. Budući da rezultati pokazuju da lošije zdravlje smanjuje vjerojatnost za zaposlenost u starijoj radnoj dobi u Hrvatskoj, kako bi se poboljšao radni kapacitet starijeg stanovništva, nositelji javnih politika trebali bi promovirati zdrav život i uvesti učinkovitije javnozdravstvene inicijative.

This paper analyses the relationship between the teacher technology competence and their use of technology under the mediating influence of ease of use. The paper presents a set of results that are empirically tested on a sample of 387 high school and higher secondary school teachers from across 14 districts in Kerala, a southern state in India. A majority of these respondents had a teaching experience of more than eleven years and had been using computers for more than five years. The results reveal that technology competence among these teachers was moderately but positively correlated to their actual use of technology and this relationship was found to be mediated by ease of use of technology. The paper discusses the implications of these findings and makes recommendations to leverage these relationships so as to achieve greater technology integration.

Cilj je ovog rada pružiti osnovne podatke o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a 2015. i 2016. Riječ je o sintezi podataka koji se zahvaljujući ponuđenoj bazi mogu i detaljnije analizirati i uspoređivati s prethodnim godinama. Ukazuje se gdje se ti podatci mogu naći, te se izdvajaju neke, već na prvi pogled uočene zanimljivosti. Županije, gradovi i općine su 2015. i 2016. primili gotovo milijardu kuna europskih pomoći, odnosno znatno veće iznose nego prethodnih godina. Pritom su gotovo polovicu iskoristile županije, oko trećinu gradovi, a općine manje od jedne petine. Međutim, gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći.

The purpose of this study is to explore the impact of various antecedents and behavioural consequences of consumers’ perceptions of time spent on shopping for clothing products. Examined antecedent variables are gender, age, income, fashion consciousness and visual merchandising, while outcomes include the number of clothing items purchased. The data, collected by consumer survey in Croatia, was analysed using exploratory and confirmatory factor analyses, and structural equation modelling (SEM). The major findings indicate that visual merchandising has the greatest and positive effect on time spent shopping. As expected, women and younger consumers spend more time shopping than men and older consumers. As for the outcomes, shopping time is positively related to consumer purchases. The study was conducted at a single point in time and was carried out while there was still crisis in Croatia, in a situation where consumers spend less on fashion products. The present study provides the insights into the determinants and consequences of time expenditure and might help fashion retailers design more successfully retailing strategies to encourage consumers to spend more time on shopping in fashion stores, which in turn leads to higher sales. Glavna svrha rada sastoji se od istraživanja značaja različitih prediktora i ponašajućih ishoda za potrošačevu percepciju vremena provedenog u kupnji odjevnih predmeta. Istraživane varijable su uključivale spol, dob, prihod, modnu osviještenost i vizualni merchandising, dok su ishodi obuhvatili broj kupljenih odjevnih predmeta. Podaci, prikupljeni ispitivanjem potrošača u Hrvatskoj, su analizirani korištenjem eksplorativne i konfirmativne faktorske analize, te modeliranja strukturnih jednadžbi (SEM). Rezultati istraživanja pokazuju da vizualni merchandising ima najveći i pozitivni utjecaj na vrijeme povedeno u kupnji. Prema očekivanjima, potrošači ženskog spola i mlađi potrošači provode više vremena u kupnji za razliku od potrošača muškog spola i potrošača starije dobi. Što se tiče ishoda, vrijeme provedeno u kupnji pozitivno je povezano s kupnjom. Istraživanje je vršeno u određenom vremenskom razdoblju, a tijekom ekonomske krize u Republici Hrvatskoj kada su potrošači trošili manje novca na modne proizvode. Istraživanje pruža uvid u odrednice i ishode značajne za čimbenik vremenskog izdatka, te može pomoći modnim prodavačima na malo pri uspješnom oblikovanju maloprodajnih strategija s ciljem ohrabrivanja potrošača na veću potrošnju u modnim trgovinama, a što posljedično dovodi do većeg obujma prodaje.

Cilj je ovog rada na jednostavan način, na temelju baze podataka Ministarstva financija, sistematizirati osnovne podatke o ostvarenju proračuna svih hrvatskih lokalnih jedinica.2 Riječ je o podatcima o prihodima i rashodima3 te suficitu ili deficitu (po stanovniku i ukupno) za 2016. Dodani su i posljednji dostupni podatci o broju stanovnika i proračunskoj transparentnosti lokalnih jedinica. Ovim se tekstom i tabelama koje se nude i u Excel formatu zainteresirani mogu upoznati s financijskim stanjem svih hrvatskih lokalnih jedinica u 2016., te ih uspoređivati sa stanjem u prethodnim godinama.

Željeznice su – pored brodogradilišta i cesta – treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu na rast javnog duga i proračunskog deficita. Dosadašnje vlade prepoznale su potrebu restrukturiranja željeznica, a u posljednjih šest godina aktivno su uključene u taj proces. Glavni je cilj rada analizirati financijsko poslovanje javnih društava koja se bave željezničkim prometom – HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o., te ocijeniti provedbu restrukturiranja do 2016.

The overall average level of budget transparency in Croatian local government units, measured by the number of budget documents published on their respective official websites, has improved year by year. In the current research cycle, it averages 3.1 (the maximum rank is 5), with counties already being very transparent (4.6 on average), cities fairly good (3.7 on average), but municipalities still inadequately transparent (2.8 on average). Despite the relatively solid averages, there are too many extremely non- transparent local government units. Four cities (Gospić, Imotski, Valpovo and Vrgorac) and as many as 39 municipalities have not published a single budget document that we were searching for, and another seven cities and 50 municipalities have published only one such document each. As in previous years, the most transparent local government units include very sparsely populated ones, such as Ribnik and Dekanovec, and local government units with low per capita income (e.g. Jarmina and Đelekovec). On the other hand, among the least transparent local government units there are units with very high total and per capita budget revenues (e.g. Sutivan, Šolta, Dugopolje and Bol). Detailed results for all counties, cities and municipalities are given later in the text and are also available on the interactive map and in the Excel table.

We use data for 24 European countries, spanning from 1994 to 2015, in order to examine how changes in macroeconomic conditions influence country risk premium volatility proxied by sovereign spreads variance. In the first part of the empirical analysis, we estimate the univariate generalized autoregressive conditional heteroskedasticity (GARCH) model in order to obtain the conditional variance of sovereign bond spreads. We show that an increase in this variance coincides with economic and financial crisis occurring either in the country or globally. In the second part of the empirical analysis, we estimate the panel vector autoregression (panel VAR) model in order to model the interplay between macroeconomic fundamentals (inflation, output gap, public debt and interest rates) and the country’s risk premium volatility. We show that overheating of the economy, along with an unexpected increase in public debt, inflation and interest rates, increase the country’s risk premium volatility. We also show that a sudden increase in the country´s risk premium volatility depresses the economy, exerts deflationary pressures on consumer prices, and is followed by a strong and permanent increase in public debt.

Cilj rada je predstaviti anketu provedenu među zaposlenima u lokalnim jedinicama koja bi mogla pomoći utvrđivanju čimbenika koji (de)motiviraju lokalnu proračunsku transparentnost. Premda se proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj (RH) iz godine u godinu popravlja, još uvijek je daleko od zadovoljavajuće. Kako dosadašnja istraživanja nisu dala jednoznačne odgovore o odrednicama proračunske transparentnosti hrvatskih lokalnih jedinica, prvo se po tom pitanju online anketom pokušalo utvrditi stavove javnosti , a zatim i stavove zaposlenih koji se u županijama, gradovima i općinama konkretno bave lokalnim proračunom. Rezultati ove druge ankete – na koju je odgovorilo 42% lokalnih jedinica – ukazuju da su lokalne jedinice uglavnom zadovoljnije svojom transparentnošću nego što bi to po stvarnim rezultatima trebale biti, te da misle da ni javnost ni zakoni od njih ne traže objavljivanje više proračunskih informacija. Nadalje, anketa otkriva da po brojnim gradovima i općinama nedostaje administrativnih kapaciteta i da su preopterećeni drugim zadatcima. Budući da sve lokalne jedinice raspolažu svojim proračunima, ako žele građanima pružiti adekvatne usluge, morale bi ključne proračunske dokumente transparentno objavljivati. Ukoliko to ne mogu, neophodno je preispitati broj, svrhu i održivost tolikog broja lokalnih jedinica.

Cilj ovog rada je istražiti vezu između demografskih, socioekonomskih i varijabli fizičkog zdravlja te samoprocjene zdravlja (SZ) osoba u dobi od 50 i više godina (50+) u Hrvatskoj. Presječni podatci prikupljeni su 2012. u istraživanju „Ekonomika starenja u Hrvatskoj“ koje se temelji na SHARE studiji (Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi). U radni uzorak za statističku analizu, ukupno je uključen 761 pojedinac u dobi od 50+. Podatcisu procijenjeni u modelu ordinalne logističke regresije. Rezultati pokazuju da je vjerojatnost iskazivanja više kategorije SZ veća kod žena nego kod muškaraca. Viši stupanj obrazovanja je statistički signifikantan prediktor više kategorije SZ, uz kontrolu ostalih varijabli. Za razliku od ranijih istraživanja u Hrvatskoj, u ovom se radu kao odrednice zdravlja uvode varijable fizičkog zdravlja. Dobiveni rezultati ukazuju da osobe u dobi od 50+ s manjim brojem ograničenja, manjim brojem simptoma povezanih sa zdravljem i manje dijagnosticiranih kroničnih oboljenja, imaju veću vjerojatnost iskazivanja boljeg zdravlja. Navedene spoznaje mogle bi koristiti nositeljima politika u nastojanjima da poboljšaju zdravlje starijih osoba u Hrvatskoj.

The theory of National Innovation System emphasizes innovation as a source of economic and productivity growth and stresses the importance of collaboration between science and industry. The basic objective of this paper was to research whether there is an interaction between Croatian companies and scientific institutions, and whether it affects an increase of innovativeness of economic entities. The results of the performed empirical research and their econometric analysis indicate a conclusion that a positive impact of the collaboration on intensity of innovation in Croatian companies is still absent. The results indicate that the system of innovation in the Republic of Croatia, when compared to developed countries, is still in a transition and that commercialisation of academic knowledge is a phenomenon paid somewhat greater attention only recently.

On March 13th in Zagreb, the European Commission representation in Croatia presented the analysis of the economic and social situation, including, among other things, an analysis of the implementation of country- specific recommendations (CSRs) and an assessment of potential economic imbalances.

Europska komisija je 18. siječnja 2018. predložila nova pravila kojima će se državama članicama EU-a omogućiti veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a.

Europska komisija je 18. siječnja 2018. predložila nova pravila kojima će se državama članicama EU-a omogućiti veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a.

Cilj projekta je izračun indeksa financijskih uvjeta pomoću kojeg bi se opisali zajednički trendovi kretanja na različitim financijskim tržištima u zemlji. On se temelji na širokom skupu podataka o cijenama i količinama te ponudi i potražnji za financijskim instrumentima. Očekivani ishodi projekta su razvoj vlastite metodologije za procjenu indeksa financijskih uvjeta te redoviti izračun indeksa i javna objava procjene njegove vrijednosti. Aktivnosti uključuju proučavanje relevantne literature i metodologije, prikupljanje podataka, ekonometrijska analiza, analizu dobivenih rezultata te objavu indeksa financijskih uvjeta. Metodologija: Pomoću širokog skupa varijabli ekonometrijskim metodama izdvojiti one koje najbolje opisuju kretanja na financijskim tržištima u zemlji.

The healthcare needs are unpredictable and inconsistent, and quite often their cost grows faster than the cost of living and real wages. The average life expectancy is set to increase by development and improvement of the standard of living, which automatically calls for higher expenses for financing of healthcare services. The continuous research and innovation in the segments of healthcare and pharmacy, as well as the increase in the number of expensive innovative medicinal products cause growth of prices of medicinal products sold by retail. The main aim of this paper is to analyse the pharmaceutical products market (level and structure of consumption) in Croatia and to assess the financial position of the main suppliers of medicinal products and the largest market participants – pharmaceutical companies.

U radu se prikazuju rezultati analize proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mjerene brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim službenim mrežnim stranicama od studenog 2015. do ožujka 2016. Riječ je o pet ključnih dokumenata: godišnjem izvršenju za 2014., polugodišnjem izvršenju za 2015., te prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane za 2016. U obzir su uzeti samo dokumenti koji su bili dostupni u navedenom razdoblju i to na dan pretraživanja mrežne stranice, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti. Takvim izračunom, razina proračunske transparentnosti može iznositi od 0 do 5. Prosječna transparentnost proračuna svih lokalnih jedinica je nezadovoljavajuća, ali se popravlja, s 1, 75 u prethodnom, na 2, 35 u ovom ciklusu istraživanja. Pritom su županije vrlo transparentne (prosjek 4, 3), gradovi zaostaju (prosjek 3, 05), a općine su izrazito netransparentne (prosjek 2, 04). Premda čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan dokument, ohrabruje što je gotovo polovica lokalnih jedinica objavila više proračunskih dokumenata nego u prethodnom ciklusu istraživanja ; što se među najtransparentnijim lokalnim jedinicama nalaze i one manje i siromašnije ; što neke od manjih i siromašnijih općina imaju vrlo kvalitetne i lako pretražive mrežne stranice. Rezultati analize za sve županije, gradove i općine slijede u tekstu, a detaljnije se mogu pretraživati i na interaktivnoj karti.

This paper will be focused on marketing strategies and their application in SMEs. Application of marketing today has become almost mandatory and the need for implementation of a common strategy. The marketing elements and strategies to invest more and more and business and other entities allocate an increasing proportion of its funds administration with a view to later less uncertain business. Marketing and its strategy is possible, and should be implemented in almost any aspect of a subject. If it does not comply with the above instruction, often in question leads itself existence same entity because who does not progress, ie. who is stagnating, in fact, going backwards, because the competition is not standing still. The competition is more ruthless, especially nowadays. The reason for this is the increasing power of buyers or consumers who have an increasing role in defining a product or service. One of the reasons is also the opening of borders, cheaper transportation, labor costs, etc. All of this points to the need for separation from dozens of new ideas, products, services, etc. Any strategy including the implementation of the marketing strategy should be preceded by thorough market research and situation in general. A number of entities, institutions and others neglect this very important step because of unwarranted fear of spending scarce resources, which actually unwittingly placed in a even worse situation, implementing some strategies which later often results in failure and even higher additional costs.

This paper aims to provide basic information on the grants received by Croatian counties, cities and municipalities as holders or partners in the implementation of the programs and projects (co)financed by the EU in the period 2011-14. Also available is a downloadable database in Excel for further, more detailed analysis by readers. Despite the growing use of EU grants, the amounts used are relatively modest and it is astonishing that as much as 85% of the municipalities and more than half of the cities have never used grants. There were, of course, some excellent examples of the use of EU grants, but the percentage of local units (counties, cities and municipalities) that were willing and able to use grants was very low. Hence, if no fiscal and territorial reorganisation of the state is planned in the near future, it is at least necessary to strengthen the local units' capacity and the central government's commitment for better use of EU funds, as well as to create the basic accounting prerequisites for timely and efficient tracking of their utilisation.

Cilj je ovog rada ponuditi osnovne informacije o pomoćima koje su županije, gradovi i općine primili kao nositelji ili partneri provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a od 2011.-14. Nudi se i baza u Excel formatu koju čitatelji mogu preuzeti na svoje računalo i sami detaljnije analizirati. Premda se korištenje pomoći EU-a povećava, i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima i zapanjujućem podatku da ih čak 85% općina i više od polovice gradova nisu uopće koristili. Ima, naravno, i odličnih primjera, no vrlo je mali postotak lokalnih jedinica (županija, gradova i općina) bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a. Stoga je, ukoliko se u skorom roku ne namjerava teritorijalno i fiskalno reorganizirati državu, neophodno barem jačati kapacitete lokalnih jedinica i angažman središnje države za bolje korištenje europskih sredstava i osigurati osnovne računovodstvene preduvjete za pravovremeno i kvalitetno praćenje podataka o njihovom korištenju.

Football has undergone a gradual transformation, from a game, a sport and a popular social phenomenon to a market activity attracting significant foreign investment all over the world. Clubs are increasingly investing in the transfer of players which is why this sector commands the attention of economic and fiscal systems. There is a set of dilemmas relating to the legal status of football clubs, their accounting policies and tax liabilities, but also the subsidies they receive from the public sector. It is reasonable to wonder to what extent football has remained in the area of public - sporting and financial - interest and to what extent is it subject to private interests, driven by profit motives. To the extent they are dominated by private interests, football clubs should be deprived of their preferential tax treatment, significant public subsidies and other benefits enjoyed at the expense of the public sector.

Globalna inicijativa za fiskalnu transparentnost (GIFT) objavila je Načela visoke razine fiskalne transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti (High-Level Principles on Fiscal Transparency, Participation and Accountability), koja je potvrdila Opća skupština Ujedinjenih naroda (UNGA Rezolucija 67/218). Načelima se želi ohrabriti države da pojačaju napore u poboljšanju transparentnosti, sudjelovanja i odgovornosti u fiskalnim politikama, uzimajući u obzir i navedena načela, te potaknuti rasprave, suradnju i razmjenu informacija između svih dionika kako bi se državama pomoglo u izgradnji kapaciteta i razmjeni iskustava. Institut za javne financije – kao član GIFT-a – u cijelosti podržava sadržaj ovih načela i njihovu primjenu u Hrvatskoj, te zato objavljuje ovaj prijevod.

Projekt „Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj“ (AMMATSBC) započet je u rujnu 2015. Projekt je završen u prosincu 2018. i u ovom radu predstavljamo glavne rezultate našeg istraživanja.

In the period from 2010 to 2016, wind power production in Croatia increased by 15 times, one of the reasons being high state financial incentives. Investments in wind farms have proven to be profitable and involving minimal risk, and credit institutions have consequently financed between 85 and 90% of total assets (projects). The main aim of this paper is to analyse the wind power production market and to assess the financial position of companies engaged in this activity. Bearing in mind frequent electricity shortages in Croatia, the question has been raised as to why the state does not further liberalize this sector and open it for new market participants, and why the public energy company HEP does not engage in this attractive business.

This article aims to provide a simple and systematic presentation of basic data on the budget outturns of all local government units in Croatia2 for 2017, using a Ministry of Finance database. Presented are data on revenues and expenditures3, as well as surpluses or deficits (per capita and in total). Also included are the latest available data on the local government units' populations and levels of budget transparency. This analysis and the tables additionally provided in the Excel format enable the interested public to get insights into the financial condition of all Croatian municipalities, cities and counties in 2017, and to make comparisons among them and with the situation in previous years.

U radu se analizira fiskalna konvergencija i održivost u Europskoj uniji korištenjem podataka o javnom dugu, prihodima i rashodima. U EU je prisutna apsolutna fiskalna divergencija, što je posebno izraženo nakon dužničke krize. Međutim, postoji fiskalna konvergencija među klubovima kad su klubovi endogeno određeni. Klubovi konvergencije su važni za EU, jer ne postoji jedinstvena fiskalna politika, već su politike zemalja članica heterogene. Endogeni klubovi konvergencije nemaju uobičajene geografske, političke ili razvojne sličnosti. Fiskalna politika u EU nije održiva, ali je kontraciklička. U radu se koristi funkcija fiskalne reakcije prema kojoj je primarni suficit funkcija javnog duga i jaza BDP-a. Primarni suficit ne reagira na promjene javnog duga, što se smatra dugoročno neodrživim. Međutim, primarni suficit se povećava u ekspanzijama i smanjuje u recesijama, što govori o kontracikličnosti fiskalne politike. Kontraciklični primarni suficit je važan za ublažavanje poslovnih ciklusa.

The use of concessions and public-private partnerships (PPPs) to finance public investments is often motivated by government’s desire to avoid borrowing and any increase of the budget deficit and general government debt. The purpose of this paper is to show the statistical treatment of transactions resulting from concession and PPP contracts, which – due to the shortage of budgetary revenues – could be used more frequently in the financing of projects of national interest in the Republic of Croatia.

There is a considerable interest of scholars in benefits and challenges arising from involvement of academic researchers and their institutions in knowledge transfer activities with the business sector. The emerging questions have resulted in a number of studies, yielding rich but mixed findings. The purpose of this paper is to systematically review this body of investigative work, with a particular emphasis on life sciences. Based on the systematic analysis and synthesis of 135 articles published between 1980 and 2014, we discuss the most interesting findings for each of the six identified principal academic-industry research topics: involvement predictors and motivators, role of incentives, institutional performance determinants, knowledge transfer institutionalization, relationship with scientific output and impact on open science. Whereas many studies reach consensus regarding the particular personal and contextual predictors of researchers’ knowledge transfer involvement, we also find substantial evidence that depending on empirical setting, variables such as scientific productivity and institutional technology transfer support policies can act both as enablers and inhibitors in the process. We find no straightforward evidence regarding the role of the size, age and structure of technology transfer offices in the knowledge transfer performance of academic institutions. We also show that most studies agree that engagement in knowledge transfer activities does not negatively affect the researchers’ scientific output. Yet, it is less clear to what extent university-industry interactions can be detrimental for the norms of open science. We draw several policy implications for academic settings and emphasize interesting avenues for further research in this field.