Search

Krunoslav Puškar Prezimena potkalničkoga Prigorja Križevci: Crisinus, 2021., 534 str.

Opća načela leksikografske obrade traže da objašnjenje značenja bude kratko i jasno, dovoljno općenito da može obuhvatiti veliki broj primjera ili gotovo svaki kontekst te dovoljno razlikovno da informacija koja dolazi do korisnika bude razumljiva i korisna. Uzorom se dugo smatrala logička definicija koja uključuje najbliži viši rodni pojam i specifičnu razliku, ali su leksikografi tijekom povijesti i iskustva rada na različitim rječnicima tražili i iznalazili i druge tehnike opisa značenja. Jedna je od njih leksikografska definicija koja, osim što dopušta različite pristupe pri oblikovanju samog objašnjenja značenja, ovisno o jezičnim obilježjima pojedine riječi, u širem smislu uključuje i druge elemente natuknice, poput specifičnih formalnih rješenja kao što su veličina slova ili zasebne kućice s bilješkama o upotrebi, zatim oznake registra, konceptualna povezanost s drugim natuknicama te primjeri upotrebe. U kontekstu suvremene leksikografije koja je posve usmjerena na korisničke potrebe, sve su to elementi koji sudjeluju u opisu značenja riječi, odnosno pomažu korisniku razumjeti ga i potencijalno upotrebljavati. U ovome radu, na primjeru metoda prikupljanja i oblikovanja objašnjenja značenja frazema u Frazeološkome rječniku hrvatskoga jezika koji je u izradi, ispituju se utjecaj i uloga jezičnih i izvanjezičnih podataka koje o frazemima daje računalni korpus na kojem se temelji rječnička građa i zatim pokazuje način na koji se ti podaci integriraju u natuknicu s ciljem da rječnik što bolje odgovori idolu suvremene leksikografije – korisničkim potrebama.

Amira Turbić-Hadžagić i Elvir Musić Bosanskohercegovačka prezimena II. Prezimena od ličnih imena koja potiču s islamskog orijenta. Svezak 1. Zagreb: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, 2020., 316 str.

U radu se na temelju dostupnih izvora i literature s tvorbeno-motivacijskog aspekta analiziraju prezimena zabilježena u najstarijoj matičnoj knjizi rođenih župe sv. Lovre u Petrinji. Početci oblikovanja naselja Petrinje sežu u 17. stoljeće, a matične se knjige u crkvi sv. Lovre vode od 1677. godine. Od sedamdeset tri prezimena čiji zapis seže i do tristo godina u prošlost, šezdeset tri su se zadržala u Petrinji i danas. Cilj je rada analizom prezimena dati povijesnu antroponimijsku sliku jezično općenito neistraženoga petrinjskog područja.