Search

Predmet rada je uređenje zateznih kamata odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN) koje se od lipnja 2013. godine primjenjuje uz opće uređenje zateznih kamata sadržano u Zakonu o obveznim odnosima (ZOO). Odredbe ZFPPN-a o zateznim kamatama analiziraju se u poredbi s odredbama ZOO-a o zateznim kamatama, utvrđuje se polje primjene odredaba ZFPPN-a te se međusobno razgraničavaju odnosi na koje će se primijeniti opći pravni režim za zatezne kamate predviđen odredbama ZOO-a od onih na koje će se primijeniti odredbe ZFPPN-a kao lex specialis. Jedan od ciljeva rada je utvrditi koje je od konkurirajućih pravnih uređenja zateznih kamata povoljnije za vjerovnike novčanih obveza, a drugi je ocijeniti jesu li odredbe ZFPPN-a u skladu sa zahtjevima Direktive 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima zbog čijeg transponiranja u hrvatsko pravo su i usvojene nove odredbe o zateznim kamatama sadržane u ZFPPN-u. Ukazuje se na manjkavosti uređenja sadržanog u ZFPPN-u i iznose prijedlozi za primjerenijim pravnim rješenjima de lege ferenda. Zaključuje se da uređenje zateznih kamata iz odredaba ZFPPN-a narušava pravnu sigurnost, osujećuje zaštitu vjerovnika novčanih obveza i izaziva dvojbe ustavnopravne prirode, a pored toga je u pojedinim elementima protivno i Direktivi 2011/7/EU.

Predmetom rada su pojam zakašnjenja s plaćanjem izložen u Direktivi 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjenja s plaćanjem u trgovačkim ugovorima te pravne posljedice zakašnjenja s plaćanjem predviđene odredbama direktive. Jedan cilj rada je pojmovnom analizom te gramatičkim, sustavnim i teleološkim tumačenjem utvrditi značenje pojedinih odredbi direktive. Drugi cilj rada je ocijeniti u kojoj se mjeri može ostvariti operativni cilj direktive: pružanje vjerovnicima instrumenata koji će im omogućiti da potpuno i učinkovito ostvare svoja prava u slučajevima zakašnjenja s plaćanjem. Analizom pojma zakašnjenja s plaćanjem izloženog u Direktivi 2011/7/EU, utvrđuje se da direktiva predviđa subjektivni koncept zakašnjenja dužnika s plaćanjem. Raspravlja se o razlikama subjektivnog i objektivnog koncepta zakašnjenja dužnika s plaćanjem te se izvodi zaključak da je objektivni koncept prihvatljiviji i povoljniji za vjerovnike novčanih obveza. U svjetlu teorijskih prijepora o funkciji zateznih kamata, razmatra se funkcija koju zatezne kamate, kao pravna posljedica zakašnjenja s plaćanjem, imaju u kontekstu odredaba direktive. Kako je direktivom uvedena i posebna naknada za troškove prouzrokovane vjerovniku dužnikovim zakašnjenjem s plaćanjem, raspravlja se i o funkciji te posebne naknade. Kao praktično pitanje, utvrđuju se nedostaci uređenja zakašnjenja s plaćanjem predviđenog Direktivom 2011/7/EU, te iznose prijedlozi za učinkovitija rješenja de lege ferenda.