Search

Zagrebački nadbiskup, metropolit i kardinal Josip Bozanić u vremenu od 1998. do 2023. godine svake je godine upućivao uskrsne poruke. U ovom smo istraživačkom radu u prvom dijelu predstavili teološke i društveno-kulturne teme iz uskrsnih poruka kardinala Bozanića. Teološke teme u središtu imaju Kristovo uskrsnuće, a pojavljuje se i Crkva kao otajstvena i sakramentalna stvarnost te njezino božansko porijeklo, njezina svetost kao i grešnost članova Crkve. Društvene teme u središtu imaju viziju Crkve čije se poslanje ponajviše ostvaruje u služenju u ljubavi kada nastoji ublažiti trpljenja siromašnih i slabih, dok u kulturnim temama, Bozanić piše o jeziku te o odnosu jezika i vjerničkog i nacionalnog identiteta. U drugom smo dijelu Kardinalove uskrsne poruke teološki sistematizirali te iz njih izdvojili glavne naglaske u odnosu na nadu i Crkvu kao nositeljicu nade: Trojstvo kao izvor nade, kršćani su glasnici nade koja preobražava ovaj svijet, nada kao predokus buduće stvarnosti te, konačno, to da je potrebno moliti za nadu. U zaključku se ukratko teološki rekapitulira sve ranije u članku rečeno.

U uvodnim napomenama autor donosi razloge zbog kojih se Crkva, odnosno kršćanska duhovnost koju on u najširem smislu poistovjećuje s kršćanskom kulturom, mora trajno nalaziti u krizi, jer to proizlazi iz same naravi Crkve i njezina poslanja. Autor potom donosi kratak prikaz razvoja krize duhovnosti na Zapadu, zaključujući kako je nastupilo vrijeme neopoganstva u obliku kozmičkog panteizma, odnosno ekologije kao nove religije suvremenog zapadnog čovjeka. Neopoganstvo ulazi u zakonodavstvo te postaje prisutno u svim sferama zapadnoga društvenog života. Autor potom navodi i opisuje neke od značajki društva u kojem je iznova zavladalo poganstvo: individualizam, relativizam, ekologizam, moralna i duhovna dezorijentacija, strah od smrti, profit iznad svega itd. U zadnjem dijelu članka autor izlaže odgovore koje su na postojeću krizu ponudili neki teolozi (J. B. Metz i J. Ratzinger) te potom navodi kako u praksi postoje tri odgovora koje kršćanstvo nudi na aktualnu krizu: bijeg, borba, suradnja. Autor potom nudi i četvrti mogući odgovor: obraćenje i povratak Isusu Kristu i jasnoći njegove poruke, odnosno poziv da se u središte kršćanstva i poruke koju ono nudi svijetu iznova stavi Boga.