Search

Software engineering is the fastest-evolving engineering discipline and most of the tasks of software development organizations are diverse in nature. Various studies have shown that there is a wide gap between software industry needs and education for prospective software engineers. It is the responsibility of Software engineering education to prepare SE professionals by providing them with the skills to meet the expectations of the software industry. SE curriculum should correspond to the industry needs, and only then can Universities produce highly skilled professionals, who can meet the needs of software industry. During the last decade, software engineering education (SEE) has been emerging as an independent and mature discipline. Accordingly, various studies are being conducted to provide guidelines for SEE curriculum design. This paper summarizes the need for software industry related courses and discusses the significance of industry oriented software engineering education to meet the educational objectives of all stakeholders. The software industry oriented curriculum for undergraduate and graduate levels is discussed. An industry oriented graduate level (master’s level) software engineering course which includes foundational and applied courses to provide effective training for future software engineers is also proposed. This will lead to an increase in their employment prospects in the industrial and allied sectors., Programsko inženjerstvo je najbrže rastuća disciplina inženjerstva i većina zadataka kojima se bave institucije zadužene za razvoj računalnih programa različite su prirode. Razna istraživanja pokazala su da postoji široki jaz između potreba industrije računalnih programa s jedne strane i obrazovanja budućih programskih inženjera s druge strane. Dužnost je obrazovanja u području programskog inženjerstva dobro pripremiti stručne programske inženjere na način da im se omogući uvježbavanje vještina koje odgovaraju potrebama industrije računalnih programa. Kurikul za programsko inženjerstvo trebao bi odgovarati potrebama industrije i tek će tada sveučilišta biti u mogućnosti osposobljavati visoko kvalitetne stručnjake koji mogu zadovoljiti potrebe industrije. Tijekom posljednjeg desetljeća obrazovanje u području programskog inženjerstva javlja se kao samostalna i zrela disciplina. Shodno tomu, provode se razna istraživanja da bi se osmislile smjernice za izradu kurikula za programsko inženjerstvo. Ovaj rad predstavlja potrebu za kolegijima usko povezanima s industrijom računalnih programa i raspravlja o važnosti praktičnog obrazovanja programskih inženjera da bi se udovoljilo obrazovnim potrebama svih sudionika u tom procesu. Raspravlja se o kurikulu s bitnim elementima praktične nastave na dodiplomskom i diplomskom stupnju obrazovanja. Diplomski studij (magistarski studij) programskog inženjerstva koji uključuje stručnu praksu također se predlaže jer integrira i osnovne teorijske i praktične predmete kojima se postiže uspješno obučavanje programskih inženjera. To će dovesti do boljih izgleda za njihovo zapošljavanje u industrijskim i sličnim sektorima.

Software engineering (SE) education has been emerging as an independent and mature discipline. Accordingly, various studies are being done to provide guidelines for SE education curriculum design. This paper presents software engineering education evolvement in Turkey, present SE education scenario in different universities along with the significance of software technology parks in relevance to software engineering education. The objective of this paper is to provide an assessment of SE curriculum in Turkish Universities with respect to IEEE/ACM guidelines given in SEEK (2004). This study will provide a guideline to universities conducting an SE programme at undergraduate level to align their course curriculum with IEEE/ACM guidelines (SEEK, 2004)., Obrazovanje programskih inženjera (PI) razvija se kao samostalna i zrela znanstvena disciplina. Sukladno tome, provode se različita istraživanja u cilju određivanja smjernica za izradu nastavnih planova i programa za obrazovanje PI. Ovaj rad predstavlja razvoj obrazovanja programskih inženjera u Turskoj, trenutnu situaciju u obrazovanju PI na različitim sveučilištima, kao i značenje tehnoloških parkova za njihovo obrazovanje. Cilj ovoga rada je dati evaluaciju nastavnoga plana i programa za Programsko inženjerstvo na turskim sveučilištima s obzirom na IEEE/ACM smjernice navedene u dokumentu SEEK (2004). Ova će studija pružiti smjernice sveučilištima prilikom provođenja programa PI na dodiplomskoj razini kako bi se uskladio plan i program kolegija s IEEE/ACM smjernicama (SEEK, 2004).

Model-driven software development (MDSD) is a current direction in software engineering that underlines the importance of models in contrast to program code. Since models have always been of central importance in simulation, some aspects of MDSD are especially helpful to support discrete event simulation (DES) studies. In this paper a case study concerning the development of an MDSD-compliant domain architecture for DES is presented. This includes code generation facilities for the object oriented simulation framework DESMO-J based on a new UML profile for DES and using techniques and tools from MDSD. On the basis of these experiences a discussion about general prospects and drawbacks of applying MDSD to the development of simulation models as well as interactive simulation tools is lead. A modeling cycle for building simulation studies that makes the use of model-driven techniques possible is proposed., Razvoj programske podrške zasnovane na modelu (MDSD) postaje prevladavajuća paradigma u programskom inženjerstvu. Kako su modeli uvijek imali središnju ulogu u simulacijama, neki su aspekti na modelu zasnovanog razvoja programske podrške od posebno velike pomoći pri simulacijama diskretnih sustava (DES). U ovome se radu opisuje primjer razvoja arhitekture za DES po MDSD konceptu. To uključuje generiranje koda za objektno orijentirani simulacijski okvir DESMO-J zasnovan na novom UML profilu za DES te korištenje tehnika i alata za MDSD. Na osnovi primjera, razmatrani su opće prednosti i nedostaci primjene MDSD za razvoj simulacijskih modela i interaktivnih simulacijskih alata. Predložen je modelski ciklus za simulacijske studije koji omogućuje primjenu navedenih na modelu zasnovanih tehnika.

U knjizi se predstavlja primjena programskog inženjerstva u keramičkoj industriji pri rješavanju poslova i problema dijagnosticiranja neispravnosti i klasiranja proizvoda obuhvaćenih sustavom kvalitete. Predstavlja se proizvodnja keramičkih pločica prema zahtjevima za održivi razvoj i čistiju proizvodnju. Opisuju se rezuleti postignuti u primjeni postupaka u praksi na dijagnosticiranju neispravnosti u procesu klasiranja proizvoda uz primjenu robotskog vida.

Programski proizvod postao je dio gotovo svega što nas okružuje pa je time snažno porasla i važnost industrije razvoja programskog proizvoda. Kvaliteta je prepoznata kao ključ uspjeha i u razvoju programskog proizvoda. Zbog suštinske razlike programskog proizvoda i materijalnih proizvoda bilo koje vrste, osnovni principi upravljanja kvalitetom u razvoju programskog proizvoda su specifični. U radu su najprije objašnjene posebnosti programskog proizvoda i njegova razvoja, a zatim je dan pregled osnovnih principa upravljanja kvalitetom u razvoju programskog proizvoda. Osnovni cilj rada je istražiti zastupljenost primjene pojedinih principa upravljanja kvalitetom u poduzećima razvoja programskog proizvoda te na taj način predložiti smjernice za njihovu primjenu., Software is everywhere around us and thus the importance of the software development industry has strongly increased. Quality is recognized as the key to business success in software development as well. Due to the main difference between a software product and any other material product, the main principles of quality management in software development are special. In the paper, the software and its development specifics are explained, and then a survey of basic quality management principles for software development purposes is presented. The main goal of the paper is to analyze the deployment frequency of the quality management principles in the software development companies and thus to suggest directions for their further use.