Search

In the last few years, Brazilian municipal governments have launched their open data web portals. These initiatives have been taking place as part of the implementation of the Transparency Act, which sets forth deadlines and punishments concerning the adoption and performance of steps that focus on government transparency, such as the presence of transparency portals. Accordingly, this paper aims to check whether municipalities that keep portals with higher a Digital Transparency Index (DTI) will also prove to have the strongest open data initiatives. In order to achieve this goal we assess the official portals and open data initiatives in five Brazilian capitals by using the methodologies proposed by Paula Amorim (2012), and the prerequisites pointed out by the Open Knowledge Foundation (OKF, 2011), and Tim Berners-Lee (2010). The results indicate that there is no direct relationship between the Digital Transparency Index and the strength of open data actions in each municipality. The discussion of the results points to the absence of a concise public policy on digital democracy that is able to promote transparency and government data simultaneously., U posljednjih nekoliko godina brazilske gradske vlasti pokrenule su portale s otvorenim podacima. Njihove inicijative pojavljuju se u trenutku kada se počinje primjenjivati Zakon o transparentnosti, koji propisuje rokove za usvajanje i primjenu mjera usmjerenih na povećanje transparentnosti vlasti, kao što su „portali transparentnosti“, ali propisuje i sankcije za neprihvaćanje i neprovođenje tih mjera. U skladu s tim u ovom se radu istražuje hoće li gradovi koji imaju portale s višim indeksom digitalne transparentnosti (engl. Digital Transparency Index, DTI) imati i najkvalitetnije inicijative za otvaranje podataka. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, službeni portali i inicijative za otvaranje podataka vrednuju se uz pomoć metode koju predlaže Paula Amorim (2012) i uz uvjete koje ističu Open Knowledge Foundation (OKF, 2011) i Tim Berners-Lee (2010). Rezultati ukazuju na to da ne postoji izravna veza između indeksa digitalne transparentnosti i kvalitete inicijativa za otvaranje podataka u pet istraživanih gradova. Rasprava o rezultatima ukazuje na nepostojanje precizne javne politike o digitalnoj demokraciji koja bi u isto vrijeme promicala ne samo vladine podatke nego i transparentnost podataka.

The paper analyses the usage of e-participation tools in Slovenian municipalities. The paper originates from the theory of e-democracy in connection with information and communication technology (ICT). ICT allows citizen participation and inclusiveness in the processes of decision-making by use of various e-participation tools (e-contact, e-forum, e-survey, e-petition, etc.). An emphasis was placed on local democracy and its various forms, i.e. representative, market, network and (most importantly for this paper) participative democracy, one of the increasing elements of which is also e-participation. We analysed official web pages of all 211 Slovenian municipalities and found that while all municipalities offer e-access and various forms of e-consultations to its citizens, other e- participation tools can only rarely be found. In addition, a comparative analysis of the survey results from 2006 and 2009 shows that the number of municipalities which offer diverse tools of e-participation is slowly decreasing., Analizira se upotreba instrumenata e-participacije u slovenskim lokalnim samoupravnim jedinicama. Rad se temelji na teoriji e-demokracije u vezi sa spoznajama o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (IKT). IKT omogućuje sudjelovanje i uključivanje građana u procese donošenja odluka upotrebom različitih instrumenata e-participacije (e-kontakt, e-forum, e-anketa, e-peticija, itd.). Naglasak je stavljen na lokalnu demokraciju i njezine različite oblike, tj. predstavničku, tržišnu, mrežnu i (najvažniju za ovaj rad) participativnu demokraciju, čiji je jedan od rastućih elemenata također e-participacija. Analizirali smo službene internetske stranice svih 211 slovenskih jedinica lokalne samouprave i našli da sve nude e-pristup i različite forme e-konzultacija, ali da ostali instrumenti e-participacije postoje samo u rijetkim slučajevima. Dodatno, usporedna analiza rezultata anketa iz 2006. i 2009. pokazuje da se broj jedinica lokalne samouprave koje nude raznovrsne instrumente e-participacije sporo smanjuje.