Search

Razna su se strana istraživanja u posljednje vrijeme bavila vizualnim funkcioniranjem djece s teškoćama učenja. Brojni su rezultati pokazali povezanost ta dva područja i ustanovili učestalije javljanje problema u vizualnom funkcioniranju upravo kod te populacije. Problemi s vidom često ostaju neprepoznati ili krivo protumačeni kod ove djece jer su ponekad slični onima koji se javljaju kod disleksije i drugih teškoća učenja. Stoga je glavni cilj ovog istraživanja bio utvrditi javljaju li se određene teškoće u području vida te koliko su učestale unutar populacije djece s teškoćama u savladavanju odgojno-obrazovnih sadržaja. Uzorak se sastojao od petnaestero djece školske dobi (između 9 i 15 godina) koja su imala neki oblik teškoće u učenju - disleksiju, ADHD, disgrafiju... Teškoće u vizualnom funkcioniranju se u ovom kontekstu odnose na vidne funkcije (vidnu oštrinu, vidno polje, fiksaciju, akomodaciju, motilitet, položaj očiju). Funkcionalna procjena vida provodila se na tri lokacije u Zagrebu unutar šest termina te je ispitano ukupno deset vidnih funkcija. Rezultati su pokazali da se najveća prevalencija problema povezanih s vidom pojavila na varijabli Refraktivne greške. Problemi su se, iako manje statistički značajni, pokazali i u varijablama Akomodacija i Oštrina vida na blizu, No, iako neki od rezultata nisu statistički značajni, klinički su značajni jer problemi povezani s vidom u kombinaciji s teškoćama učenja djetetu dodatno otežavaju proces učenja. Upravo zato što je teže odrediti uzroke problema vezanih uz čitanje i pisanje kod djece s teškoćama učenja, potrebno je uključivanje stručnjaka za vid u ovo područje kako bi im se pružila sustavna podrška. Kako je uzorak unutar ovog istraživanja relativno malen, rezultati se ne mogu generalizirati na ukupnu populaciju djece s teškoćama u učenju, ali mogu potaknuti daljnja istraživanja na ovom području koja bi rezultirala kvalitetnijim pristupom djeci unutar njihovog obrazovanja te njihovom akademskom razvoju. Povećanjem broja djece u uzorku i dodavanjem kontrolne skupine može se doći do sveobuhvatnijih informacija o tome na što se stručnjaci u ovom području trebaju fokusirati., There are numerous research papers lately that have been focusing on problems in visual functioning of children with learning difficulties. Problems in visual functioning refers to visual functions – visual acuity, visual field, fixation, accommodation, motility, eye position. The results showed a connection between these two areas and established that there is a greater frequency of problems related to vision in this population. Vision problems are often unrecognized or misinterpreted when it comes to children with learning difficulties because of the similarity of symptoms. Thus, the main goal of this research paper was to determine if these visual problems do occur, and if so, how frequently do they occur in the population of children with problems in academic achievement. The sample consisted of fifteen school-aged children (aged nine to fifteen) who had some form of learning difficulty – dyslexia, ADHD, dysgraphia... Functional vision assessment was conducted on three locations in Zagreb within six appointments. A total of ten visual functions were tested. Results showed that there is a great prevalence of vision related problems in the variable Refractive errors. Problems were also shown in Accommodation and Near Vision Acuity, although less statistically meaningful. However, even though some of the results were not shown as statistically meaningful, they are clinically important because vision related problems combined with learning difficulties slow down the learning process. Because it is difficult to determine the cause of their reading and writing problems, there is a need for involvement of vision experts in this area to provide them with a much-needed systematical support. Given that this is a relatively small sample size, the results cannot be generalized to the entirety of the population of children with learning difficulties, but they can incite to other research papers being made in the future. More research in this field could result in a better-quality approach to children during their education and their academic achievements. Increasing the sample size and adding control groups can lead to more comprehensive data about the areas of focus for experts in this field.

Pod terminom „funkcionalni vid“ smatra se onaj vid koji osoba koristi za planiranje i izvršavanje zadataka. Taj vid iznimno je bitan za osobe koji imaju mali ostatak vida, odnosno manji od 10% jer se ranijih godina, kada nisu bili poznati stupnjevi sljepoće i slabovidnosti, smatralo kako osobe sa tako malim ostatkom vida zapravo ne mogu vidjeti i smatralo ih se slijepima. Također se smatralo kako svaki ostatak vida koji osoba ima, treba „čuvati“, a nikako koristiti ga i na taj način se naprezati i trošiti ga. Nakon što je uočena važnost svakog ostatka vida, prestalo je vjerovanje o čuvanju vida te je stavljen naglasak na poticanje korištenja vida te je razvijen program vježbi koji potiču njegovo korištenje i razvijanje njegove funkcionalnosti. Pri korištenju funkcionalnog vida, potrebno je napraviti određene prilagodbe, koje su osobama oštećena vida od velike koristi za svakodnevno korištenje tog vida, a kako bi bile što svrsishodnije, potrebno je napraviti funkcionalnu procjenu vida i vidnih funkcija. Treba napomenuti da nam vidne funkcije govore kako djeluju oko i vidni sustav. Cilj ovog istraživačkog rada je pokazati kako ostatak vida neke osobe ne određuje koliko dobro će ta osoba vizualno funkcionirati, već je sam način korištenja preostalog vida u različitim svakodnevnim situacijama i aktivnostima pravi pokazatelj koliko zapravo osoba vidi. Ovim istraživanjem želim pokazati da uz vidne funkcije, na vizualno funkcioniranje osobe djeluju i drugi čimbenici, kao što su osvjetljenje, zasićenost vizualne površine, kontrasti, itd. Učenici koji su sudjelovali u ovom istraživanju pohađaju srednju školu „Vinko Bek“ (n=5) te imaju između 15 i 20 godina. Ovim istraživanjem pokazat će se da funkcionalna procjena vida ne smije biti zapostavljena, kao ni prilagodba okoline u skladu s njom., The term functional vision stands for vision that person uses for planning and performing daily tasks. That vision is exceptionaly important for persons who have small percentage of vision (less than 10%), because, in previous years, when the grades of blindness and low vision weren't well known, it was considered that persons with such a small amount of vision can't see at all and were considered blind. Also it was considered that every percentage of vision , that person has, should be saved, instead of being used and, in that way, wasted. After the importance of every remaining vision was perceived, the belief which considered the vision protection, ended, and the accent was on encouaring people to use their vision and then the program of vision exercises was developed- it encouraged its use and development of its functionality. When using functional vision, it is necessary to make certain adjustments that are very useful for visually impaired people in everyday activities, and to be sure that they are relevant, it is very important to make both functional vision and visual function assessment. It is important to mention that visual functions tell us how eye and the visual system function. The aim of this research project is to show that amount of person's vision doesn't determine how well the person will function visually, but the way of using the remaining vision in different activities of daily living is a real indicator of how much a person actually sees. With this research I want to show that besides the visual functions, there are other factors affecting person's visual functioning, such as illumination, saturation of visual surface, contrasting, etc. The students participating in this research attended „Vinko Bek“ high school (n=5) and were between 15 and 20 years old. This research will show that visual function assessment musn't be neglected, nor the adaptation of the environment in accordance with it.

Cerebralna paraliza najčešći je neurološki razvojni poremećaj motoričke kontrole položaja tijela i pokreta. Uz cerebralnu paralizu vežu se različite dodatne teškoće od kojih je vrlo često oštećenje vida, a pojavnost i ozbiljnost vizualnih teškoća razlikuje se obzirom na različite stupnjeve cerebralne paralize. Vid ima značajan utjecaj na cjelokupni razvoj i funkcioniranje djeteta kao i na kvalitetu života. No, djeca s cerebralnom paralizom obično nisu dovoljno dobro procjenjena zbog prisutnosti dodatnih teškoća te se teškoće u svakodnevnom funkcioniranju, a koje su posljedica oštećenja vida, mogu pripisati intelektualnim,motoričkim i drugim teškoćama. Istraživanje ima dva cilja. Prvi je cilj utvrditi postojanje povezanosti između vidnih funkcija i sposobnosti korištenja vida u komunikaciji kod djece s cerebralnom paralizom, dok se drugim ciljem želi doći do spoznaje o postojanju razlika u težini oštećenja vidnih funkcija i korištenju funkcionalnog vida u području komunikacije s obzirom na stupanj cerebralne paralize prema GMFCS klasifikacijskom sustavu. U obradi podataka na definiranim varijablama primjenjena je deskriptivna statistička metodologija dostupna u programu SPSS. Povezanost varijabli vidnih funkcija i funkcionalnog vida u području komunikacije ispitana je Spearman testom korelacije, a u analizi razlika među ispitanicima prema stupnjevima cerebralne paralize korišteni su testovi Mann Whitney i Kruskal-Wallis. Dobiveni rezultati ukazuju na povezanost vrlo malog broja varijabli vidnih funkcija i funkcionalnog vida te nije dobivena statistički značajna razlika između skupina ispitanika obzirom na stupnjeve cerebralne paralize. Potrebna su daljnja istraživanja u ovom područja i kontinuirana edukacija stručnjaka kako bi se omogućila pravilna interpretacija ponašanja djece i kreiranje primjerenih edukacijsko-rehabilitacijskih intervencija., Cerebral palsy is the most common neurodevelopmental disorder of motor control of the body posture and movement. There are numerous disabilities associated with CP, and visual impairment is one of the most common, whereas incidence and severity of visual problems differ in various types of CP. Vision has a great impact on the overall development and functioning of the child, as well as on the quality of life. However, children with CP are usually not adequatly assesed due to the presence of additional disabilities, and the problems in everyday functioning which are the consequences of visual impairment can be attributed to intelectual, motor and other disabilities.This research has two goals. The first goal is to determine the correlation between visual functions and functional vision in the area of communication, while the second goal tends to establish differences in the severity of difficulties of visual functions and the ability to use vision in communication considering the type of cerebral palsy according to GMFCS classification system. Descriptive statistic methodology available in the SPSS program has been used in the data analisys of the defined variables. Spearman test has been used to analyze correrations between visual functions and functional vision, while Mann Whitney and Kruskal-Wallis tests have been used in the analizying of differences among the participants according to different types of cerebral palsy. The results of this reaserch are indicating the correlation between few variables of visual functions and functional vision, and no statistically relevant difference among groups of participants according to different types of cerebral palsy. Further reaserch and continuous education of experts in this area is needed to adequatly adress the childrens behaviour and to create appropriate educational and rehabilitaion intervention.