Search

U ovom diplomskom radu biti će obrađene ne destruktivne metode ispitivanja nosivih konstrukcija. Napravljena će biti usporedba između destruktivnih i ne destruktivnih metoda, te opisan proces tehničke dijagnoze na konstrukciji. Pojasniti će se trajnost betonske konstrukcije koja se mora ostvariti odgovarajućim planiranjem, projektiranjem i dimenzioniranjem, ali i također i odabirom građevnih proizvoda i izvođenjem radova. Tema rada je ne destruktivna Impact-echo metoda. Ista je teoretski obrađena, te su objašnjene teoretske postavke na temelju kojih funkcionira uređaj i način ispitivanja. Proračunima će biti dokazana ispravnost metode i svih njezinih segmenata. U praktičnom dijelu zadatka uređajem će se ispitati oštećeni most, te će se dijagnosticirati oštećenja, lokacija kao i težina oštećenja. In this master work, will be discussed non - destructive methods of testing load - bearing structures. A comparison between destructive and non-destructive methods will be made, and the process of technical diagnosis on the structure will be described. The durability of the concrete structure will be clarified, which must be achieved by appropriate planning, design and dimensioning, but also by the selection of construction products and execution of works. The topic of the this master work is the non-destructive Impact-echo method. It is theoretically processed, and the theoretical settings on the basis of which the device operates and the test method are explained. The calculations will prove the correctness of the method and all its segments.

Oblikovanje metala eksplozivom jedna je od mlađih grana oblikovanja metala deformiranjem. Razlikuje se od konvencionalnih metoda oblikovanja jer se primjenjuje energija eksploziva za oblikovanje obradka. U radu su obrađeni temeljni zakoni obrade metala deformiranjem, čimbenici koji utječu na uspješnost oblikovanja te metode i sustavi koji se koriste pri oblikovanju metala eksplozivom.

Terapija udarnim valovima

Razmatrano je impulzivno širenje sfernog i cilindričnog ustrojstva kao pokretača magnetohidrodinamičkih (MHD) udarnih valova. Pretpostavilo se da se površina izvora valova tijekom određenog vremena ubrzava dok ne postigne maksimalnu brzinu. Takva ekspanzija stvara val velike amplitude u okolnoj plazmi. Nelinearni razvoj valne fronte uzrokuje ustrmljavanje valnog profila koji dovodi do nastanka diskontinuiteta, tj. udarnog vala. Ispitivalo se kako vrijeme i položaj nastanka diskontinuiteta ovisi o raznim početnim parametrima: trajanju akceleracijske faze, maksimalne brzine ekspanzije (definira također i akceleraciju), Alfvénove brzine (time je definiran i Mach-ov broj), početne veličine strukture. Navedeni model je proširenje jedno-dimenzionalnog modela Vršnak and Lulić (2000). Temeljna razlika se sastoji u tro-dimenzionalnoj evoluciji modela, u kojem se mora uzeti u obzir smanjenje valne amplitude s udaljenošću. Osnovni cilj analize bio je odrediti i usporediti vremena i udaljenosti nastanka diskontinuiteta u okolinama niske i visoke vrijednosti plazmenog parametra beta.

Obrađen je fenomen spektralnih promjena koje se dešavaju prilikom prolaska udarnih valova kroz određena sredstva.