Search

Civilni GPS osjetljiv je na napade lažiranjem signala. Lažiranje jedne lokacije vrlo je jednostavno ostvarivo jer se problem svodi na rješavanje sustava četiri jednadžbe s četiri nepoznanice. Lažiranje više lokacija također je izvedivo, ali je dosta kompliciranije i može se dodatno otežati dodavanjem prijemnika koje treba zavarati. Evolucijski i imunološki algoritmi, optimizacijski su mehanizmi kojima se mogu ispitati mogućnosti lažiranja GPS signala. Lažiranje jedne lokacije je uspješno provedeno, dok je lažiranje dvije lokacije rezultiralo malim pogreškama. Najboljim se pokazao Clonal Selection Algorithm koji pripada imunološkim algoritmima. Stvarna implementacija bila bi mnogo zahtjevnija zbog potrebne dodatne sklopovske i programske podrške. Civilian GPS is susceptible to spoofing attacks. Spoofing to one location is easily accomplished as the problem consists of solving a system of four equations and four unknowns. Spoofing to multiple locations can also be done, but it is quite complicated and it can be made even more difficult by installing additional receivers that need to be deceived. Evolutionary and immune algorithms are optimization mechanisms that can be used for examining the possibilities of GPS spoofing. The most successful was Clonal Selection Algorithm which belongs to immune algorithms. Real life implementation would be much more demanding due to necessary additional hardware and software support.

Globalizacija i modernizacija je omogućila čovjeku konstantne i nepresušne izvore informacija koje se nalaze na jednom mjestu internetu, no otvorila su se vrata i za novi pojam u modernom svijetu, pojam koji je uvijek postojao, no ne u ovakvom obliku, a to je zlouporaba identiteta na internetu. U radu se opisuje i objašnjava pojam krađe identiteta na internetu te se pojašnjava koji su to pravni i kriminalistički alati koji pokrivaju ovu problematiku. Rad je koncipiran u tri osnovna dijela. U prvom dijelu se razmatra koji su to kazneni okviri i koja su to kaznena djela koja u svome biću imaju pojam krađe identiteta te se objašnjava što je to internet. U drugom dijelu rada se stavlja naglasak na modus operandi krađe identiteta, navodeći najučestalije oblike krađe identiteta( phishing, spoofing i dr.) te alate za obranu i upute o tome kako se mi sami možemo zaštititi. U trećem dijelu je obrađen primjer iz prakse, u kojem se vidi kako počinitelj vrši krađu tj. zlouporabu identiteta te kako ga kriminalistički istražitelji otkrivaju.

Sigurnost je danas, kao što bi rekli Amerikanci, buzz word. Sigurnost na svim razinama. U Americi od 11. rujna 2002. g. sigurnost se može proglasiti prioritetom broj jedan – od kuće do ureda. Panika nije mimoišla niti korporacije koje su iznjedrile potpuno novi menadžerski proizvod. Riječ je o funkciji CSO, što je kratica za Chief Security Officer. CSO je funkcija koja se odnosi na rukovođenje odjelom koji se brine za kompletnu sigurnost u kompaniji s naglaskom na sigurnost informatičkih sustava. Tako CSO donekle zasjenjuje ulogu CIO-a, Chief Information Officera, kada je riječ o zaštiti vitalnih krvotoka kompanije. Kontraverza koju izaziva CSO u mnogim organizacijama zapravo je bitka tko će centralizirano preuzeti korporacijsku odgovornost . Svrha ovog rada jest da ukaže na najaktualnije vrste prijetnji nekom informacijskom sustavu. Pokušat ću također prikazati moguće načine otklanjanja tih prijetnji. Naglasak će biti i na tzv. psihološkom profilu napadača.