Search

Tema je ovoga završnog rada Kodiranje i dekodiranje u televizijskom diskursu po modelu Stuarta Halla na primjeru TV reality showa Zadruga. Teorijski dio objašnjava semiotiku kôda te model kodiranja i dekodiranja Stuarta Halla. Vršeno je istraživanje o sadržaju reality showa Zadruga koji je emitiran putem televizije Pink i YouTube kanala Zadruga Official. Metodom analize sadržaja predstavljena je Pink Media Group kao produkcijska kuća, Željko Mitrović kao njezin vlasnik, reality program Zadruga, najistaknutiji natjecatelji i pregled sezonâ. Zadruga je srpski reality show program, prepun skandala, kontroverzi i incidenata koji se emitira od 6. rujna 2019. godine. 3 ABSTRACT The topic of this final paper is Coding and decoding in television discourse according to Stuart Hall's model on the example of the TV reality show Zadruga. The theoretical part explains the semiotics of code, and Stuart Hall's coding and decoding model. Research was conducted on the content of the Zadruga reality show, which was broadcast on Pink TV and the Zadruga Official YouTube channel. Using the method of content analysis, Pink Media Group as a production company, Željko Mitrović as its owner, the reality program Zadruga, the most prominent contestants and an overview of the seasons were presented. Zadruga is a Serbian reality show program, full of scandals, controversies and incidents, which has been broadcast since September 6th, 2019.

Reality show je izraz engleskog jezika koji se često koristi u našem jeziku. Ustvari, to je žanr televizijskog programa koji ubrajamo u najpopularniji televizijski format popularne kulture, a prikazuje stvarnost (engl. reality) i navodno nenapisane situacije svakodnevnog života kandidata. Reality show u posljednjih par godina dobio je na povećanju interesa javnosti kroz razne spektakle, izvještavanje medija i neočekivanih situacija u kojima su se kandidati nalazili. Reality show svijet vrlo je specifičan i neuhvatljiv u cjelini i stoga on ima i svoje podijele. Bitno je shvatiti da nije svaki reality jednak i da su unaprijed određeni standardi i ciljevi koji se moraju zadovoljiti. Ovakav način televizijskog formata možda je zabavan za širu masu, no uvelike utječe i na društvo. Reality show is an English expression that is often used in our language. In fact, a genre of television program that we consider to be the most popular television format of popular culture. It shows reality and allegedly unscripted situations of the candidates everyday of their life. In the last few years, the reality show has gained increased public interest through various spectacles, media coverage and unexpected situations in which the candidates found themselves. The reality show world is very specific and elusive as a whole, and therefore it has its divisions. It is important to understand that not every reality is equal and that there are predetermined standards and goals that must be met. This type of television format may be entertaining for the general public, but it also greatly affects society.

Reality show prikazan u kontekstu igre čini srž ovoga teorijsko–empirijskog rada. U prvom dijelu rada iznesene su teorijske postavke vezane uz temu televizijskoga žanra reality showa - od forme do sadržaja, preko scenarija i režije reality showa, sve do sudionika i publike u reality showu. Osim toga, određuju se granice među žanrovima, s naglaskom na sličnosti i razlike između dokumentarnog filma, kviza i reality showa te ukratko opisuje kakva je kultura gledanja reality showa. Zatim se obrađuje pitanje simulacije stvarnoga života i relacija koje uključuje industrija zabave i njezin sadržaj. Postavljeni su i okviri teorije igre te koncepta igre u reality showu. U drugom, empirijskom dijelu rada pojašnjeni su cilj, hipoteze i metodologija istraživanja, u okviru kojega su korištene dvije osnovne metode: komparativna analiza (metoda) i anketno istraživanje provedeno na osnovi anketnoga upitnika. Nakon toga prikazani su rezultati istraživanja, a u zadnjem dijelu rada slijede rasprava o rezultatima istraživanja i zaključak. The reality show presented in the context of the game forms the core of this theoretical-empirical work. The first part of the paper presents theoretical settings related to the topic of the television genre of reality shows - from form to content, through the script and mode of the reality show, all the way to the participants and audience in the reality show. In addition, the boundaries between genres are determined, with an emphasis on the similarities and differences between the documentary, the quiz and the reality of the show, and briefly describes the culture of watching the reality show. The issue of real-life simulations and relations involving the entertainment industry and its content is then addressed. The framework of the theoretical game and the concept of the game in the reality show were also set. In the second, empirical part of the paper, the goal, hypothesis and research methodology are explained, within which two basic methods were used: comparative analysis (method) and survey research conducted on the basis of a survey query. After that, the results of the research are presented, followed by a discussion of the research results and a conclusion in the last part of the paper.

Cilj rada je analizirati globalnu kapitalističku (konzumerističku) kulturu kroz koncept reality show-ova. Kapitalizam ne znači isključivo način proizvodnje, već ga se može odrediti i kao kulturni totalitet tehnoloških, ekonomskih, političkih, socijalnih i simboličkih segmenata. Definirajući ga tako, globalizacijski procesi popraćeni medijskim razvojem i utjecajem manifestiraju navedene segmente u globalnoj sferi. Medijske reprezentacije kreiraju te nameću kapitalističku (konzumerističku) kulturu. Jedna od takvih medijskih reprezentacija jest i reality show, koncept putem kojeg se promovira određeni stil života, koji između ostalog, obuhvaća i konzumerističke prakse. Analiza reality show-a Keeping up with the Kardashians napravljena je na temelju kodiranja, odnosno dekodiranja značenja proizvedenih u emisiji, subliminalnih poruka te je reality show stavljen u kontekst društva spektakla., The aim of the paper is to analyze global capitalist (consumerist) culture through the concept of reality shows. Capitalism is not only referring to production, but it can also be defined as the cultural totality of technological, economic, political, social and symbolic segments. Defining it thus, globalization processes accompanied by media development and influence manifest these segments in the global sphere. Media representations create and impose capitalist (consumerism) culture. One of such media representations is the reality show, a concept that promotes a certain lifestyle, which necessarily encompasses consumerism practices. The analysis of the reality show Keeping up with the Kardashians was based on coding and decoding of the meanings produced in reality show, subliminal messages and finally, the reality show was placed in the context of a society of spectacle.

Polazeći od pretpostavke da su proizvodi masovne (a ponekad i popularne) kulture pa tako i popularne televizije – poput prijenosa nogometnih utakmica, sapunica ili reality programa dio šire strategije ušutkivanja, manipuliranja i smirivanja naroda (N. Chomsky), autorica će na primjerima iz hrvatskog medijskog prostora pokazati njihove manipulativne potencijale. Propitat će se i narativi ovih triju medijskih formi te pokušati razložiti njihove estetske i komunikacijske vrijednosti. Propagandna potentnost popularnih televizijskih oblika također je čimbenik kojega se u radu neće zanemariti, već će ga se razumijevati temeljnim mehanizmom "dresiranja naroda", odnosno manipuliranja širokim gledateljskim masama.

Kritička analiza emisije Rich Kids of Beverly Hills.

Možemo li tvrditi da su neki književni tekstovi "vizualniji" od drugih ne samo zbog njihovog korištenja slikovitijih jezičnih metafora nego zato što se referiraju na neka specifičnija sredstva i mehanizme nastanka vizualnih reprezentacija, poput pokretnih slika, sigurnosnih kamera i televizije? Na primjeru romana Fiona suvremenog talijanskog pisca Maura Covacicha pokazat ću jedan od načina na koji slikovna i medijska paradigma mogu strukturalno biti ugrađene unutar proznog djela, te kako je u djelu problematiziran dvostruki identitet glavnog lika. Iz analize proizlazi da se autor romana ne opredjeljuje niti za ideološku kritiku društva totalne transparencije niti podržava neupitni tehnološki progres u ime kojega bi se možda mogle opravdati neke devijacije (poput gubitka sfere privatnosti). Fiona ipak pruža razorne uvide u posljedice svojevrsne estetike transparencije koja se u dotičnom djelu smatra samorazumljivom. Pored ovih evidentnih medioloških aspekata romana, koji su sasvim uočljivi već na temeljnoj razini naracije roman je možda još uspješniji i, svakako, intrigantniji kada se odmaknemo od fabularne umreženosti njegovih raznolikih smjerova i zamislimo ga kao romansiranu teoriju slike i masovnih medija. Tada neprekidna prisutnost televizijskih kamera, sustava za nadgledanje i internih surveillance sustava u supermarketima dobiva snagu epistemološke metafore koja nas približava teorijskim uvidima o prirodi gledanja, formiranju identiteta, te o suštini vizualnih medija kako su to elaborirali autori poput Guya Deborda i Jeana Baudrillarda.

Ovaj rad ima za cilj predstaviti neka od iskustava vezana za refleksiju reality show-a „Big Brother“ na gledatelje, a posebno djecu predškolske dobi.

U ovome je radu s različitih stajališta obrađena tema reality showova. Opisana i analizirana glavna tematika i funkcija reality showova, te su navedeni i ukratko predstavljeni neki od najpopularnijih. U teorijskom dijelu rada pozornost je posvećena, među ostalim, mnogim etičkim pitanjima koja su izazvana sveprisutnošću i sve većom popularnošću i gledanošću reality showova. Empirijski je dio rada usredotočen na jedan hrvatski reality show - Gotovčevi, u kojemu smo metodom analize sadržaja svih pet epizoda ispitali prisutnost etički upitnih i nepoćudnih sadržaja u toj emisiji. Nastojalo se ispitati u kolikoj mjeri je ta emisija sadržavala elemente verbalnog i/ili fizičkog sukoba, senzacionalizma te prisutnost prikrivenog oglašavanja, klevete drugih javnih osoba i prezentiranja iskrivljenih moralnih i etičkih društvenih stavova.