Search

Temeljenje konstrukcija je geotehnički zahvat čije su zadaće osiguravanje neprekoračenja nosivosti tla i dopuštenih relativnih i apsolutnih vrijednosti slijeganja te sprječavanje nepoželjnih utjecaja na okolne građevine. Ovisno o karakteristikama podtemeljnog tla, temeljenja dijelimo na plitka, duboka i kombinirana. Plitka temeljenja se koriste kada su karakteristike tla zadovoljavajuće za zadane uvjete slijeganja i nosivosti odmah ispod najniže kote građevine. Dubokim temeljenjem se opterećenje građevine prenosi u dublje slojeve tla povoljnijih svojstava. Kombinirano temeljenje se koristi u složenijim uvjetima, odnosno, kada lokalni geotehnički uvjeti tla nisu pogodni za korištenje samo plitkog ili samo dubokog temeljenja. Najčešće se radi o kombinaciji temeljne ploče (koja spada u plitko temeljenje) i pilota (koji su vrsta dubokog temeljenja). U ovoj se kombinaciji opterećenje građevine raspoređuje u međusobnoj interakciji elemenata nosivog sklopa temeljna ploča – piloti - temeljno tlo, na način da svaki od njih preuzima na sebe optimalnu ulogu. Primjer primjene kombiniranog temeljenja je strojarnica Elektrane - Toplane Zagreb (ElTo Zagreb). U radu će se prikazati problematika procesa kombiniranog temeljenja za navedenu građevinu. Foundation is a geotechnical intervention whose tasks are to ensure the bearing capacity of soil and acceptable relative and absolute subsidence values, and to prevent non preferable affects to surrounding buildings. Depending on the characteristics of subsoil, foundations are divided into shallow, deep and combined pile raft foundations. Shallow foundations are used when soil characteristics are satisfactory for given subsidence and load bearing conditions just below the lower elevation of a building. Deep foundations transfer the load of a building into deeper, more quality soil layers. Combined pile raft foundations are used in more complex conditions when geotechnical soil conditions are not suitable for the use of only shallow or only deep foundations. It is most often a combination of a raft (which is a type of a shallow foundation) and piles (which are a type of a deep foundation). In this combination, the load of a building is evenly distributed on a combined foundation. An example of the application of a pile raft foundation is an engine room of the Zagreb Power Plant (ElTo Zagreb). The paper presents the problems of a raft foundation process for this building.

Arhivski dokumenti i recentna arheološka istraživanja - poduzeta 2008. godine u okviru projekta obnove mosta od Pila i serpentine između vrata od Pila - autorima su poslužili kao ishodište za raslojavanje različitih faza gradskih fortifikacija na zapadnom završetku Place / Straduna. Uočeno je ukupno šest faza koje su se sukcesivno smjenjivale od 13. do polovine 16. stoljeća.

Iako se tehnologije izvedbe pilota sve više usavršavaju, problemi procjene nosivosti i slijeganja su i dalje prisutni, pri čemu metode procjene u znatnoj mjeri predstavljaju kombinaciju teorije i empirije. U radu se analizira nosivost i slijeganje bušenih pilota, kao najčešće korištenog tipa pilota u domaćoj praksi. Empirijske metode procjene nosivosti iz geotehničkih parametara tla uvode niz određenih pojednostavljenja, čime se izostavljaju pojedini elementi složene interakcije pilot-tlo. S druge strane, rezultati terenskih ispitivanja pilota su izravna zbirna posljedica složenih sveukupnih uvjeta na kontaktu tla i pilota., Although the technologies of pile construction are improving, the problems of load capacity and settlements determination are still present, where estimation methods are mostly a combination of theory and empiricism. This paper analyzes the bearing capacity and settlement of bored piles, as the most frequently used type of piles in local practice. Empirical methods based on geotechnical soil parameters for capacity estimation, introduce some simplifications which lead to neglecting certain elements of a complex pile-soil interaction. On the other hand, the results of pile field testing methods are a direct summary consequence of the overall complex conditions on pile-soil contact.

U završnom radu ću se baviti konstrukcijskom razradom dijela linije za poprečno prerezivanje dasaka. Poprečni prerezivač je zadnji stroj u svojoj liniji. On služi za rezanje dugih debelih dasaka na određene duljine te za kraćenje dasaka radi raznih nesavršenosti. Poprečni prerezivač, kada se štitnik spusti na dasku, kreće s rezanjem. Kada cirkularna pila prođe kroz dasku i obavi povratni hod štitnik se vraća u početni položaj. Tijekom izrade poprečnog prerezivača potrebno je na temelju zadanih veličina proračunati sve pogone te kritična mjesta. Pogoni su električni za cirkularnu pilu te hidraulički za poprečno kretanje pile i spuštanje štitnika. Nadalje se oblikuje konstrukcija prema potrebama prerezivanja dasaka određenih dimenzija, ergonomskoj visini stola te veličini potrebnih dijelova koji omogućuju poprečno rezanje.

Dubrovačko predgrađe Pile od osobite je važnosti za razvoj stambene arhitekture baroknog razdoblja. Iako je to područje u početku značajno zbog obrtničkih pogona, regulacija u 15. stoljeću omogućila je izgradnju rezidencija unutar vrtnih površina rezultirajući nakon potresa 1667. godine svojevrsnom sintezom ladanjske i gradske stambene arhitekture. Naime, pisani izvori iz 17. i 18. stoljeća svjedoče da su kuće na Pilama služile trajnom stanovanju, a sačuvani kompleksi s vrtovima pokazuju i originalne kombinacije arhitektonskih elemenata ljetnikovaca i palača. Navedeni trend dostiže kulminaciju u vili Mateja Pucića, podignutoj do 1760 u neposrednoj blizini gradskih vrata Od Pila. predstavljajući u okviru cjelokupne dubrovačke rezidencijalne arhitekture baroknog razdoblja najkvalitetnije ostvarenje, u navedenoj gradnji prepoznat je utjecaj dubrovačke katedrale, ali i primjena volumno-prostornog rješenja venecijanskih baroknih vila, koja nalazi određene podudarnosti i u stambenoj arhitekturi Boke kotorske. Pojedinim svojim obilježjima Pucićeva vila inspirirala je graditelje dubrovačkih izvangradskih kuća sve do sredine 19. stoljeća.

Prosuđivanje dobi peradi (posebice domaće kokoši) oduvijek je imalo veliki značaj u peradarstvu. Osim za uzgajivače, u radu terenskog veterinara i u sudskom veterinarstvu važno je odrediti dob prilikom kupoprodaje jednodnevnih pilića, kokica za proizvodnju jaja i te kod brojlera. Jednodnevni pilići lako podnose transport i vrlo su otporni. Već dan-dva stariji pilići puno su osjetljiviji te su gubici u njihovu transportu veći. Poželjno je što ranije odvojiti ženske piliće za daljnji uzgoj budućih nesilica. Opernaćivanje, kao jedno od osnovnih parametara za prosuđivanje starosti peradi, sve se više istražuje i zbog njegove važnosti prilikom tova brojlera, te u određivanju spola jednodnevnih pilića. Brzina i raspored rasta perja predstavljaju kvalitativna svojstva koja se nasljeđuju na jednostavan način. Ukoliko se geni za pojedina lako uočljiva svojstva nalaze na spolnim kromosomima, ta se svojstva mogu koristiti za razlikovanje spola.

Istraženo je uspostavljanje humoralne i stanične imunosti nakon specifične imunizacije jednodnevnih pilića inaktiviranim antigenom od soja La Sota virusa newcastleske bolesti (VNB) metodom zamagljivanja. Imunogenost primijenjenog pripravka procijenili smo određivanjem titra heminhibicijskih protutijela u tjednim razmacima do dobi 42 dana te preživljavanjem nakon zaražavanja patogenim sojem VNB. Inaktivirani antigen primijenjen samostalno ili istodobno s imunomodulatorom nije potaknuo tvorbu specifičnih protutijela što je potvrđeno i protočnom citometrijom. Hematološke probe i imunofenotipizacija limfoidnih i mijeloidnih stanica periferne krvi provedena je u pilića dobi između jedan i 18 dana. Hematološkim probama utvrđeno je povećanje broja limfocita sedam dana nakon specifične imunizacije uz istodobno značajno smanjene udjela heterofila. Ostali hematološki pokazatelji kao brojnost eritrocita, hematokrit i udjeli ostalih populacija leukocita (eozinofila, monocita i bazofila) nisu se značajno mijenjali u odnosu na kontrolnu skupinu. U pilića imuniziranih inaktiviranim VNB značajno je porastao udio CD4-CD8+ citotoksičnih limfocita sedmog dana što ukazuje na važnost stanične imunosti u zaštiti pilića od newcastleske bolesti. Osim toga, značajno im se povećao i broj urođeno-ubilačkih stanica i to 14. dana. Primijenjeni imunomodulator iako je izazvao porast brojnosti monocita i B-stanica, nije djelovao poticajno na specifičnu imunost.

Prosuđivanje dobi peradi oduvijek je imalo veliki značaj u peradarstvu : prilikom kupoprodaje jednodnevnih pilića, kokica za proizvodnju jaja i utvrđivanja starosti brojlera. Osim za uzgajivače te u radu terenskog veterinara, prosuđivanje dobi peradi važno je i u sudskom veterinarstvu. Opernaćivanje, kao jedno od osnovnih parametara za prosuđivanje starosti peradi, sve se više istražuje i zbog njegove važnosti prilikom tova brojlera, te u određivanju spola jednodnevnih pilića. Brzina i raspored rasta perja predstavljaju kvalitativna svojstva koja se nasljeđuju na jednostavan način. Ukoliko se geni za pojedina lako uočljiva svojstva nalaze na spolnim kromosomima, ta se svojstva mogu koristiti za razlikovanje spola. Jednodnevni pilići lako podnose transport i vrlo su otporni. Već dan-dva stariji pilići puno su osjetljiviji te su gubici u njihovu transportu veći. Poželjno je što ranije odvojiti ženske piliće za daljnji uzgoj budućih nesilica.

Istražena je korelacija 14 pokazatelja zdravlja pilića dobi 21 i 28 dana u tijeku zarazene bolesti Fabricijeve burze (ZBFB). Histološki, pretraženi su in Fabricijeva burza (FB), slezena, Harderova žlijezda (HŽ) i bubreg pa određen odnos tjelesne mase pilića i mase ovih organa. Pilićima određen je hematokrit, broj eritrocita i leukocita a u krvnom serumu protutijela virusa ZBFB. Statistički dokazane su zakonitosti u pojavi patoloških promjena. U pozitivnoj su korelaciji promjene FB i dob pri zaražavanju. U mlađih pilića nastupa regresija a u starijih razvoja promjena u timusu, što je sukladno promjenama u slezeni te HŽ i bubregu. Značajna je međuovisnost promjena FB, slezene i timusa. Do sada nije opisana uvjetovanost o hematokritu promjena tjelesne mase, mase FB, slezene i promjena u FB, a o eritrocitima ovisnost promjene u bubregu. Promjene u slezeni, timusu i HŽ međusobno su ovisne. Imuni odziv prema virusu ZBFB je ovisan o masi pilića, masi i indeksu FB i slezene, hematokritu te histopatološkim promjenama u FB, timusu i bubregu.

U disertaciji je istraženo djelovanje akutnih stresnih stanja slabijeg intenziteta (hladnoće, topline i uskrate hrane) koja su gotovo uobičajena za prvi tjedan tova pilića, na brzinu iskorištenja sadržaja žumanjčane vrećice, imunosno stanje pilića te razvoj njihove tjelesne i crijevne mase. Pokus je trajao pet dana, a pilići su bili podijeljeni u pet skupina i svaka je imala po 50 pilića. Jedna je skupina pilića bila izložena djelovanju umjerene hladnoće (2-3 0C niža od optimalne), druga umjerene topline (2-3 0C viša od optimalne), trećoj je uskraćena hrana za 12 sati, četvrtoj za 24 sata. Peta je skupina bila kontrolna i imala je optimalnu mikroklimu, a hranu i vodu pilići su dobili odmah po prijamu. Iz svake je skupine izdvajano svakodnevno po pet pilića koji su nakon toga izvagani zbog utvrđivanja tjelesne mase, zatim im je vađena krv za određivanje ELISA titra protutijela zarazne bolesti burze i nakon toga su žrtvovani da bi im se izvagala masa crijeva i odredila količina resorbiranog ostatka žumanjka. Najviše tjelesne i crijevne mase ostvarili su pilići iz kontrolne skupine, dok su najlošije imali pilići kojima je uskraćena hrana i voda za 24 sata. Skupine pilića koje su bile izložene djelovanju umjerene hladnoće, topline i 12 satnoj uskrati hrane također su imali slabije tjelesne i crijevne mase i uspoređujući ih s utroškom smjese u pokusnom periodu utvrđeno je da porast ne samo tjelesne već i crijevne mase ovisi o količini konzumirane hrane. Iskorištenje sadržaja žumanjčane vrećice na kraju petog dana pokusa bilo je približno isto u svim skupinama, no brzina iskorištenja razlikovala se je po danima. Presudno na brzinu odnosno količinu resorbiranog žumanjka, utječe energetska potreba organizma pa je u vrijeme uskrate hrane najviše ostatka žumanjka iskorišteno u tim skupinama. U pilića izloženim hladnoći i toplini također je utvrđena razlika u resorpciji ostatka žumanjka ali one nisu tako velike jer je jačina primjenjenog stresa bila slaba, a to se najbolje vidjelo po količini konzumirane hrane u tim skupinama. Očevidno da je konsumpcija hrane glavni razlog energetskog deficita koji je glavni pokretač brzine iskorištenja ostatka žumanjka. Za vrijeme pojačanih energetskih potreba izvor energije za piliće su ugljikohidrati, masti i proteini iz njihovog organizma i sadržaja žumanjčane vrećice, već oni za te potrebe iskorištavaju i protutijela vjerojatno radi njhive glikoproteidne građe. Put resorpcije ostatka žumanjka također je određen energetskom potrebom organizma pileta, pa će u stanju kada ono ima osiguranu egzogenu hranu, ostatak žumanjka uglavnom se resorbirati preko crijeva, a u njenom nedostatku put resorpcije ići će preko stijenke žumanjčane vrećice izravno u krv jer je tada njena iskoristivost veća.

U radu se prikazuje proizvodnja brojlera u Hrvatskoj, kao i organizacija ove proizvodnje s posebnim osvrtom na proizvodna svojstva Ross 308 i Cobb 500 provenijencije. Visoka razina očitovanja genetskog potencijala zahtijeva podešavanje svih relevantnih čimbenika u lancu proizvodnje. U radu se posebno ističe značaj hranidbe u pogledu izbora krmiva i sadržaja hranjivih tvari koje ovise o trajanju tova, proizvodnom tipu, spolu i provenijenciji pilića. Sastav obroka može utjecati na prehrambenu kvalitetu mesa brojlera, što omogućava "dizajniranje" profila masnih kiselina u lipidima mišićnog tkiva. Povećani sadržaj omega-3 masnih kiselina u mesu pilića, kao što su a-linolenska, eikopentaenska i dokosaheksaenska, može povoljno djelovati na zdravlje konzumenata prema suvremenim spoznajama humanih nutricionista.

Na pilićima pasmine Ross istraženo je kretanje koncentracije hormona štitaste žlijezde (T3 i T4) u krvnoj plazmi tijekom tova. Za pokus su odabrani muški pilići. Krv za analizu uzimana je 28., 35. i 42. dan starosti netom nakon dekapitacije uz upotrebu heparina kao antikoagulansa. U izdvojenoj krvnoj plazmi određena je koncentracija hormona RIA metodom. Rezultati pokusa pokazali su kako koncentracijaq oba hormona u krvnoj plazmi raste tijekom pokusnog razdoblja, ali je taj porast statistički značajan samo za T3 (p

Istražen je imunogeni učinak soje Ulster 2 C virusa newcastleske bolesti primijenjn bilo u pitkoj vodi ili postupkom zamagljivanja s pomoću ultrazvučnog zamagljivača SONOVAC 095. U pokusu, korištene su tri skupine po 56 jednodnevnih muških pilića hibrida lakih pasmina. U dvije skupine virus je primijenjen zamagljivanjem odnosno u pitkoj vodi, dok je treća poslužila kao kontrola. U dobi 14 odnosno 21 dan pilići sve tri skupine zaraženi su najprije mezogenim a zatim velogenim sojev virusa newcastleske bolesti. Krv svim pilićima vađena je u dobi 1, 7, 14, 21, 35 i 42 dana, a izdvojeni serumi pretraženi na specifična hemaglutinirajuća antitijela. Bez obzira na način primjene, soj Ulster 2C nije izazvao štetne vakcinalne reakcije. Svis s pilići odoljeli si infekciji patogenim virusom do 42 dana pokus, ali je titar HI antitijela u pilića vakciniranih postupkom zamagljivanja bio najviši.

Istražen je učinak raspršivanja jednodnevim pilićima aerosola vakcine protiv Marekove bolesti od herpesvirusa purana soja FC 126. U dva pokusa vakcina je primijenjena ultrazvučnim raspršivačem što tvori čestice promjera 2-5 mikrona. U dobi 14 dana pičići su vakcinirani protiv newcastleske bolesti. Učinak vakcinacije protiv Marekove bolesti ocijenjen je uspjehom tova te patoanatomskim pretragama uginulih pilića, a povrh toga i mikrobiološkim pretragama. Pokazalo se da postupak raspršivanja vakcine protiv Marekove bolesti ne izaziva nikakve kliničke reakcije od strane dišnog sustava. Nalaz bakterija, glivica i plijesni manje je učestao u vakciniranih pilića u odnosu na kontrolne. Moguća vakcinalna reakcija u cijelosti je izostala.

U uvom radu opisane su biomehaničke osobitosti proksimalnog pkrajka bedrene kosti u pilića.