Search

Prosječne europske krušarice su po svojstvima teksture slične crvenim tvrdim (red, hard, winter wheat) pšenicama, ali su po svojim tehnološkim karakteristikama bliske mekim (soft, white wheat) pšenicama. Ovo je posljedica hibridizacije europskih mekih pšenica i sjevernoameričkih tvrdih pšenica radi poboljšanja njihove teksture u smislu povećanja udjela staklavih zrna i povećanja tvrdoće endosperma. Međutim, novija istraživanja pokazuju da je povećanje staklavosti prolaznog karaktera koje se gubi tijekom procesa namakanja zrna. Radna hipoteza ovog rada polazi od toga da će se navedene sorte, bez obzira na visok udjel staklavosti zrna i visoku polaznu tvrdoću zrna, tijekom ukomljavanja ponašati slično mekim pšenicama s obzirom na razgradnju endosperma, odnosno imati približno sličan konačni stupanj prevrenja kao i meke pšenice. Zadatak ovog rada je eksperimentalno potvrditi navedenu hipotezu. Average European bread wheats are similar in texture to hard red (red, hard, winter wheat) wheats, but also their technological characteristics are close to soft, white wheats. That is a consequence of the hybridization of European soft wheats and North American hard wheats to improve their texture in terms of increasing the proportion of vitreous grains and increasing the hardness of endosperm. However, recent researches show that the increase in vitrousness is of a transient nature, which is lost during the process of soaking the grains. The working hypothesis of this paper is based on the fact that the mentioned varieties, regardless of the high proportion of grain vitrousness and high initial grain hardness, during mashing will behave similar to soft wheats with regard to endosperm decomposition that will have approximately similar final degree of mash as soft wheats. The aim of this work is to experimentally confirm the stated hypothesis.

Pšenica je jednogodišnja biljka iz roda Triticum, iz porodice trava Poaceae čiji plod je zrno. Najveći dio zrna čini endosperm (70-85 %) u kojemu se nalaze stanice ispunjene škrobnim granulama u proteinskom matriksu i celulozne stanične stjenke. Granula se sastoji od dva polisaharida, amiloze i amilopektina, koji čine 99 % suhe tvari. Izgrađuju ih α – D glukoze, a međusobno su povezane vodikovim vezama. Na površini se nalazi fibrilarni protein koji utječe na čvrstoću endosperma što utječe na mljevenje i probavljivost škroba. Pšenični škrob osigurava elastičnost i prozračnu strukturu tijestu. Pšenični škrob najviše se primjenjuje u pekarskoj industriji jer izolirani pšenični škrob zadržava svojstva koja ima endogeni škrob u pšeničnom brašnu, glavnom sastojku pekarskih proizvoda. U pšenici se nalaze različiti enzimi koji se s obzirom na to s kojim reaktantom stupaju u reakciju dijele na amilolitičke, proteolitičke i lipoksigenazu. Najvažniji amilolitički enzimi su α-amilaza i β-amilaza. Svaki od amilolitičkih enzima djeluje na određeni dio škrobne granule. Mjerenje broja padanja standardna je metoda za procjenu aktivnost α-amilaze zrna. Poželjne vrijednosti broja padanja su između 250 i 300 s ili veće, a vrijednost niže od 250 s podrazumijevaju oštećenja zrna pri nicanju. U ovom radu istražit će se reološka metoda određivanja broja padanja po Hagberg- Pertenu koja se temelji na brzoj želatinizaciji suspenzije brašna i vode te mjerenju likvefakcije škroba pomoću α-amilaze. Dobiveni rezultati se mogu koristiti kao indirektni pokazatelj amilolitičke aktivnosti u uzorcima brašna. Uz pomoć dostupne literature opisat će se povijest razvoja metode, njeni principi i primjena. U okviru ovog rada provest će se eksperimentalno određivanje broja padanja na desetak različitih uzoraka pšeničnog brašna. Wheat is an annual plant of the genus Triticum, of the family Poaceae, with grain (kernel) as its fruit. The largest part of the grain is the endosperm (70-85%), which contains cells filled with starch granules in the protein matrix and cellulose cell walls. The granules consist of two polysaccharides, amylose and amylopectin, which make up 99% of the dry matter. They consist of α-D-glucose and are connected by hydrogen bonds. There is a fibrillar protein on the surface that influences the strength of the endosperm, which affects the comminution and digestibility of the starch. Wheat starch is mainly used in the bakery industry because isolated wheat starch retains the properties of the endogenous starch in wheat flour, the main ingredient in baked goods. Wheat contains various enzymes that are classified as amylolytic, proteolytic and lipoxygenase depending on the reactant they react with. The most important amylolytic enzymes are α-amylase and β-amylase. Each of the amylolytic enzymes acts on a specific part of the starch granule. Measurement of falling number is a standard method for estimating the α-amylase activity of the grain. Preferred values for falling number are between 250 and 300 s or more, and a value below 250 s indicates damage to the grain during growth. In this paper, we will study the rheological method for determining the falling number according to Hagberg-Perten, which is based on the rapid gelatinisation of flour and water suspensions and the measurement of starch liquefaction by α-amylase. The results obtained can be used as an indirect indicator of amylolytic activity in flour samples. With the help of the available literature, the development history of the method, its principles and its application are described. Within the scope of this work, an experimental determination of the falling number is carried out on a dozen different samples of wheat flour.

Tanko crijevo, kao jedan od najosjetljivijih organa u našem tijelu, predstavlja prvu crtu obrane unutar našeg organizma. S obzirom da je u izravnom kontaktu s različitim sastojcima koje unosimo u naš organizam, može burno reagirati, to jest aktivirati imunološki odgovor na pojedine komponente hrane. Jedna od takvih komponenata je gluten, koji u velikom broju slučajeva oštećuje sluznicu tankoga crijeva, inhibirajući enzim tkivnu transglutaminazu. Neka od stanja koja se mogu javiti kao reakcija na gluten su: malapsorpcijski sindrom, netolerancija na gluten ili alergija, necelijakična osljetljivost na gluten, celijakija ili glutenska enteropatija, glutenska ataksija i herpetiformni dermatitis., The small intestine, as one of the most sensitive organs in our body, represents the first line of defense within our organism. Given that it is in direct contact with various ingredients that we introduce into our body, it can react violently and activate an immune response to individual food components. One of such components is gluten, which in many cases damages the mucosa of the small intestine, inhibiting the enzyme tissue transglutaminase. Some of the conditions that can occur as a reaction to gluten are: malabsorption syndrome, gluten intolerance or allergy, non-celiac gluten sensitivity,celiac disease or gluten enteropathy, gluten ataxia and dermatitis herpetiformis.

Fokus rada je usmjeren na žetvu pšenice odnosno na samu žetvu kombajnom Claas Lexion 560 i pretovar u kamione pretovarnom prikolicom Fliegl Gigant ASW 271. U radu su navedeni osnovni radni dijelovi kombajna Claas Lexion 560 te njihov princip rada. Također je objašnjena važnost poljoprivrednog transporta, te dijelovi transportnog sredstva: traktor Claas Axion 960 i pretovarna prikolica Fliegl Gigant ASW 271. Kako bi se bolje shvatila neophodnost stručne organizacije transportnog sredstva obavljeno je koronomeriranje pretovarne prikolice Fliegl Gigant ASW 271. Ukratko su objašnjena operacijska istraživanja te je opisana mađarska metoda rješavanja transportnog problema. Objašnjava se problematika dinamike transporta po mjesecima i načini organizacije transporta., The focus of this master thesis is on wheat harvest especially the combine harvest itself and realoading into trucks with a reloading trailer Fliegl Gigant ASW 271. Troughout the paper there is a talk about combine harvester Claas Lexion 560 and all working parts including their working principle. Also it is described importance of transport system and parts of means of transport: tractor Claas Axion 960 and reloading trailer Fliegl Gigant ASW 271. In order to better understand the necessity of proffesional organization of means of transport was performed a chronometry of reloading trailer Fliegl Gigant ASW 271. Operation research is breafly explaind and the Hungarian method of sloving the transport problem is described. The problems of transport dynamics by months and ways of transport organization are explained.

Senjski statut, jedan od bitnijih pravnih spomenika hrvatskog srednjovjekovlja, spominje pšenicu na nekoliko mjesta, gdje uživa određene zakonske iznimke kao glavna prehrambena namirnica srednjovjekovnog čovjeka. Zakonske odredbe iz 14. stoljeća pšenicu, odnosno žito, spominju u četiri odvojena članka i navode kako je prijevoz žita po moru slobodan te da su stanovnici Senja oslobođeni plaćanja maltarine na žito i povrće koje dovoze u grad Senj. Samim time, zakonodavac pšenicu stavlja u poseban položaj, pokazujući kako je, kao poljoprivredni proizvod, bila vrlo cijenjena i bitna u svakodnevnom životu srednjovjekovnih ljudi.

Posljednjih desetljeća uloženi su veliki napori u utvrđivanje puteva usvajanja, translokacije i akumulacije minerala u zrno pšenice. Biofortifi kacija se pokazala kao uspješna mjera koja se koristi za povećanje sadržaja minerala u zrnu. Uz to, poznato je da se genotipovi pšenice razlikuju po sposobnosti akumulacije minerala u zrno. Uzevši to u obzir, jasno je da se za postizanje ciljane koncentracije minerala i poželjnog odnosa minerala u zrnu, treba kombinirati biofortifi kaciju s izborom odgovarajućeg genotipa. S obzirom na to, cilj ovog istraživanja bio je istražiti utjecaj biofortifi kacije cinkom i selenom na koncentracije minerala u zrnu različitih genotipova pšenice. Pokus je postavljen po planu potpuno slučajnog blok sustava s dva tretmana (genotip i biofortifi kacija) u tri ponavljanja. Najnižu koncentraciju Mg, Fe, Mn i Zn na svim razinama biofortifi kacije imala je Srpanjka. Genotip U1 imao je najvišu koncentraciju K, Mg, Fe i Zn u tretmanima s biofortifi kacijom, dok je na kontrolnom tretmanu najvišu koncentraciju K, Mg, Mn i Zn imala Divana. Biofortifi kacija je imala najveći utjecala na koncentraciju Zn i Se u zrnu. U prosjeku, koncentracija Zn se povećala za 41 %, dok se koncentracija Se povećala za 5, 4 puta u tretmanu s biofortifi kacijom u odnosu na kontrolni tretman. Budući da se genotipovi razlikuju po stupnju povećanja koncentracija Zn i Se, potrebno je nastaviti istraživanje kako bi se pronašla optimalna kombinacija genotipa, stupnja i vremena primjene biofortifi kacije.

Fuzarijska palež klasa (FPK) pšenice problem je za globalnu sigurnost hrane, a razumijevanje mehanizama otpornosti važno je za njenu regulaciju. Cilj istraživanja bio je ispitati reološka svojstva, opću otpornost na FPK te povezanost s polarnim metabolitima u kontrolnim i biljkama umjetno zaraženim Fusariumom. Poljski pokus je bio postavljen na dvije lokacije (Osijek i Tovarnik) gdje su umjetno zaražene biljke inokulirane u fazi cvatnje. Uzorci zrna iz oba tretmana analizirani su pomoću GC-MS-a, a očekuju se dobiti razlike u polarnim metabolitima između osjetljivih i otpornih sorti na FPK. Vrijednosti područja unutar krivulje zaraze (AUDPC) varirale su od 1, 3 (Galloper) do >100 (El Nino i Golubica) u Osijeku te od 17, 5 (Galloper) do >90 (El Nino i Golubica) u Tovarniku. Reološka svojstva pokazala su da kod osjetljivih sorti na FPK dolazi do većeg pogoršanja kvalitete u odnosu na otporne sorte. Osjetljiva sorta na FPK, El Nino, pripala je kvalitetnoj grupi B1 u prirodnoj infekciji (bez upotrebe fungicida), kod umjetnih zaraza pogoršala se na B2 u Osijeku te C1 u Tovarniku. Povećane količine oborina i optimalne temperature u Tovarniku izazvale su jače epidemične uvjete na što ukazuju povišene AUDPC vrijednosti i jače narušavanje kvalitete. Kombinacija ovih rezultata s koncentracijama polarnih metabolita pružit će nam informaciju o učinku FPK na metabolizam zrna pšenice.

Učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja vjerojatno će se povećati s klimatskim promjenama. Proizvodnja pšenice (Triticum aestivum L.) ključna je za globalnu sigurnost hrane. Klimatske promjene ugrožavaju održivu proizvodnju pšenice ne samo izravnim negativnim utjecajima na rast i razvoj usjeva, već i značajnim učincima na dinamiku i širenje njenih štetnika i bolesti. Smanjenje gubitaka u poljoprivredi nužno je za održivo povećanje učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje kako bismo zadovoljili svoje sadašnje i buduće potrebe za hranom, vlaknima, stočnom hranom i gorivom. Naše sve bolje razumijevanje načina na koji biljke reagiraju na abiotički i biotički stres dovelo je do razvoja inovativnih senzorskih tehnologija za otkrivanje stresa u usjevima, razvoj brzog i pojednostavljenog sustava za donošenje odluka u različitim fenofazama te za primjene učinkovitih agrotehničkih mjera. Spektralni vegetacijski indeksi (VI) dobro su poznati i naširoko korišteni alati za procjenu stanja usjeva pšenice i predikciju prinosa zrna. U ovom članku opisani su načini dobivanja vegetacijskih indeksa s pomoću metoda daljinskih istraživanja te klasifikacija njihove široke primjene u usjevima pšenice. Vegetacijskim indeksima može se procijeniti razine stresa suše, rano detektirati napad štetnih organizama, procjeniti status dušika u usjevima te predikcija biomase, indeksa lisne površine i konačnog prinosa., The frequency and intensity of extreme weather events are likely to increase with climate change. Wheat (Triticum aestivum L.) production is critical to global food security. Climate change threatens sustainable wheat production not only through direct negative impacts on crop growth, but also through profound effects on the dynamics and severity of pests and diseases. Reducing yield losses is necessary to sustainably increase the efficiency of agricultural production and meet our current and future needs for food, fiber, animal feed, and biofuel. Our growing understanding of how crops respond to abiotic and biotic stress has led to the development of innovative sensing technologies to detect stress in crops and develop a rapid and simplified decision support system (DSS) for decision making in different phenophases and for effective interventions. Spectral vegetation indices (VI) are well-known and widely used tools for assessing wheat crop condition and predicting grain yields. This article describes methods for determining vegetation indices using remote sensing methods and their broad application. Vegetation indices can be used to estimate drought severity, detect pests early, assess crop nitrogen status, and predict biomass, leaf area index, and final yield.

U uvjetima nedostatka vode dolazi do nakupljanja reaktivnih kisikovih tvari koje narušavaju staničnu redoks homeostazu te uzrokuju oksidacijsko oštećenje biomolekula. U održavanju stanične redoks homeostaze značajnu ulogu imaju metaboliti kao što su neenzimski antioksidansi, askorbat (AsA) i glutation (GSH), koji direktno ili indirektno kao kosupstrati antioksidacijskih enzima, neutraliziraju slobodne radikale. Cilj je ovog istraživanja odrediti utjecaj srednjeg i visokog intenziteta suše na redoks status različitih genotipova ozime pšenice početkom stadija vlatanja, kada biljka ima veću potrebu za hranjivima i vodom čiji nedostatak može znatno utjecati na formiranje klasnog vretena i broj klasića, a time i na prinos zrna. Uz pokazatelje oksidacijskog statusa, vodikov peroksid (H2O2) i malondialdehid, kao biomarkeri redoks statusa stanice određivani su i AsA i GSH, te njihovi oksidirani oblici (DHA i GSSG). Šest genotipova koji se međusobno razlikuju u tolerantnosti na sušu pokazali su različiti redoks status. Količine malondialdehida i H2O2 povećane su u svih genotipova uslijed visokog intenziteta suše, a u osjetljivim genotipovima i uslijed srednjeg intenziteta suše. Sadržaj metabolita AsA, GSH, GSSG i DHA ovisio je o genotipu i intenzitetu suše. Viši omjeri GSH/GSSG i AsA/DHA pridonijeli su otpornosti tolerantnijih genotipova pšenice na sušu početkom stadija vlatanja.

Sadržaj proteina zrna pšenice je, pored prinosa zrna, najvažnije svojstvo u proizvodnji.Iako nije proteinska kultura, pšenica se smatra značajnim izvorom proteina u prehrani čovjeka jer se konzumira svakodnevno u većim količinama. Cilj istraživanja bio je utvrditi sadržaj proteina u zrnu deset sorata pšenice tijekom višegodišnjeg razdoblja. Poljski pokusi su postavljeni tijekom petogodišnjeg razdoblja (2015.-2019.) na površinama Poljoprivrednog Instituta Osijek po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Korištene su sorte Žitarka, Srpanjka, Golubica, Lucija, Alka, Ficko, Renata, Katarina, Felix i OS Olimpija. Temeljem provedenog istraživanja sorte su ostvarile visokih 13, 3 % proteina u zrnu. Provedenom analizom varijance utvrđena su veća odstupanja između sorti (4, 02 %) nego između ispitivanih godina (1, 80 %), dok je najveće odstupanje uočeno u interakciji godina x sorta (6, 20 %).

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je Rješenje (Klasa: UP/I-320-20/22-05/107 ; Urbroj: 525-06/244-22-2 ; Zagreb 07. listopada 2022. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod imenom BEĆARUŠA i o njezinom upisu u Sortnu listu Republike Hrvatske. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je sorta ozime pšenice BEĆARUŠA bila uključene u ispitivanje u polju u proizvodnim pokusima pod oplemenjivačkom oznakom Osk.111/19, koje je obavljeno tijekom 2021.-2022. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje navedene sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Kraljica, Srpanjka i Viktorija. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost. U postupku je utvrđeno da je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sukladno članku 58. stavak 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja obradio godišnje i konačne podatke iz pokusnog polja i laboratorija i dostavio ih ovom Ministarstvu. Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja je na sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, sukladno članku 59. stavku 1. i stavku 2. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, predložilo da se prizna sorta ozime pšenice pod imenom BEĆARUŠA. Na temelju iznesenog i na prijedlog Povjerenstva za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, a u skladu s odredbama članka 61. stavka 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Pšenica je po proizvodnji druga najvažnija ratarska kultura u Republici Hrvatskoj. Uvođenjem Kodeksa otkupa žitarica i uljarica, pored uroda zrna, sve veća važnost poklanja se parametrima kvalitete zrna pšenice, prvenstveno sadržaju proteina i hektolitarskoj masi, koji direktno utječu na cijenu pšenice prilikom otkupa. Genetski potencijal sorte kao i okolinski uvjeti izravno utječu na navedene parametre. Trogodišnjim istraživanjem provedenim na lokaciji Staro Topolje na 12 sorti ozime pšenice, uzgajanim pri tri različite razine gnojidbe dušikom, procijenjen je utjecaj godine, sorte i tretmana dušičnim gnojivom na sadržaj proteina, hektolitarsku masu i masu 1000 zrna. Prema dobivenim rezultatima utvrđen je signifikantan utjecaj godine, sorte i tretmana dušičnim gnojivom na sadržaj proteina. Najveći utjecaj na ovo svojstvo imala je godina, zatim tretman dušičnim gnojivom, a najmanji sorta. Signifikantan utjecaj godine i sorte utvrđen je i za hektolitarsku masu, dok tretman dušičnim gnojivom nije signifikantno utjecao na ovo svojstvo, uz činjenicu da je utjecaj godine bio znatno veći u odnosu na sortu. Također je utvrđeno da su sve testirane sorte jednako reagirale na tretman dušičnim gnojivom. Prosječni sadržaj proteina pri najnižoj količini primijenjenog dušičnog gnojiva iznosio je 11,08 %, pri srednjoj 11,95 %, a pri najvišoj 12,89 %., Wheat is the second most important crop in the Republic of Croatia. With the introduction of the Code of the purchase of grains and oilseeds, in addition to grain yield, increasing importance is attached to the parameters of wheat grain quality, primarily protein content and test weight, which directly affect the wheat price at purchase. The genetic potential of the variety as well as the environmental conditions directly affect the stated parameters. Three-year research conducted at the location of Staro Topolje on 12 winter wheat varieties grown under three different levels of nitrogen fertilization, evaluated the effect of year, variety and treatment with nitrogen fertilization on protein content, hectolitre mass and thousand seed weight. For protein content significant effects of the year, variety and treatment with nitrogen fertilizer were determined. The year had the greatest effect on this trait, then treatment with nitrogen fertilizer, and the variety had the smallest effect. Significant effects of year and variety were also found for hectolitre mass, while treatment with nitrogen fertilizer did not significantly affect this trait, with the effect of year being considerably higher as compared to the effect of variety. It was also observed that all tested varieties responded equally to nitrogen fertilizer treatment. The average protein content at the lowest amount of applied nitrogen fertilizer was 11,08%, at the medium 11,95%, and at the highest 12,89%.

Uslijed klimatskih promjena, suše su sve češće u svijetu kao rezultat jačeg isušivanja tla što dovodi do osmotskog stresa koji ograničava produktivnost pšenice. Stoga je važno stvoriti sorte pšenice otporne na sušu s poboljšanom sposobnošću da izdrže dugotrajni nedostatak vode. Kako bi se ispitao učinak osmotskog stresa, pokus je postavljen u klima komori sa šest sorti ozime pšenice u fazi klijanaca u pet replikacija. Za simulaciju suše u dva tretmana korišten je polietilen glikol (PEG 6000) u koncentraciji od 10 i 20 % tijekom sedam dana. Izmjereni su morfološki parametri (duljina izdanka i korijena, energija klijanja i relativni sadržaj vode). Nakon ekstrakcija, analize apscizinske (ABA) i salicilne (SA) kiseline provedene su tekućinskom kromatografi jom uz masenu spektrometriju (LC- MS/MS). Rezultati su pokazali da je kod svih šest sorti došlo do blagog smanjenja energije klijanja u tretmanu s 10 % PEG-a i izraženijeg smanjenja u tretmanu s 20 % PEG-a u odnosu na kontrolni tretman. U kontrolnim biljkama najveću duljinu izdanka imala je sorta Bubnjar (109, 60 mm) koji je u tretmanima s 10 i 20 % PEG-a smanjen na 82, 20 mm odnosno 49, 20 mm. Promjene u razini hormona stresa ABA i SA u klijancima pšenice uslijed osmotskog stresa diskutirane su u skladu s fiziološkim parametrima.

Tijekom uzgoja na polju, pšenica je izložena mnogim negativnim abiotičkim i biotičkim stresnim uvjetima koji mogu negativno djelovati na prinos i kvalitetu. Nedostatak dušičnog gnojiva, kao abiotički stresni čimbenik, može uzrokovati pojavu oksidacijskog stresa u tkivu pšenice. Također, pojavu oksidacijskog stresa može inducirati iinfekcija pšenice fitopatogenim gljivama iz roda Fusarium. Cilj je ovog istraživanja ispitati utjecaj abiotičkog stresa (dvije različite gnojidbe dušikom) i biotičkog stresa (infekcija vrstom Fusarium culmorum) na oksidacijski status i antioksidacijski odgovor različitih sorti pšenice. Mjereni su sljedeći pokazatelji oksidacijskog stresa: razina lipidne peroksidacije, aktivnosti antioksidacijskih enzima (katalaze, askorbat- peroksidaze, glutation- reduktaze), te koncentracije ukupnih topljivih fenola i fotosintetskih pigmenata. Sorta pšenice, tretman dušikom i Fusarium tretman imali su značajan utjecaj na ispitivane pokazatelje oksidacijskog stresa. Najznačajniji utjecaj imala je niska razina dušika, koja je većinom djelovala na smanjenje aktivnosti antioksidacijskih enzima te na smanjenje koncentracije pigmenata. Pri niskoj razini dušika, Fusarium tretman je djelovao na povećanje aktivnosti antioksidacijskih enzima, dok je u uvjetima visoke razine dušika aktivnost enzima većinom bila smanjena.

Selekcija genotipova ozime pšenice s većom učinkovitosti korištenja dušika iz tla ima pozitivne ekonomske i ekološke učinke te ima za cilj optimizirati upotrebu dušičnog gnojiva u proizvodnji pšenice. Ne postoje opsežne i konkretne informacije o učinkovitosti korištenja dušika iz tla sortimenta pšenice prisutnog na tržištu Republike Hrvatske. Stoga je cilj ovog istraživanja kroz trogodišnje testiranje na dvije lokacije detektirati oplemenjivačke linije ozime pšenice s najvećom učinkovitosti korištenja dušika iz tla te ih uključiti u proces priznavanja sorata. U istraživanje je uključeno 20 oplemenjivačkih linija te 5 standardnih sorata od kojih za neke znamo da imaju veliku učinkovitost korištenja dušika iz tla. Genotipovi u pokusu se testiraju u uvjetima s različitom količinom primjenjenog dušičnog gnojiva kroz četiri različita tretmana te će se selektirati oni s najboljom kombinacijim uroda i kvalitete kao pokazateljem najbolje učinkovitosti korištenja dušika iz tla. Istraživanjem se utvrđuje i doprinos svake pojedine komponente koje utječu na urod i kvalitetu te se želi detektirati one s najvećim utjecajem na učinkovitost korištenja dušika iz tla. Na taj način kroz istraživanje se želi detektirati genotipove s najboljom učinkovitosti korištenja dušika iz tla, a ujedno utvrditi koje su komponente najviše doprinjele tome. Ovakvim pristupom selekciji ozime pšenice žele se postići bolji ekonomski učinci u proizvodnji i nastoji se smanjiti napotreban negativan utjecaj na okoliš.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je Rješenje (Klasa: UP/I-320-20/22-05/106 ; Urbroj: 525-06/244-22-2 ; Zagreb 07. listopada 2022. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod imenom BEKRIJA i o njezinom upisu u Sortnu listu Republike Hrvatske. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je sorta ozime pšenice BEKRIJA bila uključene u ispitivanje u polju u proizvodnim pokusima pod oplemenjivačkom oznakom Osk.144/20, koje je obavljeno tijekom 2021.-2022. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje navedene sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Kraljica, Srpanjka i Viktorija. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost. U postupku je utvrđeno da je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sukladno članku 58. stavak 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja obradio godišnje i konačne podatke iz pokusnog polja i laboratorija i dostavio ih ovom Ministarstvu. Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja je na sjednici održanoj 15. rujna 2022. godine, sukladno članku 59. stavku 1. i stavku 2. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, predložilo da se prizna sorta ozime pšenice pod imenom BEKRIJA. Na temelju iznesenog i na prijedlog Povjerenstva za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, a u skladu s odredbama članka 61. stavka 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Vjeruje se da list zastavičar i klas pšenice igraju glavnu ulogu u osiguravanju asimilata kod punjenja zrna. Stoga bi prolongirana senescenca s poboljšanim kapacitetom nakon klasanja i svojstvom 'stay-green' mogla imati važnu ulogu u povećanju produktivnosti pšenice. U ovom istraživanju, fotosintetska učinkovitost, urod zrna i druga povezana svojstva u ozimoj pšenici ispitana su u odnosu na prirodne uvjete suše. Tri linije pšenice razlikovale su se u datumu klasanja, pri čemu je linija Osk.4.354/12-18 bila najranija s najvećom hektolitarskom masom. Analiza svojstava fluorescencije klorofila a (ChlF) i nekoliko parametara JIP-testa pokazala je da su sve tri linije imale općenito sličan tijek promjena u fotosintetskim svojstvima listova zastavičara tijekom senescence. No, evidentno je da je linija Osk.4.354/12-18 imala dulje očuvanje funkcionalnosti i povezanosti PSII jedinica od druge dvije linije, što je doprinijelo većem urodu zrna. Dobiveni rezultati su pokazali da su dulje održavanje optimalne fotosintetske učinkovitosti u stresnim uvjetima kao rezultat karakteristika specifičnih za genotip, raniji datum klasanja i bolja sposobnost suočavanja s nepovoljnim uvjetima važne karakteristike koje biljka treba posjedovati, a oplemenjivačima može pomoći u odabiru budućih genotipova ozime pšenice s poboljšanim urodom zrna.

Cilj rada bio je utvrditi utjecaj roka prihrane na prinos (t/ha), komponente prinosa (broj klasova po m2, broj zrna po klasu i masu 1000 zrna) te druga agronomska i morfološka svojstva (hektolitarska masa, visina biljke, masa vlati, masa klasa i dužina klasa) ozime pšenice. Također, cilj je bio prikazati vremenske prilike tijekom vegetacije 2020./2021. i njihov mogući utjecaj na ispitivane parametre. Poljsko istraživanje je provedeno u četiri različita tretmana sa četiri ponavljanja od kojih je svaki predstavljao jedan rok prihrane. Prva prihrana se obavljala u veljači gdje je svaki rok bio u razmaku od tjedan dana. Druga prihrana se obavljala mjesec dana kasnije od svakog datuma u veljači. Obje prihrane su se obavljale sa 150 kg/ha KAN-a. Vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone 2020./2021. bile su povoljne za uzgoj pšenice. Zima je bila blaga s dosta oborina i iznadprosječno topla, a proljeće hladnije od višegodišnjeg prosjeka sa malo manje oborina od očekivanog. Prosječan prinos u istraživanju je iznosio 11,53 t/ha uz variranja od 11,17 t/ha do 11,91 t/ha. Na prinos, komponente prinosa i drugim ispitivanim parametrima nije zabilježena statistički značajna razlika što se tiče vremena primjene dušičnog gnojiva. Navedeno dovodi do zaključka da prihrana ne treba biti datumski određena, već da ju treba obaviti u busanju i vlatanju ukoliko želimo postići visoke i stabilne prinose., Research goal of this study was to determine how the timing of top-dressing influences yield (t/ha), yield components (number of ears per m2, number of grains per ear and 1000 grain mass) and other agronomical and morphological traits (hectolitre mass, plant height, ear mass, stem mass and ear length) of winter wheat. Also, the goal was to show weather conditions during 2020./2021. wheat growing season and show their possible impact on examined parameters. Field experiment was conducted in four different treatments with four repetitions in which every treatment represented one top-dressing date. First top-dressing was done in february in which every date of top-dressing was in between each other in span of one week. Second top-dressing was performed exactly one month later of each date in february. Both top-dressings were done with 150 KAN kg/ha fertilizer. Weather conditions during 2020./2021. season was favorable for wheat growing. Winter was mild, full of rainfall and fairly warm, while spring was colder than perennial average with less rainfall than expected. Average yield amount in this research study was 11,53 t/ha, with variations from 11,17 t/ha to 11,91 t/ha. On yield and other parameters wasn't recorded any statistically significant difference among top-dressing application dates, so we can conclude that top-dressing date doesn't need to be date defined, but it should be done in tillering and booting stages in order to wheat can achieve high yields.

U ovom radu predstavljena je primjena pšeničnog slada i piva u pivastvu. Iako je ječam najvažnija sirovina za proizvodnju slada piva, mogu se koristiti i ostale žitarice. Pšenično pivo pripada pivima gornjeg vrenja tj. „ale“. Slad od pšenice se najčešće primjenjuje kao udio u usipku ječmenog piva, ali ako se koristi više od 50 % pšeničnog slada u usipku smatra ga se pšeničnim pivom. Postoje dva tipa pšeničnih piva mutno, nefiltrirano sa 100 % pšeničnim sladom i bistro, profiltrirano s oko 30 % ječmenog slada u usipku. Postupak proizvodnje zahtjeva poznavanje svojstava same pšenice i kontrolu parametara u svrhu postizanja optimalnih uvjeta za dobivanje specifičnih karakteristika kao što ima pšenično pivo. Mora se pratiti proces slađenja kroz apsorpciju vode u zrno, klijanje zrna i sušenje. Pšenica ima tehnološki povoljniji odnos pljevice i endosperma, te ne stvara probleme tijekom slađenja kad je zrno mokro zbog stabilnije ljuske. Svjetlije sorte pšenice imaju manje proteina, što je pogodno jer ne stvaraju poteškoće kod neslađenih sirovina, a zbog te karakteristike se nazivaju Bijela (”Weiss”) piva. Barley is the most important raw material used for beer production, but other cereals can be used as well. Wheat malt is used in the production of wheat beer. Wheat beer is a topfermenting beer (“ale” beer). Wheat malt is used as an ingredient in production of barley beer, but if over 50% of wheat malt is used then the beer would be classified as wheat beer. There are two types of wheat beer: cloudy beer, unfiltered with 100% of wheat malt and clear beer, filtered, with 30% of wheat malt. The production process requires knowledge of wheat properties and control of production parameters to achieve the optimal conditions for production of wheat beer with specific characteristics. The malting process needs to be controlled by water absorption in the grain, grain germination and drying. Wheat has a favorable relation between husk and endosperm and if there are no problems with the malting process then the wheat will be damp. Lighter varieties of wheat that have less proteins are also favorable because there is no problems with the raw material not being malted, these beers are called “Weiss” beers.

Kao rezultat klimatskih promjena suša je postala svjetski problem koji ograničava proizvodnju pšenice. Posebno osjetljive na sušu su mlade sadnice. Kako bi stvorile otpornost i obranile se od oksidativnog stresa uzrokovanog sušom, biljke su razvile niz adaptivnih i obrambenih mehanizama. Apcizinska kiselina ima vrlo vaţnu ulogu u borbi biljaka protiv stresa. Za cjelovit razvoj i optimalan prinos presudno je znati kako odreĎeni genotip reagira na sušu. Cilj ovog istraţivanja bio je ispitati postotak klijavosti, izdanke i korijenje tijekom šest dana u kontroliranim uvjetima. Za stvaranje osmotskog stresa koristili smo polietilenglikol (PEG-6000). To je polimer koji u vodenoj otopini ne stvara ione i koji ne moţe lako prodrijeti u biljku, pa se često koristi u pokusima vezanim za sušu. U ovom istraţivanju korištene su tri koncentracije PEG-a (15%, 20% i 30%). Sjeme je počelo klijati nakon drugog dana istraţivanja. Najviša koncentracija PEG-a (30%) imala je najjači inhibitorni učinak na klijanje u usporedbi s 15% i 20% koncentracija PEG-a tijekom svih šest dana. Duljina korijena pokazala je smanjenje za 20 i 30% koncentracije PEG u usporedbi s kontrolom. Najviša koncentracija PEG-a (30%) imala je najviše štetnog utjecaja na klijavost, izdanak i duljinu korijena. Duljina korijena nije se značajno promijenila izmeĎu biljaka koje su rasle na 15 i 20% PEG te 20 i 30% PEG što govori kako korijen uspješnije tolerira sušu od izdanka. As a result of climate changes, drought has become a worldwide problem limiting wheat production. Young seedlings are especially susceptible to drought. To create resistance and defence against oxidative stress caused by drought, plants have developed several adaptive and defensive mechanisms. Abscisic acid has an important role to fight against stress. Knowing how a particular genotype responds to drought is crucial for full development and optimum yield. The purpose of this study was to examine the percentage of germination, shoots, and roots over six days in controlled conditions. To create osmotic stress we used polyethylene glycol (PEG-6000) as osmoticum. It is a non-ionic water-soluble polymer that cannot easily penetrate into the plant so it is often used in drought studies. In this study, three PEG levels (15%, 20%, and 30%) were used. Seeds were started to germinate after the second day of the experiment. The highest PEG concentration (30%) had the strongest inhibitory effect on germination compared to 15% and 20% PEG concentrations during all six days. Root length exhibited reduction at 20 and 30% PEG treatments compared to control. The highest PEG concentration (30%) had the most damaging effect on germination, shoot, and root lengths. Root length did not change significantly between plants that grew to 15 and 20% PEG and 20 and 30% PEG, respectively, indicating that the root more successfully tolerated drought than shoots.

Fuzarijska palež klasa jedna je od najopasnijih bolesti pšenice koja smanjuje prinos i kvalitetu, a povezana je i s nakupljanjem mikotoksina koji narušavaju ljudsko i životinjsko zdravlje. Cilj istraživanja bio je ispitati prisutnost Fusarium metabolita u sortama ozime pšenice. Eksperiment je bio postavljen u dva tretmana (umjetno i prirodno zaražene biljke) na dvije različite lokacije (Osijek i Tovarnik) u vegetacijskoj sezoni 2019./2020. Prema podacima dobivenim pomoću LC- MS/MS-a, deoksinivalenol, deoksinivalenol-3- glukozid, nivalenol i zearalenon, kao i popratni metaboliti (kulmorin i 15- hidroksikulmorin) bili su prisutni u nižim koncentracijama u otpornijoj sorti (Galloper) u oba tretmana na obje lokacije. Najveća zabilježena prisutnost Fusarium metabolita očekivano je zabilježena u osjetljivoj sorti (Golubica) u tretmanu s umjetnim inokulacijama. U tretmanu s prirodnim infekcijama u Osijeku istraživani metaboliti nisu zabilježeni, dok su pogodni vremenski uvjeti u Tovarniku potaknuli fungalni rast i produkciju mikotoksina čak i u tretmanu s prirodnim infekcijama. Unatoč tome, sorta otpornija na fuzarijsku palež klasa pokazala je manju akumulaciju metabolita na obje lokacije što ide u prilog činjenici da program oplemenjivanja pšenice treba biti usmjeren na stvaranje sorti otpornijih na fuzarijsku palež klasa. Projekt je financirala Europska Unija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj, broj potpore KK.01.1.1.04.0067.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je Rješenje (Klasa: UP/I-320-20/21-05/267 ; Urbroj: 525-7/1272-21-2 ; Zagreb 17. studenog 2021. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod imenom ĐENKA i o njezinom upisu u Sortnu listu Republike Hrvatske. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je sorta ozime pšenice ĐENKA bila uključene u ispitivanje u polju u proizvodnim pokusima pod oplemenjivačkom oznakom Osk.116/19, koje je obavljeno tijekom 2020.-2021. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje navedene sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Kraljica, Srpanjka i Viktorija. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost. U postupku je utvrđeno da je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sukladno članku 58. stavak 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja obradio godišnje i konačne podatke iz pokusnog polja i laboratorija i dostavio ih ovom Ministarstvu. Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja je na sjednici održanoj 14. listopada 2021. godine, sukladno članku 59. stavku 1. i stavku 2. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, predložilo da se prizna sorta ozime pšenice pod imenom ĐENKA. Na temelju iznesenog i na prijedlog Povjerenstva za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, a u skladu s odredbama članka 61. stavka 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Korovi u poljoprivredi značajno utječu na smanjenje prinosa stoga je njihovo učinkovito suzbijanje svim raspoloživim mjerama zaštite neophodno za ostvarivanje uspješnosti proizvodnje. Cilj rada bio je utvrditi korovnu floru u usjevu ozime pšenice te učinkovitost herbicida i njihovih kombinacija u preporučenoj dozi na suzbijanje korovnih vrsta. Istraživanje je provedeno na proizvodnim površinama obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Hager u selu Zdenci koje se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji Republike Hrvatske. Poljski pokus je postavljen prema slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Herbološkom analizom utvrđeno je ukupno 11 korovnih vrsta koje pripadaju uobičajenoj korovnoj zajednici usjeva gustoga sklopa: Apera spica-venti (L.) PB., Alopecurus myosuroides Hunds., Poa annua L., Capsela bursa- pastoris (L.) Med., Lamium purpureum L., Stelaria media (L.) Vill., Trifolium pratense L., Veronica persica Poir., Matricaria chamomilla L., Mysotis arvensis (L.) Hill. i Galium aparine L.. Korovne vrste mogu se sistematski razvrstati u jedan odjeljak, dva razreda, osam redova, devet porodica i 11 rodova. Najzastupljenije korovne vrste u istraživanju su bile Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua, Capsela bursa-pastoris i Lamium purpureum. Najveći koeficijent učinkovitosti ostvaren je kombinacijom herbicida djelatnih tvari flufenacet + diflufenikan i beflubutamid u dozi 0, 3+0, 3 l ha-1, jednako kao i primjena herbicida s djelatnom tvari flufenacet+diflufenikan u dozi 0, 6 l ha-1. Najmanji učinak na suzbijanje korova ostvaren je primjenom herbicida djelatne tvari beflubutamid u dozi od 0, 5 l ha-1.

Na površinama OPG-a „Čolaković“ Vinkovci u sezoni 2019,/2020. uzgajana je pšenica sorte „Sofru“ na ukupno 12 ha. Sve agrotehničke mjere provedene su u skladu s fazama rasta ia razvoja pšenice. Prosječni prinos zrna iznosio je 9100 kg/ha, a ukupan urod 109,2 tone., On the surfaces of the family farm "Čolaković" Vinkovci in the season 2019/ 2020 wheat of the "Sofru" variety was grown on a total of 12 ha. All agrotechnical measures were carried out in accordance with the stages of growth and development of wheat. The average grain yield was 9100 kg ha-1, and the total yield was 109.2 tons.

Agronomska biofortifikacija predstavlja najjednostavniji i najbrži način povećanja koncentracije Zn i Fe u zrnu. Ciljevi istraživanja su utvrditi utjecaj sorte i istodobne aplikacije mikroelementima Zn i Fe na povećanje koncentracije Zn i Fe u zrnu. Poljski pokus s 4 ozime sorte proveden uz 7 različitih tretmana aplikacije Zn i Fe: 1. kontrola, 2. aplikacija Zn u tlo u jesen, 3. Fe u jesen, 4. folijarna prihrana Zn, 5. folijarno Fe, 6. Zn + Fe u tlo i 7. Zn + Fe folijarno. Najveću koncentraciju Zn u zrnu ostvarila je sorta Divana (48, 598 mg/kg). Najveća koncentracija Zn u zrnu ostvarena je nakon folijarne aplikacije Zn (43, 356 mg/kg), te folijarne aplikacije Fe+Zn (41, 298 mg/kg). Značajno veću koncentraciju Fe u zrnu ostvarila je sorta Divana (47, 377 mg/kg) u odnosu na preostale tri sorte. Najveća koncentracija Fe (47, 103 mg/kg) u zrnu pšenice je rezultat folijarne aplikacije Fe, zatim folijarne aplikacije Fe + Zn (45, 703 mg/kg). Folijarna aplikacija Zn i Fe značajno povećava koncentraciju Zn i Fe u zrnu. Najveća koncentracija Zn u zrnu ostvarena je nakon folijarne aplikacije Zn ili Fe+Zn. Najveća koncentracija Fe je ostvarena nakon folijarne aplikacije Fe. Sorte i biofortifikacija Zn i Fe su značajno utjecali na koncentraciju Zn i Fe u zrnu.

Priježetveno proklijavanje (PHS) je jedan od najznačanijih abiotičkih stresova, koji u određenim vegetacijskim godinama uzrokuje značajno smanjenje kvalitete zrna pšenice. U Hrvatskoj PHS nije redovita pojava, zbog čega izostaje selekcijski pritisak te su oplemenjivači upućeni na provođenje laboratorijskih testova klijavosti, koji su zahtjevni i teško ih je provesti u kratkom vremenu. Upravo zbog toga testiranje velikog broja oplemenjivačkih linija KASP biljezima se nameće kao praktično rješenje. U ovom istraživanju smo validirali učinak 40 kompetitivnih alel specifičnih (KASP) biljega na panelu od 178 genotipova ozime pšenice da bi se procijenila njihova povezanost s dormatnošću sjemena kao glavnom komponentom otpornosti na PHS. Dormatnost sjemena je izražena ponderiranim indeksom klijanja (WGI), a KASP biljezi su izabrani na temelju prethodno publiciranih radova, koji su ih povezali s dormatnošću sjemena. Kombinirana analiza varijance kroz godine je otkrila signifikantan učinak genotipa (G), okoline (O), te interakcije GxO za WGI. Od 40 korištenih biljega, 12 je pokazivalo signifikatnu povezanost s dormatnošću sjemena, dok je ostalih 28 odbačeno zbog toga što su bili monomorfni, prekomjerno heterozigotni ili nisu bili čitljivi. U radu je diskutirana mogućnost primjene ovih markera u oplemenjivačkim programima pšenice.

Ozima pšenica (Triticum aestivum L.) je druga najvažnija ratarska kultura u Republici Hrvatskoj. Uvođenjem Kodeksa otkupa žitarica i uljarica, pored uroda zrna, sve veću važnost ima i sadržaja proteina. U trogodišnjem istraživanju na 6 sorata ozime pšenice provedenim na 10 lokacija diljem Republike Hrvatske procijenjen je utjecaj godine, lokacije i sorte na urod zrna i sadržaj proteina. Analizom varijance utvrđen je signifikantan utjecaj godine, lokacije i sorte na sadržaj proteina i urod zrna. Interakcija godina × lokacija je bila signifikantna, dok interakcije godina × sorta i lokacija × sorta nisu bile signifikantne niti za jedno proučavano svojstvo. Na osnovi udjela sume kvadrata pojedinih izvora varijabilnosti u ukupnoj sumi kvadrata, najveći utjecaj na svojstvo sadržaja proteina imala je godina, zatim sorta, a najmanji lokacija. Godina je također imala najveći utjecaj na urod zrna, zatim slijedi lokacija, a najmanji utjecaj imala je sorta. Na osnovi izračunatog koeficijenta varijacije po godinama, lokacijama i sortama sadržaj proteina se pokazao kao stabilnije svojstvo od uroda zrna.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kakav su utjecaj imale vremenske prilike od 2014. do 2019. godine na prinos i svojstva kvalitete 10 različitih sorata pšenice. Rezultati su pokazali da vremenske prilike uzrokuju statistički značajne razlike između ispitivanih parametara. Prinos je bio najmanji 2016. godine zbog viška oborina u vrijeme sjetve i žetve te manjka oborina u fazi vlatanja dok je najveći prinos ostvaren 2017. godine. Kroz svih pet godna, najveći prosječni prinos dale su sorte ficko i žitarka dok je najmanji i najstabilniji prinos imala sorta srpanjka. Najbolju kvalitetu zrna (hektolitarsku masu, masu 1000 zrna, udio proteina, sedimentacijsku vrijednost) imala je sorta OS Olimpija dok je najlošiju imala sorta Alka., The aim of this research was to establish how did weather conditions impact yield and grain quality of 10 diferent wheat varieties in period 2014. – 2019. Results have shown that weather conditions caused statistically significant differences beatween examined parameters. Yield was lowest in 2016. due to to excess precipitation at the time of sowing and harvest and the lack of precipitation in the wilting phase, while the highest yield was achived in 2017. Troughout all five years, the highest average yield was given by the varieties Ficko and Žitarka, while the lowest and most stable yield was given by the variety Srpanjka. The best grain quality (hectoliter weight, 1000 grain weight, protein content, sedimentation value) had the OS Olimpija variety, while Alka had the worst.

Pivo, najstarije i najraširenije alkoholno piće na svijetu, može se definirati kao osvježavajuće pjenušavo piće sa karakterističnom aromom po hmelju, koji u sebi sadrži relativno mali udio alkohola. Sirovine potrebne za proizvodnju najpopularnijeg alkoholnog pića na svijetu su voda, slad, neslađene sirovine, hmelj i kvasac. Stoga, kvaliteta piva ovisi i kvaliteti, kemijskom sastavu te tehnološkom procesu primjene ovih sirovina. Neslađene sirovine uvelike pridonose proizvodnji piva, na način da poboljšavaju razna organoleptička svojstva (intenzitetu boje, aromi), te također fizikalno-kemijskim svojstvima poput koloidne stabilnosti. Imaju negativan učinak u proizvodnji u smislu slabije filtrabilnosti komine i sporije fermentacije (vrenja). Ove vrste sirovina jeftinije su od ječma i samim tim njihovo korištenje smanjuje troškove proizvodnje. Najprimjenjivanije neslađene žitarice su: riža, kukuruz, neslađeni ječam i pšenica kao nadomjestak za dio slada u proizvodnji piva. Beer is the oldest and the most widespread alcoholic beverage in the world, can be defined as a refereshing, sparkling beverage with a distinguished hop aroma, that has relatively low alcohol content. The materials used in brewing the most widely consumed alcoholic drink in the world are water, malt, unmalted cereals and yeast. Therefore, quality of the beer depends on quality, chemical composition and technology used in brewing with these raw materials. Unmalted cereals contribute a lot to beer production, they improve different organoleptic (colour intensity, aroma) and physicalchemical properties such as colloidal stability and stability of the foam. They also have negative impact on brewing in a sense of less effective wort fitration and slower fermentation. These raw materials are cheaper than barley thus they lower the total cost of the production. The most commonly used unmalted cereals are: rice, maize, unmalted barley and wheat as an adjuncts for part of malt in brewing beer.

Mikroflora ječma i pšenice sastoji se u najvećoj mjeri od bakterija, kavasaca i filamentoznih plijesni. Tijekom skladištenja i u procesu prerade u slad uslijed promjene uvjeta okoline sastav mikroflore se mijenja. Najveći problem u sladarstvu predstavljaju plijesni zbog štetnih metabolita (mikotoksina) koji utječu na zdravstvenu ispravnost i kakvoću slada, samim time i piva. Najznačajnije plijesni spadaju u rod Fusarium i ukoliko dođe do zaraze predstavljaju opasnost od velikih ekonomskih gubitaka. Da bi se to spriječilo nužna je prevencija i kontrola zaraze navedenim plijesnima, te praćenje njihovog utjecaja na proizvodni proces. The microflora of barley and wheat consists mostly of bacteria, yeasts and filamentous moulds. During storage and processing of cereals into malt the environmental conditions, can greatly influence the composition of the microflora. The biggest problem in malting industry are fungi due to their harmful metabolites (mycotoxins) that affect the health and quality of malt, and subsequently influence the safety and quality of beer. The most important fungi belong to the genus Fusarium because they cause economic losses in brewing and malting industries. In order to prevent this, it is necessary to reduce and control the infection of cereals with these fungi, and to monitor their impact on the production process.

Salinitet je važan abiotički čimbenik koji negativno utječe na rast i razvoj biljaka te nanosi velike štete poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji. Pojam primarni salinitet podrazumijeva prirodnu prisutnost soli (uglavnom natrijeva klorida) u tlu i vodi, dok sekundarni salinitet prvenstveno nastaje kao rezultat djelovanja čovjeka na kroz agronomske i poljodjelske djelatnosti. Cilj ovog istraživanja je bio istražiti učinak solnoga stresa primjenom različitih koncentracija NaCl (90, 160 i 230 mM), na klijavost sjemena pšenice (Triticum aestivum L.), duljinu izdanka i korijena u polu-kontroliranim uvjetima kroz šest dana. Nakon 2. i 3. dana tretmana postotak klijavosti na najvećoj koncentraciji NaCl značajno se smanjio u odnosu na 0, 90 i 160 mM NaCl. Proporcionalno s povećanjem koncentracije NaCl došlo je do redukcije duljine korijena i izdanka s time da je najveća inhibicija rasta uočena pri 230 mM NaCl. Salinity is an important abiotic factor that negatively affects the growth and development of plants and causes huge damage in agricultural and industrial production. Term primary salinity refers to the natural presence of salt (mostly sodium chloride) in soil and water while secondary salinity includes human impact such as agricultural and land activities. To find out the effect of salt stress on germination and growth of wheat (Triticum aestivum L.) three NaCl treatments (90, 160 and 230 mM NaCl) were used. The experiment was performed in semi-controlled conditions for six days. After 2 and 3 days of the experiment, the germination percentage significantly decreased at the highest NaCl treatment (230 mM) compared to 0, 90, and 160 mM NaCl. Moreover, the shoot and root length were reduced by increasing the salt level. The most inhibitory effect on growth was noticed at the highest NaCl concentration (230 mM).

Pšenica kao strna, krušna žitarica globalno se koristi za ljudsku prehranu. Mljevenjem pšenice dobivaju se brašno i krupica koji se koriste za izradu kruha, peciva, finih pekarski proizvoda, tjestenine i drugih proizvoda. Kvalitetu pšenice određuju botanička pripadnost, organoleptička svojstva, vrsta i količina stranih primjesa, količina vode i proteina, hektolitarska masa te fizikalna i kemijska svojstva. Analizama određujemo kvalitetu pšenice kao sirovine i brašna. Dolaskom pšenice u silos provodi se dio analiza poput mirisanja pšenice, vizualnih pregleda na prisutnost plijesni i smrdljive snijeti, određivanja udjela vlage i proteina u pšenici, određivanja hektolitarske mase pšenice te određivanja količine stranih primjesa u pšenici. Ostale analize provode se u laboratoriju i uključuju: određivanje vrijednosti broja padanja po Hagberg-Pertenu, određivanje količine vlažnog ljepka u cijelom zrnu pšenice i brašnu, ispitivanje kvalitete brašna farinografom i ekstenzografom te određivanje količine pepela i vode u brašnu. Wheat is a small, bread grain that is used globally for human consumption. Flour and semolina are obtained by grinding wheat and they're used for making bread, pastries, delicious bakery products, pasta and other products. The quality of wheat is determined by botanic affiliation, organoleptic properties, type and amount of impurties, water and protein content, hectolitre mass and physical and chemical properties. Wheat quality is determined by analyzing the raw material and flour. Upon arrival of wheat in the silo some analysis are being carried out straight away, such as odour analysis, visual inspections for the presence of mold, moisture determination and protein content in wheat, hectolitre mass and amount of impurities. Other analyses are performed in the laboratory and they include: determination of falling number according to Hagberg-Perten standard procedure, the amount of gluten content in whole wheat and flour, testing the quality of flour with a farinograph and extensograph, determination of ash and water content in flour.

Dormantnost zrna (DZ) glavna je komponenta tolerantnosti na prije-žetveno proklijavanje (PŽP), koje uzrokuje degradaciju proteina i škroba u endospermu pšenice. Veća tolerantnost na PŽP povezana je i sa sintezom apscizinske kiseline (AK) ili odgovorom na AK koja inducira dormantnost zrna. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi varijabilnost DZ unutar sortne kolekcije sačinjene od dvjesto deset europskih sorti ozime pšenice, koja se uzgajala dvije uzastopne vegetacijske godine na lokaciji Zagreb, Hrvatska. DZ je mjerena primjenom testova klijanja provedenih na 20 ° C u tami s tri različita tretmana: cijela zrna u vodi (T1), embrij u vodi (T2) i embrij u otopini 20mM AK (T3). Proklijala zrna/embrij su brojani treći i šesti dan nakon postavljanja pokusa, a dormantnost je izražena indeksom klijanja (GI). Analiza varijance otkrila je značajne učinke godine (Y), genotipa (G), tretmana (T), kao i Y × G, Y × T, G × T i Y × T × G interakcija. Utvrđen je visok stupanj varijabilnosti između genotipova za DZ mjerenu s T1 i T3, pri čemu se GI kretao od 0, 015 do 0, 990, odnosno od 0, 003 do 0, 981, dok je za T2 utvrđena niža razina varijabilnosti između genotipova pri čemu se GI kretao u rasponu od 0, 402 do 1. Heritabilnost za T1, T2 i T3 bila je 0, 62, 0, 42, odnosno 0, 61. Koeficijent korelacije između tretmana T1 i T2, te T2 i T3 iznosio je 0, 55, dok je između T1 i T3 koeficijent korelacije iznosio 0, 68.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske izdalo je Rješenje (Klasa: UP/I-320-20/20- 05/171 ; Urbroj: 525-07/0214-20-2. Zagreb 01. prosinca 2020. godine) o priznavanju sorte ozime pšenice pod imenom BEĆAR i o njezinom upisu u Sortnu listu Republike Hrvatske. Uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da je sorta BEĆAR bila uključene u ispitivanje u polju u proizvodnim pokusima pod oplemenjivačkom oznakom Osk. 89/18, koje je obavljeno tijekom 2019.-2020. godine na lokacijama Tovarnik, Osijek, Kutjevo i Zagreb. Ispitivanje navedene sorte obavljeno je usporedbom sa standardnim sortama Kraljica, Srpanjka i Viktorija. DUS ispitivanje provedeno je u Hrvatskoj i rezultati potvrđuju da je sorta različita, ujednačena i postojana. VCU ispitivanjima utvrđeno je da sorta ima traženu gospodarsku vrijednost. U postupku je utvrđeno da je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sukladno članku 58. stavak 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja obradio godišnje i konačne podatke iz pokusnog polja i laboratorija i dostavio ih ovom Ministarstvu.Povjerenstvo za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja je na sjednici održanoj 14. listopada 2020. godine, sukladno članku 59. stavak 1. i stavak 2. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, predložilo da se prizna sorta ozime pšenice pod imenom BEĆAR. Na temelju iznesenog i na prijedlog Povjerenstva za priznavanje sorti krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja, a u skladu s odredbama članka 61. stavka 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Lasić Franjo osnovano je 2001. godine u Đakovu i bavi se ratarskom proizvodnjom na 65 ha oranica. Trenutno ima dva zaposlena člana obitelji koji proizvode žitarice i uljarice, odnosno pšenicu, ječam, zob, kukuruz, soju i suncokret. OPG Lasić Franjo posjeduje svu potrebnu mehanizaciju koja se koristi u intenzivnoj proizvodnji. U procesu proizvodnje OPG poštuje plodored i pravilno provodi agrotehničke operacije, a naročito se pozornost posvećuje zaštiti usjeva. Vegetaciju kukuruza 2018. karakterizira manja količina oborina (360 mm) i veće prosječne temperature zraka (19, 7 °C) dok je u 2019. ukupna količina oborina iznosila 608 mm uz nešto niže prosječne temperature zraka (18, 4 °C). Tijekom vegetacije pšenice vremenske prilike nisu bile toliko različite uz naglasak na drugačiju distribuciju oborina. Uslijed provedene agrotehnike i vremenskih prilika prosječan prinos kukuruza u 2018. je iznosio 11, 5 t/ha, a 2019. 12, 6 t/ha dok je u slučaju pšenice razlika između godina bila minimalna (7, 2 t/ha i 7, 3 t/ha).

Gluten je bjelančevina koja se nalazi u pšenici, dok se u raži, ječmu i zobi nalaze slične bjelančevine. Zajedničkim imenom one se nazivaju gluten i mogu uzrokovati više različitih poremećaja kao što su celijakija, alergija na pšenicu i necelijakijsku intoleranciju na gluten. Celijakija je autoimuna bolest koja zahvaća sluznicu tankog crijeva kod osoba s genetskom predispozicijom. Bezglutenska prehrana jedini je lijek za osobe oboljele od glutenske enteropatije u općoj populaciji poznate pod nazivom celijakija. Ovaj način prehrane podrazumjeva izbjegavanje i najmanje količine glutena u prehrani jer čak i vrlo mala količina glutena može biti štetna za oboljele. Provođenje bezglutenske dijete može biti vrlo teško, stoga je vrlo važna edukacija i konzultacija s nutricionistom jer neadekvatno provođenje bezglutenske dijete može imati također posljedice na zdravlje. U današnje vrijeme ovaj način prehrane postao je vrlo popularan u populaciji osoba koje ne boliju od glutenske eneteropatije no u takvoj primjeni često puta izostaje briga o ostalim nutrijenatima na čiji potencijalno problematičan unos dijetetičari oboljele od celijakije upozoravaju kroz vođeni program dijete. Stoga je potrebno istaknuti koje sve posljedice može imati bezglutenska dijeta ukoliko se primjenjuje kod osoba koje nemaju niti jedan od poremećaja povezanih s tolerancijom glutena te ukoliko se neadekvatno primjenjuje. Cilj ovog rada je dati pregled temeljnih karakteristika bezglutenske dijete te dati uvid u bezglutenske proizvode koji se koriste u liječenju oboljelih, te koje prednosti i moguće nedostatke nosi sa sobom ovaj način prehrane. Gluten is protein found in wheat, while there are similar proteins as gluten found in rye, barley and oats. They are sharing name called gluten and can cause many disorders such as celiac disease, wheat allergy and non-celiac gluten intolerance. Celiac disease is autoimmune disease which affects small intestinal musoca in persons who are having genetical predispositions. Gluten-free diet is the only medicine for people suffering from gluten entheropathy, in wider public common known as celiac disease. Gluten-free diet means avoidance even the small amounts of gluten because they also can be harmful to people that have celiac disease. Using of gluten-free diet could be very hard, therefore education and consultation with nutricinists are very important beucause inappropriate use of diet can also have consequences on health. Nowadays, gluten-free diet has become popular in healthy population, so it's necessary to point all the consequences gluten-free diet could have on people who are not having any of diseases connected with gluten or if they are using diet inadequately. Aim of this work is to present basic chaacterstics of gluten-free diet and to give an insight in gluten-free products which are used in treatment of people suffering from celiac disease. Is is also aimed to point all the good and bad sides that this way of diet could bring.

Osnovni cilj rada bila je analiza proizvodnje, odnosno provedene agrotehnike pšenice i kukuruza na OPG-u Antun Žagar tijekom 2017. i 2018. godine. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo osnovano je 2002. u Otoku, a obrađuje 81,88 ha oranica na kojima dominira proizvodnja kukuruza i pšenice. Za uzgoj kukuruza 2018. godina je bila povoljnija jer su količine oborina bile slične višegodišnjem prosjeku za razliku od 2017. kada je količina oborina bila manja za 45 mm. Istovremeno, temperature zraka su bile više u obje godine. Za uzgoj pšenice 2018. godina je bila također povoljnija zbog znatno većih količina oborina u usporedbi s promatranim prosjekom. Tijekom obje vegetacije napravljene su sve potrebne agrotehničke operacije. Sjetva kukuruza obavljena je 5. travnja 2017. godine te 11. travnja 2018. godine dok je sjetva pšenice za obje analizirane vegetacijske godine obavljena 15. listopada. Uslijed djelovanja vremenskih prilika i provedene agrotehnike prosječni prinos kukuruza je iznosio 11,0 t/ha, a pšenice 7,0 t/ha., The main goal of the work was the analysis of production, i.e. implemented agricultural techniques of wheat and corn on the family farm Antun Žagar during 2017 and 2018. The family farm was founded in 2002 in Otok, and cultivates 81.88 ha of arable land, which is dominated by the production of corn and wheat. For maize cultivation, 2018 was more favorable because the amount of precipitation was similar to the long term average, unlike 2017, when the amount of precipitation was lower by 45 mm. At the same time, air temperatures were higher in both years. For wheat cultivation, 2018 was also more favorable due to significantly higher amounts of precipitation compared to the observed average. During both vegetations, all necessary agro-technical operations were performed. Sowing of maize was performed on April 5, 2017 and April 11, 2018, while sowing of wheat for both analyzed vegetation years was performed on October 15. Due to the weather conditions and implemented agricultural techniques, the average yield of corn was 11.0 t/ha, and wheat 7.0 t/ha.

Fuzarijska palež klasova (FHB) pšenice ekonomski je značajna bolest koja može imati nepovoljne posljedice na prinos i kvalitetu pšenice. Do danas ne postoji mjera zaštite koja osigurava potpunu zaštitu usjeva pšenice, ali kombinacija više mjera može dati dobre rezultate. Učinkovitost svake pojedine mjere pod utjecajem je okolišnih uvjeta koji prevladavaju tijekom vegetacijske sezone, a učinkovitost će ovisiti i o osjetljivosti pojedine sorte na FHB. Sve veći broj istraživanja potvrđuje kako je integrirana zaštita bilja (IZB) ključ za što uspješniju borbu protiv FHB-a. Kako bi primijenjene mjere zaštite bile što uspješnije, od iznimne je važnosti dobro poznavati uzročnika bolesti, njegov životni ciklus i ekologiju. Budući da je F. graminearum dominantni uzročnik FHB-a na području Republike Hrvatske, osobiti naglasak je stavljen na sve dostupne mjere zaštite u njegovu suzbijanju., Fusarium head blight (FHB) is an economically devastating disease that may exert an adverse impact on the wheat yield and quality. To date, no measure ensures a complete protection of wheat crops, but the combination of multiple protection measures may produce the promising results. The effectiveness of each measure is influenced by environmental conditions during the growing season and cultivar susceptibility to the FHB. The Integrated Pest Management (IPM) is the most effective approach to the management of FHB. For a successful control, it is essential to acquire a good knowledge of the pathogen, its life cycle, and its ecology. Since the F. graminearum is a predominant species causing the FHB on the wheat in Croatia, this paper aims to describe all available measures for its control.