Search

Autorski prilog u okviru šire studije zasnovane na empirijskom istraživanju odnosi se na identifikaciju odrednica izbora sudbine stanovništva (iseljavanje ili lokalni socijalni i politički angažman). Pokazalo se da su oni koji imaju veće potencijale, potaknuti u većoj mjeri relativnom nego apsolutnom deprivacijom, skloniiji iseljavanju nego angažiranijem sudjelovanju u unapređenju lokalne kvalitete življenja.

Ruralna područja Europske unije u mnogočemu zaostaju za urbanim, kao što su dostupnost zdravstvenih usluga, prijevoz, kulturni sadržaji. U radu su utvrđene socioekonomske karakteristike života u ruralnim područjima EU te preporuke kreatorima politika. Korišteni su podaci Eurostata za ekvivalentnim raspoloživim dohotkom (€), troškove stanovanja, nezaposlenost te procjenu stanovništva o zdravstvenom stanju u razdoblju od 2014. do 2018. Zemlje članice EU-28 podijeljene su na sjever i jug. U svim navedenim kategorijama vidljive su razlike sjevera i juga, gdje su potonji puno više nezadovoljni, odnosno manji je neto dohodak, ali su troškovi stanovanja i nezaposlenost veći. Zadovoljstvo zdravstvenim uslugama puno je manje među južnim članicama, a Baltičke zemlje također izražavaju nezadovoljstvo. Kako bi se smanjio jaz među zemljama, navedeni su primjeri dobre prakse te dane preporuke za kreatore politika. The rural areas of the European Union lag far behind the urban ones in many ways, such as the availability of health services, transport and cultural facilities. This paper identifies the socio-economic characteristics of life in rural areas of the EU and makes recommendations to policy makers. Eurostat data were used for the median equivalised net income(€), housing costs, unemployment and population assessment of health status, in the period from 2014-2018, 28 member states of EU are divided into north and south. In all these categories, the differences between the north and the south are visible, where the latter are much more dissatisfied, i.e. they have lower net income and housing costs and unemployment are higher. Satisfaction with the health situation is much lower among the southern members, and the Baltic countries also express dissatisfaction. In order to reduce the gap between the countries, there are given examples of a good practice and recommendations to policy makers.

U izvješću su prikazani rezultati demografske analize sekundarnih podataka, rezultati kvantitativnog istraživanja na reprezentativnom uzorku punoljetne populacije županije i rezultati intervjua i fokus grupa među predstavnicima javnog života žuupanije.

Merkaptani (R-SH) i sumporovodik (H2S) spadaju u grupu spojeva neugodna i nadražujuća mirisa čija prisutnost u zraku u većim koncentracija značajno narušava kvalitetu življenja. Izvor R-SH i H2S uglavnom je raspad ugljikovodika u anaerobnim uvjetima. U zrak mogu dospjeti i kao jedni od nusprodukata tijekom eksploatacije i prerade prirodnog plina. Uredbom o razinama one- čišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012, NN 84/17) propisane su granične vrijednosti (GV) koncen- tracija s obzirom na kvalitetu življenja (dodijavanje mirisom) na temelju 24-satnih prosjeka (GV (R-SH) = 3 μg/m3 , GV (H2S) = 5 μg/m3 ) kao i učestalost dozvoljenih prekoračenja tijekom kalendar- ske godine (prekoračenje GV ≤ 7 puta). Na lokalitetu plinskog polja Molve u Podravini od početka eksploatacije prirodnog plina osam- desetih godina prošlog stoljeća započelo se i sa sustavnim mjerenjima onečišćenja zraka, vode, tla, vegetacije i radioaktivnosti. Mjerenja se provode u okviru Programa utvrđivanja stanja okoliša u zoni utjecaja Centralne plinske stanice (CPS) Molve kao mogućeg izvora onečišćenja. Koncentra- cije R-SH i H2S u zraku praćene su na 5 mjernih postaja smještenih na CPS Molve i okolnim bušo- tinama. Prikazani su rezultati mjerenja R-SH i H2S u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Mjerenja su se provodila 24-satnim uzorkovanjem tijekom trideset dana u toplijem i trideset dana u hladnijem dijelu godine. Uzorci R-SH i H2S prikupljani su prosisavanjem zraka kroz impregnirane filtar pa- pire, a masene koncentracije u zraku određene su spektrofotometrijski, pri čemu se koncentracija merkaptana odnosi na ukupne merkaptane, R-SH. Dobiveni rezultati obrađeni su statistički te inter- pretirani prema navedenoj Uredbi. Rezultati pokazuju da su se srednje mjesečne koncentracije merkaptana na plinskom polju Molve u toplijem dijelu godine kretale u rasponu od 0, 27 μg/m3 (2014.) do 1, 11 μg/m3 (2015.), dok su u hladnijem dijelu godine bile nešto veće, od 0, 34 μg/m3 (2013.) do 2, 93 μg/m3 (2015.). U proma- tranom razdoblju od pet godina, samo je tijekom zimskog razdoblja 2015. godine došlo do prekora- čenja GV više od 7 puta, koliko je dozvoljeno Uredbom, na dvije mjerne postaje (9 i 10 puta). Za H2 S se srednja mjesečna koncentracija u toplijem dijelu godine kretala od 0, 66 μg/m3 (2012.) do 3, 88 μg/ m3 (2014.), a u zimskom periodu vrijednosti su bile nešto niže i kretale su se u rasponu od 0, 28 do 2, 05 μg/m3 (2012.). U petogodišnjem razdoblju praćenja dolazilo je povremeno do prekoračenja GV za H2S no učestalost dozvoljenih prekoračenja tijekom kalendarske godine nikad nije bila veća od propisanih 7 puta.

U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja na uzorku od 54 mladih stanovnika od 18 do 30 godine s područja općine Dubrava u Zagrebačkoj županiji. Cilj istraživanja bio je ustanoviti kako mladi doživljavaju kvalitetu života u svome selu, identificirati glavne čimbenike koji ih potiču na napuštanje sela, te utvrditi razlike među stavovima o prednostima i nedostacima sela s obzirom na socio-demografska obilježja mladih. Anketa je provedena on-line putem, a u obradi podataka koristila se deskriptivna statistička analiza i hi²-test. Rezultati ankete pokazali su nezadovoljstvo mladih susjedskim odnosima u pogledu međusobnog pomaganja. Ispitanici su najviše nezadovoljni kulturnim događanjima i slabom ponudom posla u selu i bližoj okolici. Prednošću života na selu smatraju život u prirodnom okružju, manje onečišćenje u odnosu na grad, sigurnost ljudi, čuvanje tradicije i običaja, manje su gužve i zdravija prehrana. Siromašna ponuda zabavnih i kulturnih sadržaja, manje mogućnosti za školovanje i zapošljavanje samo su neki od nedostataka koje ispitanici ističu o svom ruralnom području. Rezultati su pokazali da bi svoje selo napustilo 35,2 % mladih osoba. S druge strane 46,3 % ne bi napustilo svoje selo, a 18,5 % ih je neodlučno, odnosno ne zna. Ispitanici koji su skloni odlasku sa sela kao poželjno mjesto preseljenja navode veće gradove u Hrvatskoj (38,9 %), inozemstvo (27,8 %), a 16,7 % ispitanika ne zna odredište preseljenja. Nezaposlenost kao glavni razlog odlaska navodi 31,5 % ispitanika. Ispitanici smatraju da bi veće ponude posla i edukacije općenito utjecali na njihov ostanak u selu. The paper presents results of an empirical research on a sample of 54 young residents in the rural area of Dubrava County, part of Zagreb area. The goals of the research are: establish a perception of life quality in the village amongst young people, identify the main factors that encourage young people to leave the village, and to determine whether there are differences between opinions between advantages and disadvantages of village life in relation to socio-demographic characteristics of young people. The survey questionnaire was conducted on-line, and descriptive statistical analysis and hi² - test were used in data processing. The satisfaction of young people in neighbourly relations has proven satisfactory, but it is evident that mutual interaction is weakening. Respondents are most dissatisfied with lack of cultural events and employment opportunities in the village and immediate vicinity. The advantages of life in the village is natural environment, less pollution in relation to the city, higher feeling of general security, less crowded streets, healthier diet and preservation of tradition and customs. On the other hand, poor offer of entertainment and cultural contents, less opportunities for education and employment are just some of the disadvantages that the respondents point out in their rural area. The results have shown that 35.2% of young people would leave their village. On the other hand, 46.3% of respondents would not leave the village as a place of life, and 18.5% don’t know if they would leave their rural community. As desirable place of relocation, 38.9% of respondents state larger cities in Croatia, 27.8% of them want to go abroad, and 16.7% of respondents do not know their destination of resettlement. Unemployment as the main reason for leaving in 31.5% of respondents. As the main initiator for youth retention in the rural environment, respondents indicate better opportunities for employment, education and incentives for agriculture.

Alokacija proračunskih sredstava aktivnost je kojom se bavi gotovo svaka organizirana država na svijetu. Većina država proračunska sredstva prikuplja porezima koji se kasnije mogu alocirati te raspodijeliti na rashode s kojima današnje države poboljšavaju uvjete života svojih stanovnika radeći na svim segmentima koji se smatraju obaveznim za kvalitetan životni standard. Pregledom liste zadovoljstva građana država svijeta (mjerenim WHR indeksom sreće), visine BDP-a i razine korupcije (CPI Indeks percipirane korupcije 2017) u ovom radu će se usporediti trend povezanosti visine poreza na dohodak, samo-procijene sreće i objektivnih mjera standarda na konkretnim primjerima država s visokim porezima. Također, na primjerima postojećih proračunskih distribucija bit će opisana alokacija proračunskih sredstava na indirektne potrebe građana (edukacija, zdravstvo i kultura) te će se rad osvrnuti na stanje visine poreza i indeksa sreće u Republici Hrvatskoj. Osim alokacije resursa i visokih poreza spomenuti će se i korupcija te vjera u državni aparat kao neki od mogućih faktora koji ometaju direktnu povezanost između visokih poreza i subjektivne kvalitete života. Allocation of budget funds is an activity that is practiced by virtually every organized country in the world. Most states collect taxes that can later be allocated to expenditures with which today's states improve the living conditions of their people by working in all segments that are considered compulsory for a quality standard of living. A review of the list of satisfaction of citizens of the world (measured by the WHR index of happiness), the level of GDP and the level of corruption (CPI, Corruption Perception Index 2017) will be compared throughout this paper along with trend of level of income tax, self-report of happiness and standard objective measures on specific case examples. Also, on the examples of existing budget distributions, allocation of budget funds to the indirect needs of citizens (education, health and culture) will be described and these measures will be reviewed based on the relationship between levels of tax and happiness index in the Republic of Croatia. Apart from the allocation of resources and high taxes, corruption will also be presented as one of the possible factors that interfere with the direct link between high taxes and the subjective quality of life.

U članku autorica piše o kvaliteti življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja se stoljećima mijenjala te je drugačija bila na selu u odnosu na grad. Sve do početka 20. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske vrlo se teško živjelo Na selu je vladalo siromaštvo, obitelji su bile mnogobrojne, stambene prilike ne baš povoljne, kanalizacije i vodovoda nije bilo. Poljoprivreda je bila glavno zanimanje, a ona je ovisila o klimatskim prilikama tj. neprilikama, pa je prehrana je bila jednolična i nedovoljna. Sanitarni i higijenski uvjeti bili su skoro pa nepoznati, školovanje osnovno ili nikakvo, a zdravstvena zaštita minimalna. U takvom okružju u većini seoskih sredina o kvalitetama života koje danas postoje nije se previše razmišljalo, niti govorilo. Takvo stanje, uz izuzetke, vladalo je na selu pa skoro do sredine 20. stoljeća, a negdje i kasnije. U usporedbi sa selom, nešto je drugačija kvaliteta života kod pojedinaca koji su stanovali u gradu ili većim mjestima. Niti građani o kvaliteti života nisu razmišljali ali su poduzimali korake da si „uljepšaju“ kvalitetu života, ne samo u osobnom životu, već su uređivali i okolinu u kojoj su živjeli. U radu autorica na primjeru Varaždina piše o kvaliteti života u gradu koja se kao i na selu iz stoljeća u stoljeće mijenjala, ali na drugačiji način. U gradu su postojale razlike, između kvalitete života kod radnika, trgovaca, obrtnika, građanstva i plemstva. Navedeni primjeri u radu potvrđuju da se kvaliteta življenja na selu i u gradu mijenjala iz stoljeća u stoljeće i ono što je bilo kvalitetno u 18. stoljeću, u 19. više nije, a najveći pomaci zabilježeni su u 20. stoljeću.

U izlaganju su prikazani rezultati istraživanja kvalitete življenja građana Varaždina te usporedba sa procjenama kvalitete življenja građana Europske unije.

Posljednjih godina Hrvatska nastoji provoditi aktivnu politiku ljudskih prava osoba s invaliditetom pa se tako sve više govori o kvaliteti življenja istih, te o pravu na adekvanu podršku kao i o važnosti razvoja u zajednici utemeljene rehabilitacije. Važno je razvijati usluge koje će biti prilagođene potrebama različitih skupina korisnika te je nužno proširiti mrežu usluga koje su ravnomjernije raspoređene u svim dijelovima Hrvatske. Nakon pojavljivanja procesa deinstitucionalizacije, normalizacije i regionalizacije sve se više razvijaju službe podrške koje su osobama dostupne u njihovim lokalnim zajednicama pa tako možemo govoriti o razvoju pristupa koji nazivamo „život u zajednici uz podršku“. Kod zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama ne govorimo samo o pravu na ostvarivanje financijske i egzistencijalne sigurnosti jer je zapošljavanje više od plaće i zadržavanja radnih sposobnosti. Zaposlenje i pronalazak posla pruža osobi svrhovito provođenje vremena i mogućnost zarađivanja novca, utječe na razvoj vještina, samopouzdanje, socijalnu kompetenciju te osobnu autonomiju. Socijalno poduzetništvo je nova paradigma u pristupu održivom društvenom razvoju kojim se u rješavanju socijalnih problema pristupa na poduzetnički način i tako se pokušava ostvariti socijalna misija. Organizacije civilnog društva smatraju se važnim dijelom socijalne politike. Misija organizacije postaje pronaći ili stvoriti radna mjesta i prilike za svoje klijente. Cilj ovog rada je evaluirati program osnaživanja osoba s intelektualnim teškoćama za sudjelovanje u aktivnostima socijalnog poduzetništva. Kroz projekt Bellbook Cook Udruge Zvono iz Belišća proveden je eksperimentalni program kroz koji se odrasle osobe s intelektualnim teškoćama potiču na sudjelovanje u aktivnostima socijalnog poduzetništva kako bi se osnažile za zapošljavanje i samozapošljavanje kroz navedeni oblik uključivanja u svijet rada. Glavni cilj istraživanja usmjeren je na uvažavanje perspektive korisnika o zadovoljstvu provedenim programom, ostvarenim očekivanjima i preporukama za buduće aktivnosti te vlastitoj procjeni ostvarenih vještina. U aktivnostima programa je sudjelovalo 13 osoba s intelektualnim teškoćama, članova udruge Zvono. U svrhu evaluacije programa primjenjene su tehnike intervjua i strukturirane opservacije. Prije početka provedbe programa primjenjena je Inicijalna procjena očekivanja, tijekom provedbe svakodnevno se ispunjavala Dnevna evaluacija, a po završetku je provedena Finalna procjena ispunjenosti očekivanja.

Kako bi se sačuvala zadovoljavajuća kvaliteta življenja, spojevi neugodnog mirisa poput sumporovodika, amonijaka i merkaptana ne bi smjeli biti prisutni u vanjskom zraku u koncentracijama većim od njihovog praga mirisa. Osjet nelagode zbog neugodnih mirisa ovisi o raznim čimbenicima, uključujući vrstu i intenzitet mirisa te učestalost, tj. dnevne i sezonske varijacije. Prva ciljana mjerenja merkaptana (R-SH) u zoni utjecaja zagrebačkog komunalnog odlagališta otpada Jakuševec započela su u naseljima Jakuševec i Mičevec u ljetu 1995. godine prije početka sanacijskih radova i trajala su do kraja 2004. godine. Koncentracije merkaptana ponovno su se započele određivati u okolici odlagališta otpada Jakuševec u proljeće 2012. godine. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja merkaptana za razdoblje svibanj 2012. - svibanj 2013. godine. Mjerno mjesto nalazilo se u naselju Jakuševec, oko 300 m jugozapadno od odlagališta otpada. Uzorci su sakupljani prosisavanjem zraka tijekom 24 sata na impregnirani filtar papir, a analiza uzoraka provedena je spektrofotometrijski. Tijekom promatrane godine najviša srednja dnevna koncentracija R-SH iznosila je 8, 77 μg/m3, a srednja godišnja vrijednost bila je 0, 65 μg/m3. Rezultati mjerenja interpretirani su prema hrvatskim zakonskim propisima o kvaliteti zraka (Zakon o zaštiti zraka NN 130/11, Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku NN 117/12 ). U promatranom razdoblju granična vrijednost od 3 μg/m3 za dnevni uzorak prekoračena je ukupno 11 puta, što znači da je okolno stanovništvo bilo izloženo prekomjernom dodijavanju neugodnim mirisima merkaptana.

Krajem 2012. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je dokument Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2012.-2020, ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja, kojim definira odnos prema prostoru, graditeljskoj i prirodnoj baštini te poticanju arhitektonske izvrsnosti. Arhitektonske politike kao odraz strukovnih kriterija za unaprjeđenje kvalitete projektiranja, građenja i ponašanja u urbanom i prirodnom okolišu, te unaprjeđenje kvalitete životnog okruženju najširem smislu, provode imenovani akteri prema utvrđenim aktivnostima, a njihovu implementaciju prati posebna radna skupina osnovana pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Do pojma e-zombizacija došao sam promišljajući o sve većem otuđenju između ljudi i sve zaoštrenijim odnosima u kojima suosjećanje i solidarnost gube na značaju, a nasilna konkurentnost i stalna sukobljenost postaju prihvatljivi i normalni. Sustavno nametanje elektroničkog oblika u ljudskoj komunikaciji vodi u tom smjeru, žive ljude želi se dehumanizirati i limes takvog procesa je svojevrsna zombizacija. Potpuni zombiji su bića bez volje i duše, a takva bića idealna su za iskorištavanje i podređenost. Takav proces kojem stremi neoliberalni kapitalizam smatram pogibeljnim i želim upozoriti na tu pogibelj e- zombizacije. Ovaj rad samo je nekoliko osnovnih teza o tome, a argumentirana i literaturom potkrijepljena razrada uslijedit će.

U cilju definiranja interesa Republike Hrvatske prema svom vlastitom prostoru, graditeljskoj i prirodnoj baštini te prema poticanju arhitektonske izvrsnosti, kao preduvjeta za svekoliki gospodarski i društveni razvoj, Republika Hrvatska kao uostalom i najveći dio razvijenih zemalja Europske unije, pokrenula je izradu hrvatskih nacionalnih arhitektonskih politika. Arhitektonske politike bile bi odraz strukovnih kriterija za unapređenje kvalitete projektiranja, građenja i ponašanja u urbanom i prirodnom okolišu, odnosno za unapređenje kvalitete životnog okruženja u najširem smislu.

Cilj ovog istraživanja je ispitati povezanost crta ličnosti, percipiranog izvora kontrole zdravlja i doživljene kvalitete življenja, te povezanost sociodemografskih i zdravstvenih varijabli s kvalitetom življenja kod pacijenata na dijalizi. Na uzorku od 80 pacijenata na dijalizi primijenjene su Skale kvalitete življenja za ispitivanje zadovoljstva životom, Big Five upitnikom kojim je ispitano pet velikih dimenzija ličnosti, Upitnik za ispitivanje percipiranog izvora kontrole zdravlja za procjenu vjerovanja o osobnom zdravlju i faktorima koji na njega, te Upitnikom osobnih podataka kojim su prikupljeni podaci o sociodemografskim i zdravstvenim varijablama. Dobivene su značajne korelacije između neuroticima i kriterijskih varijabli kvalitete življenja kod skupine starijih pacijenata na dijalizi, te između dimenzije sudbina, slučaj percipiranog izvora kontrole zdravlja i kriterijskih varijabli kvalitete življenja isto tako kod skupine starijih sudionika. Jednosmjernom analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika između mladih i odraslih sudionika s obzirom na dob u kriterijskim varijablama kvalitete življenja. Regresijskom analizom utvrđeno je da neuroticizam i ekstraverzija zajedno objašnjavaju 21- 40%, a internalni izvor kontrole zdravlja 8-20% ukupne varijance kriterija zadovoljstva životom. The aim of this reserach was to examine the relationship of personality traits, perceived control of health resources and experienced quality of life, and the association of sociodemographic and health variables with quality of life for dialysis patients. Life satisfaction was measured with Quality of Life Scales, five major dimensions of personality with Big Five questionnaire, beliefs of personal health and factors that affect it with Questionnare of percieved source of control of health and sociodemographic and health data were collected through Questionnaire of personal information. Results shows significant correlation between neuroticism and the criterion variables of quality of life, and significant correlation between dimensions fate and case of perceived source of control of health and criterion variables, both in group of elderly participants. One-way analysis of variance found a statistically significant difference between youth and adult participants with regard to the age criterion variables of qualitiy of life. The regression analysis showed that neuroticism and extraversion together explain 21-40%, and internal source of health control 8-20% of the total variance of life satisfaction criteria.

Subjektivna dobrobit široko je područje znanstvenoga interesa, koje unatrag tridesetak godina zaokuplja sve veću pozornost istraživača, a obuhvaća emocionalne reakcije i zadovoljstvo pojedinim područjima života te opće procjene zadovoljstva i kvalitete života. Područje istraživanja subjektivne dobrobiti podrazumijeva znanstvenu analizu načina na koji ljudi procjenjuju svoj život – i trenutačnu situaciju i na duže staze. Važnost istraživanja subjektivne dobrobiti ilustriraju podaci koji upućuju na velike prednosti doživljavanja pozitivnih emocija (poticanje kvalitetnih socijalnih odnosa, kreativnosti i stvaralaštva, jačanje psiholoških resursa pojedinca). U ovom radu razmatra se definicija i konceptualno određenje subjektivne dobrobiti, teorijske perspektive i pristupi te dominantne teme u suvremenim istraživanjima., Subjective well-being is a broad area of scientific interest, which has been increasingly occupying the attention of researchers for the past thirty years. It refers to a general assessment of satisfaction with life, as well as emotional reactions and satisfaction with various aspects of life. Research on subjective well-being typically involves a scientific analysis of how people evaluate their life, both for the current situation, and for longer periods of time. The importance of subjective well-being research is illustrated by the data that indicates the advantages of experiencing positive emotions, such as fostering the quality of social relations, creativity, and psychological resources of the individual. This paper discusses the conceptual definition of subjective well-being, different theoretical perspectives and approaches, as well as the dominant topic in contemporary research., Das subjektive Wohlergehen des Menschen ist ein breit abgesteckter Bereich, der in den letzten dreißig Jahren wachsendes Interesse bei den Forschern hervorruft. Er umfasst emotionale Reaktionen des Menschen über einzelne Lebensbereiche, seine dementsprechende Zufriedenheit sowie allgemeine Urteile über die eigene Lebensqualität. Subjektives Wohlergehen im Sinne eines Forschungsbereichs setzt eine wissenschaftliche Analyse der Art und Weise voraus, in der die Menschen ihr Leben einschätzen, sowohl im gegebenen Moment als auch im Rückblick auf längere Zeitspannen. Dass Forschungen zum subjektiven Wohlergehen des Menschen relevant sind, wird ersichtlich anhand von Daten, die den Vorteil positiver Emotionen bestätigen (Anregung zum Ausbau guter zwischenmenschlicher Beziehungen, zu Kreativität, Stärkung der individuellen psychologischen Ressourcen). Diese Arbeit untersucht die Definition und konzeptuelle Bestimmung des subjektiven Wohlergehens, ferner theoretische Perspektiven und Ansätze sowie die in der zeitgenössischen Forschung diesbezüglich vorherrschenden Themen.

U radu se iznose rezultati anketnog istraživanja, koje je provedeno u prosincu 2006. i siječnju 2007. godine na uzorku od 941 stanovnika sela u dobi od 25 do 45 godina. U središtu analize jesu njihove percepcije kvalitete životnih uvjeta u naseljima gdje žive i namjere glede ostanka ili napuštanja sela. Cilj je istraživanja bio ustanoviti koji su glavni razlozi napuštanja ruralnih područja i koje su osnovne demografske odrednice možebitnih iseljenika. Istraživanje je pokazalo da svaki peti ispitanik kani u doglednoj budućnosti napustiti svoje selo. Najčešći razlog za migriranje jest nezaposlenost kao glavni potisni čimbenik i želja za poboljšanjem životne egzistencije obitelji, ostvarenje koje se vidi u gradu. Napuštanju ruralnih zajednica sklonije su mlađe, obrazovanije i nezaposlene osobe te osobe koje nisu zasnovale obitelji i koje nemaju vlastiti stambeni prostor. Ustanovljena je statistički značajna povezanost između namjera o ostanku/napuštanju sela i ocjena kvalitete institucionalne i infrastrukture opremljenosti naselja, uvjeta za zapošljavanje u lokalnom okružju i međususjedskih odnosa. Ove uvjete znatno lošije ocjenjuju stanovnici sela koji razmišljaju o preseljenju., This study reports the results of the survey conducted in December 2006 and January 2007, on a sample of 941 rural inhabitants, aged from 25 to 45. The focus of attention was the perception of the quality of living standard in their communities and intentions of staying or leaving the rural area. The goal of the research was to determine the main reasons for leaving rural areas and basic demographic characteristics of potential migrants. Results show that 20% of respondents intend to leave the rural area in the near future. The most common reason for migration and the main push factor is unemployment as well as the desire to improve living conditions for the family and the solution to these problems is often perceived as something that can be attained in the cities. Younger respondents with higher level of education and respondents with no family and no suitable living space are more likely to leave rural areas. There is a statistically significant correlation between intention to stay or leave the rural area and the ratings of the quality of institutional and infrastructural conditions in the communities, conditions for employment and interpersonal relations in the area. All these conditions receive significantly lower ratings by rural inhabitants who consider migrating., Die vorliegende Arbeit präsentiert die Ergebnisse einer Untersuchung, die im Dezember 2006 und Januar 2007 unter 941 Bewohnern verschiedener kroatischer Dörfer im Alter von 25 bis 45 Jahren durchgeführt wurde. Im Mittelpunkt der Analyse stehen die Wahrnehmung der Lebensqualität im eigenen Wohnort und die eventuelle Absicht, aus der ländlichen Heimat abzuwandern. Die Verfasser wollten ermitteln, welche Hauptgründe die Menschen dazu bewegen, ihre ländlichen Heimatorte zu verlassen, und welche grundlegenden demografischen Merkmale die potenziellen Abwanderer aufweisen. Laut Ergebnissen hegt jeder fünfte Untersuchungsteilnehmer die Absicht, in absehbarer Zeit seinen ländlichen Heimatort zu verlassen. Als häufigster Abwanderungsgrund wird Arbeitslosigkeit angegeben sowie der Wunsch, sich und der Familie eine bessere Existenzgrundlage in der Stadt zu verschaffen. Jüngere Menschen mit einer besseren Ausbildung, Arbeitslose sowie unverheiratete Personen ohne eine eigene Immobilie neigen eher dazu, ihr Dorf zu verlassen. Ermittelt wurde ein statistisch relevanter Bezug zwischen Abwanderungsabsichten und der institutionellen und technischen Infrastruktur des Heimatortes, den Beschäftigungsmöglichkeiten im unmittelbaren Umfeld sowie den zwischenmenschlichen Beziehungen. Die genannten Faktoren werden von abwanderungswilligen Menschen deutlich schlechter bewertet als von Menschen, die ihren Heimatort nicht verlassen wollen.

U okviru populacije osoba s motoričkim poremećajima i/ili kroničnim bolestima jedno od brojnih problemskih područja su i tumori dječje dobi. U ovom istraživanju definiran je uzorak od 11 pacijenta (8 dječaka i 3 djevojčice), kronološke dobi od 6 do 15 godina, hospitaliziranih na Odjelu za onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti u Zagrebu. U okviru protokola za kliničko istraživanje primijenjeni su terapijsko disanje, vježbe opuštanja i glazbeni podražaji u funkciji poticanja pažnje i psihoemocionalne responzivnosti u pacijenta. Također je korišten TEMAS (Tell-Me-A-Story/Pričaj mi priču) multikulturalni test tematske apercepcije i oblik terapijskog pristupa. Program PROM (Nikolić, 1997) korišten je u analizi kvalitativnih i kvantitativnih promjena za kontrolirane varijable tijekom tretmana, a metodom Jöreskog, Karl G. (1966) testirane su razlike između matrica korelacija u dvije točke procjene za područja kognitivnih funkcija, funkcija osobnosti i afektivnih funkcija. Prikazani rezultati istraživanja proizašli su iz znanstvenog projekta „Komplementarne suportivne terapije i razvoj životnih potencijala“ podržanog od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Na osnovu rezultata istraživanja uz primjenu TEMAS modela kao komplementarnog dijagnostičkog i suportivno terapijskog pristupa, posebice su konstatirane promjene u verbalnoj fluentnosti kao i u oslobađanju spontanosti i kreativnosti u djeteta. Također je istaknuta potreba daljnjih istraživanja u ovom području., Children's tumours are one of numerous problem fields within the population of persons with motor disorders and/or chronic diseases. In this study, a sample of 11 patients (8 boys and 3 girls) of chronological age between 6 and 15 years, who were hospitalised at the Oncology and Haematology Department of the Children's Hospital in Zagreb, was defined. According to the clinical study protocol, therapeutic breathing, relaxation exercises and music stimuli were applied for the purpose of arousing attention and psycho-emotional responsiveness of patients. The TEMAS (Tell-Me-A-Story) multicultural test of thematic apperception and a form of therapeutic approach was also applied. The programme PROM (Nikolić, 1997) was used in the analysis of qualitative and quantitative changes for controlled variables during the treatment, and the method by Jöreskog, Karl G. (1966) was used for testing the differences among matrices of correlation in two assessment points for the fields of cognitive functions, personality functions and affective functions. The presented results arise from the scientific research project "Complementary Supportive Therapies and Development of Life Potentials", supported by the Ministry of Science, Education and Sports of the Republic of Croatia. Based on the research results, it was established that the TEMAS model as a complementary diagnostic and supportive-therapeutic approach; in particular, changes were established in verbal fluency, as well as in encouraging and releasing the child's spontaneity and creativity. The need for further research in this field has been noted as well.

Kvaliteta življenja je koncept koji se od 70-ih godina prošlog stoljeća ubrzano razvija i sve više rabi u različitim kontekstima, od svakodnevnog života do znanstvenih istraživanja. Iako postoji mnoštvo različitih indikatora pomoću kojih se procjenjuje kvaliteta življenja, osnovna svrha jest da se uspoređujući različite skupine ljudi utvrdi koja skupina živi bolje ili lošije od drugih. Nije neobično stoga da se u današnje vrijeme kvaliteta življenja najčešće rabi da se usporede različite zemlje, društva, nacije. U izlaganju će se prikazati različite definicije i načini mjerenje kvalitete življenja (objektivno vs. subjektivno), te srodni koncepti koji prevladavaju u suvremenoj literaturi. Na temelju rezultata međunarodnih istraživanja (Svjetska studija vrijednosti, UN-Indeks ljudskog razvoja, Indeks prosperiteta, Svjetska baza sreće, Europsko istraživanje kvalitete življenja, Indeks planetarne sreće i sl.) koja su uključila i Hrvatsku, procijeniti ćemo koliko su te usporedbe realne i koliko se mogu upotrijebiti pri donošenju političkih odluka s ciljem povećanja kvalitete življenja u društvu.

Na uzorku od 70 muškaraca i 104 žene koje su prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ispitano je zadovoljstvo različitim područjima života, kao i životiom općenito. Rezulati su pokazali da su životom zadovoljniji ispitanici s manje radnog staža i višim obrazovanjem (SSS i VSS u odnosu na OSS).

U radu su analizirane razlike u životnim uvjetima i kvaliteti življenja na reprezentativnim uzorcima mladih osoba (18 – 25) koje su prekinule školovanje prije stjecanja srednjoškolske svjedodžbe (N=451) u odnosu na one koje su ga nastavile barem do stjecanja te svjedodžbe (N=1096). Utvrđena je veličina i značajnost razlika na kompozitnim varijablama koje pokrivaju područja zaposlenja, uvjeta stanovanja, materijalnoga stanja, učestalosti društvenih kontakata i subjektivne dobrobiti, a koje se mogu podvesti pod krovni konstrukt socijalne isključenosti. Također je strukturalnim modeliranjem provjerena prikladnost hipotetičkoga modela koji pretpostavlja uzročnost ranoga prekidanja školovanja u odnosu na niz nepovoljnih društvenih ishoda povezanih sa socijalnom isključenošću. Rezultati pokazuju da su razlike u društvenoj poziciji mladih sa završenom srednjom školom i bez nje ne samo statistički značajne nego i veoma velike. Prosječni se pojedinac bez srednjoškolske svjedodžbe, ovisno o primijenjenom pokazatelju, može svrstati u kategoriju koja obuhvaća između 2 i 12% socijalno najugroženijih osoba usporedive dobi. U nastavku se pokazalo da pretpostavljeni model koji nezavršavanje srednje škole prepoznaje kao izravnog ili neizravnog uzročnika niza nepovoljnih društvenih ishoda dobro objašnjava empirijski prikupljene podatke., The article analyzes the differences in conditions and quality of life on representative samples of young adults (aged 18 – 25) who have dropped out of school before high school graduation (N=451) in comparison to those who have successfully completed the high school education (N=1096). The size and significance of differences were examined on composite variables covering areas of employment, living conditions, material resources, frequency of social contacts, and subjective well-being, which can all be considered as indicators of the umbrella construct of social exclusion. In addition, structural modeling was used to test the suitability of a hypothetical model which postulates causal relationship between early school dropout and a series of unfavorable social outcomes related to social exclusion. Results show statistically significant and sizeable differences in the social position between dropouts and high school graduates. Depending on the specific indicator, the average dropout falls into the category of 2 to 12% of socially most endangered persons of comparable age. It was also shown that the analyzed model, which assumes the dropout to be the (direct or indirect) causative agent of adverse social outcomes, explains well the empirical data. The interpretations and implications of such results were further discussed., In der vorliegenden Arbeit werden die Unterschiede zwischen den Lebensbedingungen und der Lebensqualität jugendlicher Schulabbrecher im Alter von 18 bis 25 Jahren (N = 451) und denen ihrer Altersgenossen, die einen Schulabschluss in der Tasche haben (N = 1096), analysiert. Den Autoren ist es gelungen, das Ausmaß und die Relevanz der Unterschiede anhand von Kompositvariablen zu ermitteln, die die Bereiche Berufstätigkeit, Wohnstandard, finanzielle Situation, Häufigkeit gesellschaftlichen Umgangs sowie subjektive Vorteile abdecken und auf den konstruierten gemeinsamen Nenner sozialer Ausschluss bringen können. Des Weiteren prüfen die Verfasser anhand von Strukturmodellen, inwiefern das hypothetische Modell zutrifft, dem gemäß ein vorzeitiger Schulabbruch als direkte Ursache für vielfältige soziale Missstände anzusehen ist, die mit gesellschaftlichem Ausschluss in Zusammenhang stehen. Die Ergebnisse zeigen, dass die Unterschiede in der gesellschaftlichen Stellung jugendlicher Schulabbrecher und ihrer Altersgenossen mit Schulabschluss nicht nur statistisch relevant, sondern in der Tat enorm sind. Der durchschnittliche Schulabbrecher kann, je nach Betrachtungskriterium, einer Bevölkerungsgruppe zugerechnet werden, die zwischen 2 und 12% der sozial meistgefährdeten Menschen vergleichbaren Alters umfasst. Im weiteren Untersuchungsverlauf erwies sich, dass das genannte hypothetische Modell eine gute Erklärungsgrundlage für die empirisch gesammelten Daten ist. Die Implikationen der Untersuchungsergebnisse werden erörtert.

Istraživanje je provedeno na prigodno odabranom uzorku u Zagrebačkom zavodu za zapošljavanje. Ispitanici su bile nezaposlene osobe koje su do sada radile barem na jednom prijavljenom poslu i čije trajanje nezaposlenosti je između 1 mjeseca i 1 godine. Ispitanici (N=174) su iskazali najviše zadovoljstvo prijateljima i obiteljskim životom, a najniže zadovoljstvo vlastitim financijskim stanjem. Ispitivanjem spolnih razlika u zadovoljstvu životom zaključili smo da ne postoje značajne razlike između muškaraca i žena. Mlađi ispitanici bili značajno zadovoljniji životom od ispitanika kasnije srednje dobi.

U radu su analizirane razlike u životnim uvjetima i kvaliteti življenja na reprezentativnim uzorcima mladih osoba (18 – 25)koje su prekinule školovanje prije stjecanja srednjoškolske svjedodžbe (N=451) u odnosu na one koje su ga nastavile barem do stjecanja te svjedodžbe (N=1096). Utvrđena je veličina i značajnost razlika na kompozitnim varijablama koje pokrivaju područja zaposlenja, uvjeta stanovanja, materijalnoga stanja, učestalosti društvenih kontakata i subjektivne dobrobiti, a koje se mogu podvesti pod krovni konstrukt socijalne isključenosti. Također je strukturalnim modeliranjem provjerena prikladnost hipotetičkoga modela koji pretpostavlja uzročnost ranoga prekidanja školovanja u odnosu na niz nepovoljnih društvenih ishoda povezanih sa socijalnom isključenošću. Rezultati pokazuju da su razlike u društvenoj poziciji mladih sa završenom srednjom školom i bez nje ne samo statistički značajne nego i veoma velike. Prosječni se pojedinac bez srednjoškolske svjedodžbe, ovisno o primijenjenom pokazatelju, može svrstati u kategoriju koja obuhvaća između 2 i 12% socijalno najugroženijih osoba usporedive dobi. U nastavku se pokazalo da pretpostavljeni model koji nezavršavanje srednje škole prepoznaje kao izravnog ili neizravnog uzročnika niza nepovoljnih društvenih ishoda dobro objašnjava empirijski prikupljene podatke.

Izloženi su rezultati dobiveni terenskim anketnim ispitivanjem provedenim tijekom ožujka 2009. godine. Ispitano je 4000 punoljetnih hrvatskih građana u 200 različitih naselja. Obrađene su cjeline: politički odnosi i procesi, kulturne navike hrvatskih građana, mišljenje hrvatske javnosti o globalnim gospodarskim promjenama, javna percepcija Hrvatske iz lokalne perspektive te javna percepcija socijalnog partnerstva i građanskog aktivizma.

Izloženi su rezultati i spoznaje dobiveni terenskim anketnim ispitivanjem provedenim tijekom listopada 2008. godine. Ispitano je 4000 punoljetnih hrvatskih građana u 200 različitih naselja. Obrađene su teme: politički odnosi i procesi, gospodarstvo i razvoj, stanovanje i okoliš te kvaliteta življenja.

In this research the author detects some elements that citizens of the [pinut neighborhood observe as important and precedent for quality of life, which affects living satisfaction in [pinut. Kevin Lynch's method is used, who in his book, "The Image of the City" considers visual qualities of American cities by researching mental images of specific towns, reported by their citizens. He is especially concentrated on city legibility, respectively the easiness of recognizing and organizing all parts of the city into a coherent system. In the interview, questions similar to Lynch's are used. The interview was carried out similarly, the data processed and presented in this paper. However, the research objective was different. The paper presents research results regarding the following topics: advantages and disadvantages of the [pinut neighborhood, neighborhood borders, its main features, traffic, functional equipment, the look of the neighborhood, orientation points and unpleasant image of the neighborhood. The results show that the respondents are satisfied with living in [pinut. The findings, as a suggestion, can be useful for planners, investors, city authorities and scientists., Die Verfasserin ermittelt in ihrer Untersuchung Elemente, die von den Untersuchungsteilnehmern – Bewohnern des Spliter Stadtviertels [pinut – als wichtig und Ausschlag gebend für die Lebensqualität empfunden werden und von denen es letztendlich abhängt, ob die Menschen mit dem Leben in [pinut zufrieden sind. Die Verfasserin arbeitete nach der Methode von Kevin Lynch, der in seinem Buch Image of the City (Das Bild der Stadt, 1960) die visuellen Eigenschaften US-amerikanischer Städte untersucht, indem er die mentalen Bilder, die ihre Bürger diesbezüglich in sich tragen, ermittelt. Lynch konzentriert sich insbesondere auf die „Lesbarkeit“ eines bestimmten Stadtbilds, d.h. auf die Leichtigkeit, mit der bestimmte Stadtteile erkannt und in ein kohärentes Bild eingefügt werden können. Die bei der Untersuchung angewandte Fragestellung ähnelt der von Kevin Lynch, ebenso die Art und Weise der Gesprächsführung, der Datenverarbeitung sowie der Ergebnispräsentierung. Der Unterschied liegt natürlich im Gegenstand der Untersuchung. Die Untersuchungsergebnisse wurden anhand folgender Themen präsentiert: Vor- und Nachteile von [pinut, Stadtviertelgrenzen, Hauptmerkmale von [pinut, Verkehr, Infrastruktur, Erscheinungsbild, Orientierungspunkte und Kehrseiten des Viertels. Die Resultate zeigen, dass die Umfrageteilnehmer mit ihrem Leben in [pinut zufrieden sind. Das Endergebnis der Untersuchung kann Stadtplanern, Investoren, Wissenschaftlern sowie der Stadtverwaltung als orientiernde Suggestion dienen.

Na uzorku od 120 umirovljenika s područja Sisačko-moslavačke županije ispitana je kvaliteta življenja s obzirom na visinu mirovine, razinu obrazovanja, bračni status, zdravstveno stanje, spol i dob.

U članku su analizirani različiti pokazatelji subjektivnog blagostanja, dobiveni istraživanjima u Hrvatskoj: životno zadovoljstvo, osjećaj sreće, osobno i nacionalno blagostanje. Pojedini pokazatelji su uspoređeni za razdoblje između 2003. i 2005. godine, a oni iz 2003. uspoređeni su i s dostupnim podacima iz drugih europskih zemalja. Podatci za Hrvatsku dobiveni su istraživanjima na reprezentativnim uzorcima stanovništva provedenih 2003. i 2005. godine, a oni za europske zemlje iz studije o praćenju kvalitete življenja u Europi, koju je Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada provela 2003. godine u 28 zemalja. Rezultati analiza pokazali su da je po procjenama subjektivnog blagostanja Hrvatska slična zemljama koje su bile pri dnu EU-15 ili pri vrhu 13 zemalja kandidata u to vrijeme (2003.). Hrvatski su se građani osjećali dosta sretnima i njihov osjećaj sreće povećao se u razdoblju od 2003. do 2005. godine. Procjenjujući zadovoljstvo različitim područjima koja pripadaju osobnom blagostanju, hrvatski su građani bili najzadovoljniji obiteljskim životom i odnosima s prijateljima, a najmanje svojim materijalnim stanjem. Od područja nacionalnog blagostanja najlošije su bili procijenjeni socijalni uvjeti u zemlji i vlada, a najbolje nacionalna sigurnost i stanje okoliša.

Kvalitetna podrška osobama s intelektualnim teškoćama u programu stanovanja u zajednici podrazumijeva primjenu načela kvalitete življenja kao polazišta za organizacijske i programske oblike pružanja usluga i njihovu evaluaciju. Kvaliteta podrške vrednuje se kroz procjenu objektivnih pokazatelja kvalitete usluge od strane službe podrške, kao i kroz praćenje individualne kvalitete življenja. U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom &laquo ; Evaluacija stručnih službi podrške u lokalnim sredinama&raquo ; , provedeno je istraživanje kvalitete podrške korisnicima Doma za samostalno stanovanje u Zagrebu. Područja procjene bila su: kvaliteta strukture (standardi djelovanja i materijalni resursi), kvaliteta procesa (rezultati socijalizacije i rehabilitacije) te subjektivno zadovoljstvo korisnika programa različitim područjima života. U ovom su radu prikazani rezultati procjene objektivnih pokazatelja kvalitete djelovanja službe podrške u područjima: uvjeti i obilježja stanovanja, suživot, struktura svakodnevnog života, prirodna i profesionalna mreža podrške, zaštita i ostvarivanje prava, vođenje osoblja i razvoj organizacije.

Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je stupanj kvalitete življenja, životnoga zadovoljstva i sreće osoba koje profesionalno rade u sustavu skrbi, razlikuju li se u pojedinim indikatorima osobe prema spolu i dobi te utvrditi u kolikoj mjeri procjene kvalitete življenja na raznim područjima života pridonose procjenama općega životnog zadovljstva i osobne sreće. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je kvaliteta življenja, životno zadovoljstvo i osjećaj sreće osoba koje profesionalno pružaju pomoć drugima relativno visoka s obzirom na stresnu profesiju kojom se bave. Od devet područja kvalitete življenja, najpozitivnije su bila procijenjena područja društvene okoline te psihičko stanje i duhovni život, dok su relativno najniže procijenjena područja javne okolice i sva razvojna područja. Žene su u odnosu na muškarce procijenile značajno višom kvalitetu življenja na područjima duhovnoga života i fizičke okolice, dok su mlađi ispitanici, u odnosu na starije, značajno višima procijenili društvenu okolinu, razonodu i razvojne aktivnosti. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su za životno zadovoljstvo najvažniji prediktori bile procjene kvalitete življenja na područjima fizičke, društvene i javne okolice, dok je osjećaju sreće najviše pridonijela kvaliteta življenja na području psihičkoga stanja., The aim of the study was to examine overall quality of life, life satisfaction and happiness in professional care givers, to explore age and gender differences in some indicators as well as to examine the relationships between satisfaction with specific life domains and measures of happiness and life satisfaction. The results showed that the overall degree of quality of life, life satisfaction and happiness was relatively high, taking into account the stressful job that these people have. Among nine specific domains of quality of life, the highest ratings were obtained for the domains of social belonging, psychological and spiritual being, while the lowest were community belonging and three becoming domains. In comparison to men, women rated the domains of spiritual being and physical belonging significantly higher, while younger subjects rated the domains of social belonging, leisure and growth becoming significantly higher than older subjects. Results of regression analyses showed that the life satisfaction ratings were best predicted by satisfaction with physical, social and community belonging, while happiness ratings were best predicted by quality of life in the psychological being domain., Mit dieser Arbeit sollten die Lebensqualität, die Zufriedenheit mit dem eigenen Leben und das individuelle Glücksempfinden von Personen ermittelt werden, die in Einrichtungen der sozialen Fürsorge beschäftigt sind. Die Verfasserinnen wollten herausfinden, ob sich bezüglich einzelner Indikatoren die Geschlechter unterscheiden und inwiefern die Einschätzung der Lebensqualität in verschiedenen Lebensbereichen zur Einschätzung der allgemeinen Zufriedenheit mit dem Leben und des Glücksempfindens beiträgt. Die Ergebnisse zeigten, dass die Lebensqualität, die Zufriedenheit mit dem Leben und das Glücksempfinden bei Personen, die beruflich anderen Menschen helfen, im Hinblick auf das Stresspotenzial ihres Berufs relativ hoch sind. Von neun Bereichen der Lebensqualität wurden das soziale Umfeld, der Seelenzustand und das geistige Leben am positivsten bewertet; am niedrigsten eingeschätzt wurden das öffentliche Umfeld und sämtliche Entwicklungsbereiche. Im Unterschied zu Männern stuften Frauen die Lebensqualität in den Bereichen des geistigen Lebens und des physischen Umfelds bedeutend höher ein, während jüngere Umfrageteilnehmer das soziale Umfeld, das Vergnügungspotenzial und Entwicklungsaktivitäten wesentlich höher bewerteten als ihre älteren Kollegen. Die Resultate der durchgeführten Regressionsanalysen zeigten, dass die wichtigsten Prädiktoren für Zufriedenheit mit dem Leben die Einschätzungen zur Lebensqualität in den Bereichen des physischen, sozialen und öffentlichen Umfelds sind. Zum Glücksempfinden wiederum trägt die Lebensqualität im Bereich des seelischen Befindens am meisten bei.

Psihosocijalna rehabilitacija osoba s malignim oboljenjima bazirana je na poznavanju osnovnih modela njihovog konativnog, emocionalnog i psihosocijalnog funkcioniranja. U kliničkom smislu, ovi oblici ponašanja mogu biti karakterizirani različitim varijablama, kao na primjer: anksioznost, usamljenost, depresivnost, nezadovoljstvo životnim stilom ... U okviru psihosocijalne rehabilitacije mogu biti primijenjeni i različiti oblici suportivnih psihoterapija. Ove metode mogu biti usmjerene na razvijanje prikladnih coping mehanizama (načini suočavanja s bolesti i stresnim stanjima) u oboljele osobe. Ovakvi programi obično su sinteza edukacijskih i terapijskih pristupa, pri čemu mogu biti obuhvaćena sljedeća područja: strah od smrti i/ili invaliditeta, promijenjena slika tijela, kontrola boli, komunikacija sa okolinom i drugo. U tu svrhu, uz standardne metode liječenja i rehabilitacije, mogu biti korišteni i različiti komplementarni suportivni pristupi. Rezultati dosadašnjih istraživanja koje su provodili stručnjaci iz različitih disciplina, pokazuju da psihosocijalna rehabilitacija utječe na različite apekte kvalitete življenja u oboljele osobe i njezine okoline.

Rad i predavanje oslanjali su se dijelom na magistarski rad autorice pod naslovom "Sociološki aspekti mreže naselja u zagrebačkoj regiji" te na rezultate istraživanja prikazanima u njemu. Zagrebačka regija kao mreža naselja istraživala se preko elemenata kvalitete života kao što su opremljenost kućanstava i naselja u njoj. Izneseni su rezultati istraživanja iz 2004. godine preko kojih se dobio detaljan uvid u današnje stanje kvalitete života u zagrebačkoj regiji.

U uvodnom dijelu rada definirani su pojam i indikatori kvalitete življenja te su opisani različiti vidovi procjene ovog fenomena. Opisane su značajke osoba s mentalnom retardacijom i njihovog subjektivnog doživljaja kvalitete življenja te metodološki pristupi u procjeni iste. Glavni dio rada obuhvaća pregled suvremenih svjetskih spoznaja tj. istraživanja na ovom području, uz korištenje više izvora relevantne novije literature. U zaključku se ukazuje na kompleksnost i metodološku osjetljivost ovog područja istraživanja te potrebu multidimenzionalnog pristupa, uz kombiniranje kvantitatvinih i kvalitativnih metoda procjene.

Povezujući spoznaje iz različitih područja biomedicinskih, društvenih, humanističkih i drugih znanosti, u svijetu se ističe značaj i potreba integrativnih, biopsihosocijalnih i holističkih pristupa u različitim područjima prevencije, edukacije, liječenja i rehabilitacije. Ovakvi pristupi posebno su značajni u interdisciplinarnom području psihosocijalne onkologije, a usmjereni su na otkrivanje i podržavanje životnih potencijala osobe. Na toj osnovi koncipiran je program/projekt « Programi u svrhu razvoja Centra za psihosocijalnu onkologiju i rehabilitaciju» koji provodi Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka, Klinikom za tumore u Zagrebu i Odsjekom za studij motoričkih poremećaja, kroničnih bolesti i Art terapija na Fakultetu edukacijskih i rehabilitacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ovaj program koncipiran je u okviru projekta » Zagreb – zdravi grad« uz podršku Gradskog ured za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje grada Zagreba. Prikazane su neke aktivnosti Centra za psihosocijalnu onkologiju i rehabilitaciju, kao na primjer: edukacija korisnika o rizičnim faktorima i epidemiološkim pokazateljima o malignim oboljenjima ; suradnja u koncipiranju komplementarnih suportivnih programa s Hrvatskom ligom protiv raka i drugim institucijama iz projektne grupe u svrhu primjene ovakvih programa u preoperativnom, postoperativnom razdoblju, tijekom liječenja i psihosocijalne rehabilitacije onkoloških bolesnika (savjetovalište, terapija boli ...) ; primjena specifičnih edukativnih programa u okviru djelatnosti Centra u suradnji sa klubovima osoba koje su liječene od malignih oboljenja ; edukacija članova obitelji oboljelih, medicinskog i paramedicinskog osoblja u onkološkim klinikama, centrima za rehabilitaciju ; suradnja s Međunarodnom unijom za borbu protiv raka iz Ženeve (Union International Against Cancer-UICC)...

Polazeći od općeg definiranja pojma i čimbenika kvalitete življenja, u radu je dat pregled suvremenih spoznaja o čimbenicima i indikatorima procjene kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama. Navodeći tumačenja osnovnih dimenzija kvalitete življenja u kontekstu različitih teorijskih polazišta, naglašava se značaj multidimenzionalnog i interakcionalnog pristupa ovom području istraživanja. Kritički se razmatraju dosadašnje tendencije istraživanja o obilježjima kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama, s uočavanjem nesrazmjera između holističkih i ekoloških teorijskih postavki i ograničenog obuhvaćanja različitih faktora u većini postojećih istraživanja, a u kojima prevladavaju procjene samo nekih, najčešće objektivnih indikatora. Ukazuje se na zapostavljenost ovog područja istraživanja u našim uvjetima, kao i na potrebu daljnjeg razvoja do sada nedovoljno zastupljenih metoda procjene subjektivnog doživljaja kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama, osobito kvalitativnog tipa. Na kraju se naglašava značaj primjenjenih istraživanja tj. primjene koncepta kvalitete življenja kao osnove za razvoj suvremenih modela i programa podrške u zajednici usmjerenih k unapređenju kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama., Beginning with the general definitions of the term and factors of quality of life, the paper presents a review of contemporary views on the dimensions and indicators of quality of life of people with intellectual disabilities. The review of the basic dimensions of quality of life in the context of different theoretical approaches stresses the importance of the multidimensional and interactional approaches in this field of research. A critical overview of the current research on the characteristics of quality of life of people with intellectual disabilities notes the discrepancy between the holistic and ecological theoretical grounds and the limited inclusion of different factors in most research which mainly focuses on the assessment of limited scope of mostly objective indicators. The neglect of this field of research in Croatia is noted as well as the need to furthermore develop currently not sufficiently implemented methods for the assessment of the subjective perception of quality of life, especially qualitative methods. Finally, the paper stresses the significance of applied research meaning the application of the concept of quality of life as the foundation for the development of contemporary models and community-based supports aimed at improving the quality of life of people with intellectual disabilities.

Cilj rada bio je ispitati demografske osobitosti starijeg stanovništva Istre, njihovo obiteljsko i zdravstveno stanje, zadovoljstvo životom, potrebe i dostupnost različitih usluga skrbi, te usporediti s obilježjima starijeg stanovništva Zagreba, Dalmacije i Slavonije. Ispitane su 1262 starije osobe, prosječne dobi 74 godine (60-100), strukturiranim intervjuom. U Istri ima više bolje obrazovanih ljudi, najmanje starijih ljudi u braku, te imaju manje djece i živih braće i sestara nego u Dalmaciji i Slavoniji. U Istri najviše starijih ljudi živi samo. Usporedbom starijih osoba iz četiri područja utvrđeno je da ih najbolje razlikuju dostupnost usluga skrbi i socijalna podrška. Utvrđene razlike među područjima ukazuju na potrebu da se programi skrbi za starije ljude organiziraju na lokalnoj razini vodeći računa o različitostima starijih ljudi u pojedinim lokalnim zajednicama., The purpose of this paper was to analyse demographic characteristics of the elderly population of Istria, their family and health status, satisfaction with life, needs and access to different social welfare services, and to compare them with the characteristics of the elderly population of Zagreb, Dalmatia and Slavonia. The structured interview included 1262 elderly respondents, their average age being 74 (60-100). Istria is characterised by more elderly people with a higher level of education, the least number of married elderly people, who also have less children and living siblings than elderly people in Dalmatia and Slavonia. There are most elderly people who live alone in Istria. By comparing elderly persons from four regions, it has been determined that they most significantly differ in the access to social welfare services and in social support. The determined differences point to the need to organise programs of the care for the elderly on local level, taking into consideration the different characteristics of elderly persons in individual local communities.

U uvodnom dijelu rada dat je pregled suvremenih spoznaja o pojmu i čimbenicima kvalitete življenja te dimenzijama subjektivnog doživljaja kvalitete življenja općenito, kao i u odnosu na osobe s mentalnom retardacijom. Polazeći od značaja primjene koncepta kvalitete življenja u definiranju standarda, razvoju, organizaciji, djelovanju i evaluaciji službi i programa podrške za osobe s intelektualnim teškoćama, cilj rada bio je utvrditi subjektivnu percepciju kvalitete življenja 45 deinstitucionaliziranih odraslih osoba uključenih u programe stanovanja i zapošljavanja uz podršku u zajednici na području grada Zagreba. Primjenjen je mjerni instrument pod nazivom: Upitnik za utvrđivanje subjektivne percepcije kvalitete življenja (Schalock i Keith, 1993, prevela i prilagodila Bilić, 2003). Deskriptivnom analizom dvije vremenske točke istraživanja, dat je prikaz dobivenih rezultata u područjima: općeg doživljaja zadovoljstva, kompetentnosti/produktivnosti, samostalnosti/nezavisnosti te socijalne interakcije/uključenosti u zajednicu.

Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je stupanj kvalitete življenja, životnoga zadovoljstva i sreće osoba koje profesionalno rade u sustavu skrbi, razlikuju li se u pojedinim indikatorima osobe prema spolu i dobi te utvrditi u kolikoj mjeri procjene kvalitete življenja na raznim područjima života pridonose procjenama općega životnog zadovljstva i osobne sreće. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1734 ispitanika, prosječne dobi od 41, 7 godina (raspon od 20 do 64 godine) iz svih dijelova Hrvatske. U uzorku je bilo 16% muškaraca i 84% žena. Svi sudionici u ovom istraživanju bili su zaposleni u ustanovama socijalne skrbi, a ispunjavali su upitnik kvalitete življenja te skale životnoga zadovoljstva i sreće. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je kvaliteta življenja, životno zadovoljstvo i osjećaj sreće osoba koje profesionalno pružaju pomoć drugima relativno visoka s obzirom na stresnu profesiju kojom se bave. Od devet područja kvalitete življenja, najpozitivnije su bila procijenjena područja društvene okoline te psihičko stanje i duhovni život, dok su relativno najniže procijenjena područja javne okolice i sva razvojna područja. Žene su u odnosu na muškarce procijenile značajno višom kvalitetu življenja na područjima duhovnoga života i fizičke okolice, dok su mlađi ispitanici, u odnosu na starije, značajno višima procijenili društvenu okolinu, razonodu i razvojne aktivnosti. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su za životno zadovoljstvo najvažniji prediktori bile procjene kvalitete življenja na područjima fizičke, društvene i javne okolice, dok je osjećaju sreće najviše pridonijela kvaliteta življenja na području psihičkoga stanja.

Hrvatska tendencijom povećanja starijih osoba prati trend konstantnih demografskih kretanja naprednih razvijenih zemalja svijeta. Hrvatsko pučanstvo spada u četvrtu grupu država po klasifikaciji UN-a zbog udjela 65 godišnjaka od 15, 63% (2001.g.). Starenje kao normalna fiziološka pojava izrazito je individualan proces koji u svakog pojedinog čovjeka i njegovih organskih sustava nastupa različito. Baza djelovanja radnog terapeuta temelji se na individualnom pristupu koji je usmjeren prema starijem čovjeku i prema njegovoj fizičkoj, psihičkoj i socijalnoj okolini, te naglasak izričito stavlja na profesionalnu suradnju kako sa samom starijom osobom i njegovom obitelji, tako i sa drugim stručnjacima koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih ljudi. Poboljšanje kvalitete življenja, te postizanje maksimalne samostalnosti i funkcionalne sposobnosti bez obzira na kronološku dob hrvatskog starijeg pučanstva predstavlja viziju radne terapije u zaštiti zdravlja starijih osoba. Provedenom gerontološkom analizom usmjerena na negativna zdravstvena ponašanja kod osiguranika smjestenih na stacionarima domova za starije i nemoćne osobe u istočnoj, središnjoj i jadranskoj regiji Hrvatske u 2004.godini u ukupno 1529 osiguranika utvrđeno je praćeno obilježje neprihvaćanje radne terapije u starijih. U istočnoj 39, 22%, u jadranskoj 9, 06% i središnjoj regiji 37, 88% starijih osoba ne prihvaća radnu terapiju, što zauzima visoko četvrto mjesto od svih evidentiranih negativnih zdravstvenih ponašanja koja se redovito prate i proučavaju u Centru za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Provedbom Programa radne terapije kroz primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju, te pravilnom upotrebom resursa omogućuje se primjerena i učinkovita zdravstvena i socijalna skrb za starije ljude te racionalna gerijatrijska zdravstvena i socijalna potrošnja. Radna terapija u zastiti zdravlja starijih ljudi funkcionira kao međusobna veza između aktivnog svakodnevnog života i zdravog produktivnog starenja.

Samo izmještanje djeteta iz institucije i smještavanje u udomiteljsku obitelj ne znači da će dijete time dobiti poticajnije i kvalitetnije uvjete života. U našoj zemlji, u sustavu socijalne skrbi, uglavnom se provodi standardno udomiteljstvo koje ne uključuje dostatnu edukaciju i praćenje udomiteljskih obitelji, kao i pružanje podrške udomljenom djetetu, osobito kada se radi o djeci s intelektualnim teškoćama. Iz navedenih razloga Udruga za promicanje inkluzije provodi program Specijaliziranog udomiteljstva za djecu s intelektualnim teškoćama. U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom &laquo ; Evaluacija stručnih službi podrške u lokalnim sredinama&raquo ; , provedeno je istraživanje kvalitete življenja djece s teškoćama u standardnim i specijaliziranim udomiteljskim obiteljima. U ovom radu prikazani su rezultati analize razlika u objektivnim obilježjima kvalitete življenja djece u spomenutim programima.

Polazeći od općeg definiranja pojma i čimbenika kvalitete življenja, u radu je dat pregled suvremenih spoznaja o čimbenicima i indikatorima procjene kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama. Navodeći tumačenja osnovnih dimenzija kvalitete življenja u kontekstu različitih teorijskih polazišta, naglašava se značaj multidimenzionalnog i interakcionalnog pristupa ovom području istraživanja. Kritički se razmatraju dosadašnje tendencije istraživanja o obilježjima kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama, s uočavanjem nesrazmjera između holističkih i ekoloških teorijskih postavki i ograničenog obuhvaćanja različitih faktora u većini postojećih istraživanja, a u kojima prevladavaju procjene samo nekih, najčešće objektivnih indikatora. Ukazuje se na zapostavljenost ovog područja istraživanja u našim uvjetima, kao i na potrebu daljnjeg razvoja do sada nedovoljno zastupljenih metoda procjene subjektivnog doživljaja kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama, osobito kvalitativnog tipa. Na kraju se naglašava značaj primjenjenih istraživanja tj. primjene koncepta kvalitete življenja kao osnove za razvoj suvremenih modela i programa podrške u zajednici usmjerenih k unapređenju kvalitete življenja osoba s intelektualnim teškoćama.

U uvodnom dijelu rada opisane su značajke odraslih osoba s intelektualnim teškoćama te programa prevencije institucionalizacije. Također je dat pregled dosadašnjih spoznaja o istraživanjima kvalitete življenja ovih osoba. Cilj rada bio je procjena subjektivnog doživlja kvalitete življenja 33 odrasle osobe s intelektualnim teškoćama koje su uključene u programe prevencije institucionalizacije u Bjelovaru i Slavonskom Brodu. Primijenjen je mjerni instrument pod nazivom: "Upitnik za utvrđivanje subjektivne percepcije kvalitete življenja" (Schalock i Keith, 1993., prevela i prilagodila Bilić, 2003.). Upitnik sadrži 40 varijabli koje obuhvaćaju četiri područja: 1. kompetentnost/produktivnost ; 2. zadovoljstvo životom ; 3. samostalnost/nezavisnost ; 4. socijalna interakcija/uključenost u zajednicu. Deskriptivna analiza distribucije rezultata u dvije vremenske točke pokazala je da svi ispitanici smatraju svoj život vrijednim življenja. Pokazalo se i da je visok postotak ispitanika zadovoljan svojim životom, te smatra da ga provode jednako kao i svi drugi ljudi. Sukladno tome vidi se da su ispitanici zadovoljni zajednicom u kojoj žive, jer činjenica je da im obitelj pruža emocionalnu sigurnost i podršku koju trebaju jednako kao i svi drugi ljudi. Kada se govori o samostalnosti osoba u programu prevencije, većina ih je samostalna u odlučivanju koje će dnevne poslove obavljati, kada će provoditi vrijeme s prijateljima te o sadržajima slobodnog vremena. Međutim, stupanj samostalnosti puno je manji kada se radi o donošenju važnijih odluka, kao što su odlučivanje o tome kako će potrošiti vlastiti novac, te kada se radi o korištenju usluga liječnika, stomatologa i sl. U prilog tome ide činjenica da je mali broj ispitanika samostalan što se tiče pratnje/njegovatelja. Činjenica je i da ispitanici smatraju, u dosta velikom broju, kako ne planiraju svoj život dovoljno samostalno i slobodno, te izražavaju nezadovoljstvo što se tiče te varijable. Isto tako činjenica je da je osobama u programu prevencije potreban veći stupanj podrške u donošenju važnijih odluka, ali isto tako i da roditelji često prezaštićuju svoju djecu s intelektualnim teškoćama, što je dokazano brojnim istraživanjima, te isto tako podcjenjuju njihove mogućnosti. Rezultati nadalje pokazuju da se dosta ispitanika ponekad osjeća usamljeno i isključeno iz socijalnih situacija, iako su svi uključeni bar u neke organizirane oblike provođenja slobodnog vremena u zajednici, te su uglavnom zadovoljni takvim aktivnostima. Mali broj ispitanika aktivno sudjeluje u rekreativnim aktivnostima zajednice.Gotovo svi ispitanici kontaktiraju sa svojim susjedima manje ili više intenzivno, a u drugoj vremenskoj točci istraživanja može se primijetiti da se intenzivnije druže s prijateljima. U zaključku rada navodi se da se općenito može zaključiti da provođenje programa prevencije institucionalizacije pozitivno utječe ne samo na kvalitetu življenja samih osoba u programu, već i na njihove obitelji, te na širu zajednicu. Obitelji primjećuju veću samostalnost a samim time i veće zadovoljstvo svojih članova, a isto tako i njihova šira socijalna zajednica koja sve više premošćuje negativne stavove prema njima.

Roditelji djece s umjetnom pužnicom prolaze, tijekom dijagnostičke obrade, operativnog zahvata, rehabilitacijskog tretmana, niz stresnih situacija. Neizvjesnost, strahovi, zabrinutost, gubici na socijalnoj i osjećajnoj ljestvici, očekivanja, narcističke povrede zbog prisutnih poteškoća roditelja, koji zahtijevaju stručni suportivno edukacijski rad. Na početku rada s roditeljima korištena je SKALA procjene kvalitete života kod roditelja djece s umjetnom pužnicom. Drugu skupinu sačinjavali su roditelji čija djeca pohađaju redovnu osnovnu školu i ne suočavaju se sa specifičnostima u rastu i razvoju svoje djece. Za ispitivanje su odabrane osobe čije intelektualne sposobnosti omogućuju adekvatno ispunjavanje upitnika, te koje u prethodnom razdoblju nisu manifestirale psihopatološku simptomatiku. Skupine su izjednačene s obzirom na dob, spol, zaposlenost, materijalni status. Postignuti rezultati na Skali procjene kvalitete življenja indiciraju manji stupanj životnog zadovoljstva kod roditelja djece s umjetnom pužnicom, nego kod roditelja bez ovakvih specifičnosti. Na osnovu ovih rezultata smatramo da je nužno kontinuirano raditi s roditeljima djece s umjetnom pužnicom. Suportivno-edukacijskim radom u srednje velikoj grupi u formi radionica nastojimo ublažiti teškoće s kojima se susreću roditelji djece s umjetnom pužnicom, te poboljšati njihovu kvalitetu življenja. Rezultati: mjerenja Skale kvalitete života na početku rada s roditeljima i na kraju, pokazuju da se provedenim programom poboljšava kvaliteta življenja roditelja djece s umjetnom pužnicom.

Zahvaljujući porastu općega životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite te kao posljedica smanjenja prirodnog priraštaja, prvenstveno u ekonomski razvijenim zemljama, udio starijega pučanstva neprekidno i ubrzano raste. Upravo s ciljem unapređenja zdravlja i smanjenja funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi, došlo je i do razvoja novih tehnoloških rješenja zasnovanih na gerontološkim znanstvenim spoznajama o procesu starenja. Znanje prikupljeno u okviru gerontoloških istraživanja pruža osnovicu za prilagodbu postojećih i za razvoj novih gerontehnoloških rješenja, kao što su primjerice hodalice, medicinska oprema za kućnu uporabu, higijenski ulošci za inkontinenciju, ulošci za cipele i sl., a koja imaju za cilj zadovoljiti potrebe i omogućiti kvalitetnije življenje individualnoga starijega korisnika. Najveći dometi upotrebe gerontehnologije sa svrhom poboljšanja životnih uvjeta starijeg stanovništva mogu se očekivati u području osobnih računala i korištenja komunikacijskih elektronskih mreža. Medicinske znanosti su uz pomoć tehnologije i najzaslužnije za činjenicu da se životni vijek produžava te da stariji ljudi postaju sve važniji segment društva. Procjenjuje se kako su ovome najviše pridonijele gerontehnološke inovacije na području primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te ranog otkrivanja i liječenja srčano-žilnih i neuroloških bolesti u starijih. Primjenom gerontehnoloških rješenja u sklopu sustavne provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, osigurat će se kvalitetnije, neovisnije življenje i u dubokoj starosti uz racionalniju zdravstvenu gerijatrijsku potrošnju., Due to the improved standard of living and health care and reduced natality (especially in developed countries), the share of senior citizens has been continuously and rapidly growing. To improve health and reduce functional disability of the elderly, new technological solutions based on gerontological knowledge of the aging process have been developed. The knowledge accumulated through gerontological studies provides the basis for the adjustment of existing and development of new gerontechnological solutions, such as walking frames, medical accessories for household use, incontinence pads, shoe pads, etc., the purpose of which is to meet the requirements of the elderly and improve the quality of their life. As far as gerontechnology employed to improve the living conditions of the elderly is concerned, best results can be expected in the area of personal computers and communication databases. Medical sciences, along with technology, contributed most to extended life expectancy and increased importance of the elderly in the society. This particularly refers to gerontechnological innovations in primary, secondary and tertiary prevention and early detection and treatment of cardiovascular and neurological diseases in the elderly. The use of gerontechnological solutions within the systematic implementation of the Basic Geroprophylaxis Programme will ensure a better and more independent life up to old age along with the rational use of health resources.

U ovom radu razmatrana je međupovezanost volje, hotimične motoričke aktivnosti i patofiziološkog supstrata u osoba s neuromišičnim bolestima. Ispitivanjem je obuhvaćen raspoloživ uzorak od 78 ispitanika s kroničnim neuromišićnim oboljenjem. Iz tog uzorka izdvojeno je prema stadiju funkcionalnih sposobnosti od V do VII, 35 kroničnih bolesnika. Ergometrijskim mjerenjima evaluirane su maksimalne statičke sile mišića segmenata ili funkcija ruke. Prikazane su metode istraživanja, te dobivene korelacije maksimalnih statičkih sila mišića i motiliteta korespondentnih kinezioloških segmenata šake u tri skupine bolesnika. Sadržaji iz kliničkih istraživanja diskutirani su u svjetlu suvremenih pristupa u edukaciji, liječenju i rehabilitaciji osoba s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima. U okviru metoda kliničke procjene, razmatrana je dimenzija volje u coping mehanizmima i sadržajima samoprocjene u subjekata, kao i kvalitete življenja osoba s neuromišićnim bolestima. Poseban osvrt učinjen je na mogućnosti primjene rehabilitacijske / asistivne tehnologije (rehabilitation / assistive technology), kao i na potrebe edukacije stručnjaka rehabilitatora u ovom području. Uz rezultate kliničkih istraživanja, prikazani su i neki aspekti osobnog iskustva osoba oboljelih od neuromišićnih bolesti. U tu svrhu navedeni su i citati iz knjige Branka Bizjaka « ; ; ; ; ; Oboreni pesimizam» ; ; ; ; ; .

Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite te kao posljedica smanjenja prirodnog priraštaja, prvenstveno u ekonomski razvijenim zemljama, udio starijeg pučanstva neprekidno i ubrzano raste. Upravo u cilju unaprjeđenja zdravlja i smanjenja funkcionalne onesposobljenosti starijih ljudi došlo je i do razvoja novih tehnoloških rješenja zasnovanih na gerontološkim znanstvenim spoznajama o procesu starenja. Znanje prikupljeno u okviru gerontoloških istraživanja pruža osnovicu za prilagodbu postojećih i razvoj novih gerontehnoloških rješenja, kao što su npr. hodalice, medicinska oprema za kućnu uporabu, higijenski ulošci za inkontinenciju, ulošci za cipele i sl., koja imaju za cilj zadovoljiti potrebe i omogućiti kvalitetnije življenje individualnog starijeg korisnika. Najveći dometi upotrebe gerontehnologije u svrhu poboljšanja životnih uvjeta starijeg stanovništva mogu se očekivati u području osobnih računala i korištenja komunikacijskih elektronskih mreža. Medicinske znanosti su uz pomoć tehnologije i najzaslužnije za činjenicu da se životni vijek produžava te da stariji ljudi postaju sve važniji segment društva. Procjenjuje se da su tome najviše doprinjele gerontehnološke inovacije na području primarne, sekundarne i tercijarne prevencije te ranog otkrivanja i liječenja srčano-žilnih i neuroloških bolesti u starijih. Primjena gerontehnoloških rješenja u sklopu sustavne provedbe Programa osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude osigurati će se kvalitetnije i neovisnije življenje i u dubokoj starosti uz racionalniju zdravstvenu gerijatrijsku potrošnju.