Search

Ovim završnim radom je postignuta komunikacija preko LAN mreže odnosno komunikacija između mikroupravljača preko Ethernet protokola. Pomoću Arduino razvojnog okruženja je prikazana jednostavnost i korisnost dvosmjerne komunikacije putem protokola. Znanje koje smo stekli ovim završnim radom uz dodatnu nadogradnju je moguće primijeniti u većim sustavima i mrežama. This final work has accomplished a communication over a LAN network, that is, communication between microcontrollers via the Ethernet protocol. Using the Arduino development environment, the simplicity and usfulness of two way communication via the protocol is demonstrated. The knowledge we have gained through this final work with additional upgrades can be applied in larger systems and networks. Keywords: Arduino boards, Ethernet, communication, protocols

U ovom radu bavimo se rekonstrukcijom kartezijevog koordinatnog robota. Potreba za samom rekonstrukcijom došla je zbog zastarjelosti opreme i korisničkog sučelja koji su na robotu bili implementirani nekoliko desetljeća i koji se danas više nigdje u industriji ne koriste. Kroz rad obuhvatit će se tri velike cjeline kroz koje je izvršena rekonstrukcija samog robota: I. Odabir nove opreme II. Implementiranje nove opreme na robota III. Programiranje robota i osposobljavanje njega za daljnji razvoj Kroz prvu cjelinu prikazat će se i opisati nova, ali i zastarjela oprema robota. Detaljno će se opisati specifikacije svake komponente, a na kraju će se usporediti sve komponente zastarjele opreme, koje se zamjenjuju, s novim komponentama. U drugoj cjelini opisat će se implementacija novih komponenti na postojeći robot. Prikazat će se njihovi položaji i objasniti razlog i način implementacije. Osim samog postavljanja komponenti potrebno je i elektronički ih spojiti. Sheme elektroničkog spajanja možete vidjeti u prilozima na kraju rada, a opis spajanja možete pročitati u poglavlju 3. Zadnji dio rekonstrukcije kartezijevog koordinatnog robota obuhvaća programiranje samog robota. U poglavljima 4 i 5 možete vidjeti detaljan opis i prikaz programa potrebnih kako bi se robot osposobio za rad, ali i za daljnji razvoj. Robot se nalazi u sklopu Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, i nakon završetka rekonstrukcije koristi se za daljnje edukacijske svrhe. In this paper, we deal with the reconstruction of the Cartesian coordinate robot. The need for the reconstruction itself came about due to the obsolescence of the equipment and the user interface that had been implemented on the robot for several decades and are no longer used anywhere in the industry today. The work will cover three large chapters through which the reconstruction of the robot itself was carried out: I. Selection of new equipment II. Implementation of new equipment on the robot III. Programming the robot and preparing it for further development The first part will show and describe new and also outdated robot equipment. The specifications of each component will be described in detail, and at the end, all the components of the obsolete equipment, which are being replaced, will be compared with the new components. The second part will describe the implementation of new components on the existing robot. Their positions will be shown and the reason and method of implementation will be explained. In addition to installing the components, it is also necessary to connect them electronically. You can see the electronic connection schemes in the appendices at the end of the paper, and you can read the description of the connection in chapter 3. The last part of the reconstruction of the Cartesian coordinate robot includes the programming of the robot itself. In chapters 4 and 5, you can see a detailed description and presentation of the programs needed to prepare the robot for work, as well as for further development. The robot is located in the Laboratory for the design of manufacturing and assembly systems and after the completion of the reconstruction, it is used for further educational purposes.

Ovim radom objasnit će se konfiguracija virtualne lokalne „VLAN“ mreže manjeg hotela, te koliko je zapravo važna uloga VLAN u takvim situacijama, naziv rada je „Hotelska VLAN ogranizacija“. Cilj projekta je iskonfigurirati VLAN mrežu te sustava za video nadzor u hotelu. Rad možemo podijeliti u dva dijela. Prvi dio rada se odnosi na kratko objašnjenje o Ethernetu bez kojeg virutalne mreže ne bih postojale jer se temelje na jednom od Ethernet standarda, te detaljno objašnjenje o VLAN mrežama, podijele VLAN mreža i razlog zašto su virutalne loklane mreže toliko posebne i zašto se koriste u mnoštvo manjim ili kompleksnijim mrežama, pokazat će se korišteni specifični uređaji marke „MirkoTik“ te sustav kojim se isti konfiguriraju, a to je „WinBox“. U prvom dijelu obrađeno je i konfiguriranje video sustava u hotelima te kako ih smjestiti u zasebni VLAN da bih se ograničio pristup sustavu od neželjenih osoba. Drugi dio rada se odnosi na konfiguraciju VLAN mreža na MirkoTik uređajima uz korištenje WinBox sustava (VLAN, DHCP-pool, NAT), te konfiguraciju sustava za video nadzor. Na kraju će bit prikazana shema mreže spojena u labaratoriju uz slike i objašnjenje., In this report configuration of virtual local networks of a smaller hotel „VLAN“ will be explained and how important the role of VLAN is in such a situations, project name is „Hotel VLAN organisation“. The aim of this project is to configure the VLAN networks and video security system in the hotel. This report can be divided into two parts. First part of the report refers to a brief explanation of the Ethernet,without Ethernet virtual local networks would not exist, because they are based on one of the ethernet standards and a detailed explanation of the VLAN-s, types of VLAN and the reason why are VLAN- so special and being used in many smaller or more complex networks. In the report will be shown all the „MirkoTik“ devices used in project and software named „WinBox“ by which they are all configured with. The first part also shows configurtaion of the video system in hotel and how to place it in the seperate VLAN to restric access to the system from the unwanted people.The scond part of the report refers to configuration of VLAN networks on „MirkoTik“ devices using „WinBox“ software (VLAN, DHCP, NAT) and configuration of the video security system. At the end of the report a diagram of the network connected in the labaratory will be shown with pictures and an explanation.

U profesionalnoj produkciji multimedijskih sadržaja koriste se studijske video kamere povezane s naprednim sustavima za praćenje kamere (engl. camera tracking system) koji omogućavaju automatizaciju praćenja sadržaja kamerom sukladno specifičnim potrebama sadržaja koji se snima. Prilikom montaže snimljenog materijala potrebno je vremenski uskladiti video sadržaj s podacima iz sustava za praćenje. Metoda koja omogućuje jednostavno usklađivanje podataka iz sustava za praćenje i video materijala temelji se na korištenju audio ulaza kamere u svrhu snimanja sekvenci dobivenih od sustava za praćenje. U okviru rada razvijen je ugradbeni računalni sustav koji prima digitalne podatke iz sustava za praćenje putem lokalne mreže (Ethernet) i konvertira ih u stvarnom vremenu u audio signal koji se žično šalje prema audio ulazu kamere. Razvijen je postupak amplitudne modulacije audio signala koji omogućava prijenos digitalnih podataka primljenih s Ethernet sučelja prema mikrofonskom ulazu kamere. Izrađena je tiskana pločica koja sadrži napajanje, mikrokontroler, D/A pretvornik, Ethernet sučelje i audio izlaz. Razvijena je programska potpora za čitanje podataka s Ethernet sučelja i modulaciju audio signala. In the professional production of multimedia content studio video cameras are used in conjunction with advanced camera tracking systems, which enable the automation of camera content tracking in accordance with the specific needs of the content being recorded. During the process of editing the recorded material, it is necessary to synchronize the video content with data from the camera tracking monitoring system. The method that allows easy synchronization of data from camera tracking system and video content is based on the use of camera's audio input for the purpose of recording sequences obtained from camera tracking system. Embedded system that receives digital data from the camera tracking system via Ethernet and converts it in a real time into audio signal wired to the camera's audio input was developed. Amplitude modulation procedure that allows transmission of digital data received from the Ethernet interface to the camera's audio input was developed. Printed circuit board that contains power supply, microcontroller, D/A converter, Ethernet, and audio output was developed. Software for receiving camera tracking data from Ethernet interface and audio modulation was developed.

U ovom radu razvijen je ugradbeni računalni sustav temeljen na mikrokontroleru STM32F407. Sustav je implmentiran na jednoj dvoslojnoj tiskanoj pločici dimenzija 10x10 cm. Sustav sadrži pretvornike za mjerenje napona, struje, temperature i vlage. Ima ugrađeno Ethernet, USB i RS232 sučelje. Napajanje i izvedeno preko USB priključak ili vanjskih priključnica. Uhodavanje i ispitivanje sustava moguće je preko JTAG konektora, a učitavanje programa je moguće izvesti i preko USB priključka. Na pločici se nalaze i 4 svjetleće diode koje se mogu koristiti kao indikatori prilikom uhodavanja sklopovlja, 3 tipke, konektor za memorijsku karticu, piezo zvučnik te žarulja. Sustav je jednostavan za rukovanje. Sadrži mnogo periferija od kojih su neke jednostavne, a neke složene. To ga čini pogodnim za učenje rada s mikrokontrolerima, ali i za ispitivanje složenijih programskih rješenja. In this paper, an embedded computer system was developed based on the STM32F407 microcontroller. The system is implemented on a double layer printed circuit board with size 10x10 cm. The system contains voltage, current, temperature and humidity sensors. It has built-in an Ethernet, USB and RS232 interface. Power supply is provided via USB port or via an external connector. Debugging and testing of the system is possible via the JTAG connector, whereas programing can be performed via the USB or RS232 port. There are 4 light-emitting diodes on the board that can be used as indicators during debugging, 3 push-buttons, memory card holder, piezo-buzzer and bulb. The system is easy to handle. It contains many peripherals, some of which are simple whereas some of them are complex. It makes the system convenient for learning microcontroller system design, as well as for testing complex software solutions.

SCADA sustav koristi se za nadziranje i upravljanje elektroenergetskim razvodom i dijelovima pogona Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Dijelovi pogona su: glavno razvodno postrojenje fakulteta, sustav sistem sale, sustav za prepumpavanje otpadnih voda i dizel agregat. Opisan je rad PLC-a, uređaja za besprekidno napajanje (UPS), dizel agregata, pumpi i mjernih uređaja. SCADA sustav sa PLC-om komunicira Profinet komunikacijskim protokolom. PLC-i sa mjernim uređajima komuniciraju Modbus TCP/IP komunikacijskim protokolom. Svi uređaju spojeni su Ethernet kabelima na VPN fakulteta. SCADA sustav izrađen je u programskom paketu TIA Portal, a pokreće se na računalu u sistem sali pomoću WinCC RT Advanced. SCADA sustav prikuplja i arhivira alarme svih dijelova pogona. SCADA system is used for monitoring and control of mains distribution and other systems at the Faculty of Electrical Engineering and Computing in Zagreb. The systems are: mains distribution facility, main system and server room, waste water pumping system and diesel generator. The paper explains the operation of: PLC devices, UPS devices, diesel generator, pumps and measurement devices. SCADA system communicates with PLCs using Profinet communication protocol. PLCs communicate with other devices using Modbus TCP/IP communication protocol. All devices are connected to the faculty's VPN via Ethernet cable. SCADA system was made using TIA Portal and it runs on a computor in the main system and server room. SCADA system acquires and archives all system alarms.

U ovom radu opisana je OPC tehnologija i njena primjena u industrijskoj komunikaciji. Razvijen je sustav za monitoring sinkronog stroja temeljen na OPC tehnologiji u labaratorijskim uvjetima. Sustav se sastoji od sinkronog agregata, \textit{Power Analyser}-a, PLC-a, OPC servera, \textit{LabVIEW} aplikacije i \textit{Citadel} baze podataka. Sustav mjeri i prikazuje fizikalne veličine sinkronog stroja kao što su naponi, struje i snage. Također, ostvareno je spremanje povijesnih vrijednosti tih veličina i omogućen pregled povijesnih zapisa. Sustav je testiran u laboratorijskim uvjetima i dokazana je njegova funkcionalnost. Cijeli postupak detaljno je dokumentiran. In this paper OPC technology and it's use in industrial communication has been described. System for monitoring of synchronous generator based on OPC technology in labaratory environment has been developed. The system is composed of synchronous machine, Power Analyser, PLC, OPC server, LabVIEW application and Citadel database. The system measures and displays physical quantities of the synchronous machine such as voltages, currents and powers. Logging of historical values of these quantities has also been implemented and historical data retrieval has been enabled. The system has been tested in labaratory environment and it's viability has been proven. The whole procedure has been thoroughly documented.

S obzirom na sveprisutnost papira i svakodnevnu upotrebu u mnogim područjima života, zahtjevi za proizvodnjom i kvalitetom papira postaju sve veći. Važan dio stroja za proizvodnju papira jest sustav grijanja pogona za sušenje papira. Kroz ovaj rad, prikazano je jedno od rješenja gdje se za sustav grijanja pogona za sušenje papira koristi princip pare i kondenzata, tzv. Steam and Condensate, koji prolazi kroz cilindre raspoređene u toplinskim skupinama. Rad opisuje tehnološki proces sustava grijanja stroja za proizvodnju papira te rješenje automatizacijskog sustava pomoću Siemensovih PLC uređaja. Drugi dio rada opisuje programsko rješenje (hardverska konfiguracija i softver) koristeći Siemensovo programsko okruženje PCS7, te razvoj nadzorno-upravljačkog sustava za upravljanje procesom koji je ostvaren Siemensovom WinCC aplikacijom. Rad sadrži i opisuje osnovne značajke i karakteristike sustava grijanja stroja za proizvodnju papira. Considering the huge presence of paper and its everyday use in many areas of life, the requirements for manufacture and paper quality are becoming even larger. An important part of the paper machine is the heating system. Through this paper, one of the solutions is presented, where the principle of steam and condensate, which passes through the cylinders distributed in the heating groups, is used for the paper dryer heating system. This paper describes the technological process of the heating system of the paper machine and the solution of the automation system by using Siemens PLC devices. The second part of this paper describes the program solution (hardware configuration and software) using the Siemens PCS7 programming surroundings and the development of a supervisory process control system performed by the Siemens WinCC application. This paper contains and describes the basic features and characteristics of the heating system of the paper machine.

U ovom radu razrađen je prijedlog uvođenja novog telekomunikacijskog sustava za potrebe daljinskog upravljanja EE objektima na području CDU rijeka putem optičkih kabela na Hrvatskim željeznicama. Sustav se bazira na sljedećoj generaciji SDH sustava, točnije Ethernetu preko SDH. Teorijski je opisana sljedeća generacija SDH sustava. Opisana je Ethernet tehnologija kao i SDH tehnologija. Objašnjen je Ethernet preko SDH sustava sa detaljno definiranim funkcijama koje se pri tome koriste. Općenito je analiziran optički prijenosnog medij i njegova prednost u odnosu na bakreni prijenosni medij. Objašnjene su povezanosti između CDU-ova, kao i poslovna i procesna mreža. Navedeno je trenutno stanje sustava daljinskog upravljanja na području CDU Rijeka, kao i postojeće stanje SDH mreže na istom području. Potom je opisan prijedlog novog sustava SDH mreže na riječkom području i povezivanje EE objekata sa SDH mrežom preko sinkronih multipleksora koristeći Ethernet sučelje na njima. Objašnjen je programski alat Coriant TNMS koji služi za nadzor i upravljanje SDH mrežom. Ukratko je opisan sam program i detaljno su navedene i opisane slike kreiranja poveznice na Ethernet sučelju sinkronog multipleksora. Prikazana je mapa SDH mreže, upravljanje servisima te primjeri alarmiranja u slučaju kvarova ili smetnji. This paper elaborates the proposal for the introduction of a new telecommunication system for the remote control of electric power facilities through fiber optics in the area of remote control center Rijeka on Croatian Railways. The system is based on a next-generation SDH systems, more specifically Ethernet over SDH. Theoretically has been described the next generation of the SDH systems. Ethernet technology as well as SDH technology are described. The NG SDH is explained with detailed functions used. The optical transmission medium is generally analyzed and its advantage in relation to the copper transmission medium. The connections between the remote control centers, as well as the business and process network, are explained. The current status of the remote control system in the remote control centers Rijeka, as well as the existing state of the SDH network in the same area, is indicated. The proposal of the new SDH network in the Rijeka region was described and the connection of electric power facilities with the SDH network via synchronous multiplexers using the Ethernet interface on them. The Coriant TNMS software tool is used to monitor and manage the SDH network. In brief, the program is described and are described in detail the images of link creation on the Ethernet port of the synchronous multiplexer. The SDH network map is displayed, service management, and examples of alarms in the event of failures or faults.

Ovaj diplomski rad opisuje teorijsku podlogu Ethernet komunikacije kao i provedbu analize TCP/IP protokolskog stoga za 100 Base-TX Ethernet na TTTechovoj TTA-Drive ploči. Analiza se provodila nad komunikacijom dva procesora na TTA-Drive ploči u tri faze: analiza maksimalne brzine slanja podataka, maksimalne brzine primanja podataka i analiza obilaska mreže. Analiziran je utjecaj Linux raspodjelitelja zadataka (engl. Scheduler) na performanse slanja, problem omjera korisnog sadržaja i zaglavlja podatkovnog paketa (engl. Goodput), ukupne propusnosti (engl. Throughput) i povećanje vremenskog kašnjenja (engl. Latency) za različite duljine podataka. Na temelju provedene analize moguće je predvidjeti ponašanje sustava u određenim uvjetima i na taj način poboljšati arhitekturu programske podrške za navedenu ploču. This thesis describes the theoretical background of Ethernet communication as well as the implementation of TCP/IP protocol stack analysis for 100 Base-TX Ethernet on the TTTech TTA-Drive board. The analysis was conducted over the communication of two processors on the TTA-Drive board and in three phases: the analysis of maximum send rate, maximum receive rate and round-trip analysis. The impact of the Linux scheduler on the performance of sending data, the problem of the ratio of useful content and package header (Goodput), the overall Throughput, and the increase of the latency for different lengths of data were analyzed. Based on the performed analysis, it is possible to predict the behavior of the system under certain conditions and thus improve the architecture of the program support for the specified board.

U ovom radu prikazani su načini na koje je moguće izvesti udaljeno programiranje mikrouprav-ljača koristeći sljedeće tehnologije: Ethernet, Bluetooth i WiFi. Udaljenim programiranjem mik-roupravljača moguće je kontrolirati postavljeni sustav npr. jedne tvrtke od strane ovlaštenih osoba neovisno o njihovom boravištu. U prvom poglavlju navedene su korištene komponente i tehnolo-gije te neke od njihovih osnovnih karakteristika. U drugom poglavlju se nalazi realizacija projekta, njegova izrada, slike pojedinih sustava te popratne sheme. The ways in which remote programming of microcontrollers can be implemented using the fol-lowing technologies: Ethernet, Bluetooth and WiFi, are explained in this graduate thesis. Remote programming of the microcontrollers can be used to control the set system, e.g. controlling the company's system by authorized personnel regardless of their current location. In the first chapter, the components and technology used and some of their basic features are described. The second chapter describes the realization of the project, its performance, the images of some specific sys-tems and the accompanying sheme.

Cilj ovog završnog rada je prikupljanje podataka o radu uređaja koji osiguravaju napajanje uslijed kvarova, prirodnih katastrofa ili drugih nepredvidivih situacija. Besprekidno napajanje ostvareno je UPS uređajima Socomec Masterys BC 40kVA 40kVA/36 kW, a nadzor se obavlja vizualizacijom podataka na HMI panelu čija je funkcionalnost, kao i funkcionalnost PLC-a izrađena u programskom alatu TIA portal. Komunikacijski protokol korišten za komunikaciju PLC-a i mjernih uređaja, UPS-ova i razvodnih ormara ROSS i ROMA je MODBUS, a protokol PROFINET korišten je za komunikaciju PLC-a i HMI. Oba protokola ostvarena su povezivanjem uređaja Ethernet kabelima. Pregled potrošnje i stanja uređaja u prošlosti omogućuje skripta koja služi za svakodnevno spremanje podataka u Excel tablice. The purpose of this study is gathering data about devices supply power during power outage. Uninterruptible power supply is accomplished with UPS batteries Socomec Masterys BC 40kVA/36 kW. HMI used for supervision and PLC are configurated in programming software TIA portal. Communication protocol used for PLC, PAC, UPS baterries, ROMA and ROSS is MODBUS and for PLC and HMI communication is PROFINET. Both protocols use Ethernet cables for device connection. Consumption of electrical energy in history is accomplished with script that daily copies Excel tables in archive.

Jednostavan mrežni simulator predstavlja pojednostavljeni tip simulatora. Unatoč svojoj jednostavnosti njime je moguće izgraditi mrežu, izraditi određene konfiguracije te generirati elementarni promet. Praćenje prometa omogućeno je na svakom sučelju. Nudi se prikaz podataka svih bitova koji su prošli kroz sučelje. Zbog svoje jednostavnosti i intuitivnog grafičkog sučelja, poželjno je Jednostavni mrežni simulator koristiti u edukativne svrhe kao uvod u tumačenje načina rada komunikacijskih mreža. Simple network simulator represents a simplified simulator. Despite its simplificity, using this tool it is possible to construct a network, create specific configuration and generate elementary traffic. Traffic monitoring is available on all interfaces. All data bits can be shown. Because of its simplicity and intuitive graphical user interface, it is recommended to use Simple network simulator for educational purposes as an introduction to communication network principles.

U ovom radu opisane su metode mjerenja veličine čestica. Opisano je mjerenje Plantower PMS5003 senzorom te pohrana i analiza rezultata mjerenja u online servisu ThingSpeak. Podaci se šalju preko Ethernet sučelja u ThingSpeak online bazu podataka. UART komunikacija sa senzorom te I2C sa LCD ekranom izvedena je mikroupravljačem mbed LPC1768.

Korištenjem programskog alata Altium Designer dizajnirane su sheme koje omogućavaju daljnji proces realizacije zadanog ugradbenog sustava. Uređaj će podržavati CAN, Ethernet, Modbus, ZigBee/XBee te USB protokol. Sadržat će 1 GB NAND Flash memorije te 6 MB SRAM-a. Uređaj je namijenjen prikupljanju podataka, točnije parametara uređaja u industrijskim postrojenjima u svrhu prevencija njihova kvara, a napajat će se pomoću vanjskog izvora napajanja vrijednosti 3,3 V. Using the Altium Designer toolkit, schemes are designed to enable further realization of the embedded system. The device will support CAN, Ethernet, Modbus, ZigBee/XBee and USB protocol. It will contain 1 GB of NAND Flash memory and 6 MB of SRAM. The device will be designed to collect data, more precisely, the parameters of the device in industrial plants for the purpose of prevention of their failure, and will be powered by an external power supply of 3,3 V.

Komunikacijski protokoli su jasno definirane odredbe po kojima se vrši razmjena podataka i komunikacija između čvorova na zajedničkoj sabirnici. Promatrani protokoli redom su SPI, I2C, UART, ETHERNET, CAN i USB. SPI je serijski sinkroni komunikacijski protokol između više čvorova na sabirnici od kojih je samo jedan nadređeni, a ostali su mu podređeni uređaji. I2C je serijski sinkroni protokol koji posjeduje više nadređenih uređaja, manje sabirnica između uređaja i lakoću dodavanja novih čvorova na mrežu. UART je univerzalni asinkroni prijemnik/predajnik koji u svom fizičkom sklopu omogućava preoblikovanje primljenih paralelnih bajtova u serijski slijed bitova prema drugome uređaju. Ethernet je najzastupljeniji protokol za lokalnu mrežu (eng. Local Area Networ) ili LAN tehnologiju. CAN omogućava komunikaciju između električkih upravljačkih jedinica u automobilu bez potrebe za dodatnim glavnim računalom. USB komunikacija je najčešća i najbrža za razmjenu podataka između glavnog uređaja sa perifernim jedinicama. Pored osnovnih osobina svakog pojedinog komunikacijskog protokola navedena je usporedba i primjena. Ovaj završni rad daje detaljniji pogled u razumijevanju na koji način uređaji mogu uspostaviti vezu i vršiti razmjenu podataka. Communication protocols are clearly defined regulations for exchanging data and communication between nodes at common bus. The observed protocols are SPI, I2C, UART, ETHERNET, CAN and USB. The SPI is a serial synchronous communications protocol between multiple nodes at the bus, of which only one is master and the rest are slave devices. I2C is a serial synchronous protocol which consist of multiple master devices, less bus bars between devices, and the ease of adding new nodes to the network. UART is a universal asynchronous receiver/transmitter that in its physical circuit enables the transformation of received parallel bytes sequence into a serial bits sequence towards the other device (most commonly UART to the receiver). Ethernet is the most widely used for LAN (Local Area Network) protocol or LAN technology. CAN allows communication between electric control units in the car without the need for additional CPU. USB communication is the most common and fastest data transmission between the main device with peripheral units. In addition to the basic features of each individual communication protocol, there are listed comparison and application of each one. This thesis gives a more detailed view of how devices can establish a connection and exchange data.

U ovom radu je provedena analiza SDH mreže Hrvatskih željeznica s obzirom na rasprostanjenost uređaja i servisa koji se koriste. Analizirani su servisi i kofiguracija mrežnih uređaja i na osnovu toga je dan prijedlog optimizacije i rekonfiguracije SDH optičke mreže. U radu su prikazane metode nadzora, dokumentiranja i rješavanja incidenata koji se prate pomoću programa TNMS. Također je prikazana integracija s budućim krovnim incident management programima koji će se koristiti u sklopu uvođenja sustava upravljanja imovinom. U početnom dijelu rada prikazane su PDH i SDH prijenosne tehnologije. Kronološki je prikazan razvoj SDH mreže od početaka ugradnje (2006. godina) do danas kao i migracija s tradicionalnih servisa (E1) na Ethernet povezivanje. Prikazane se metode redundancije koje se mogu koristiti obzirom na specifične uvjete. Objašnjen je sustav za nadzor i upravljanje SDH mreže – TNMS i opisane su najčešće korištene procedure prilikom svakodnevnog korištenja. Na kraju su predložene i opisane sve metode redundancije koje se mogu primijeniti u SDH mreži Hrvatskih željeznica. This work analyzes SDH network of the Croatian Railways with regard to the spread of the devices and services used. Services and configuration of network devices have been analyzed and on this basis it is proposed optimization and reconfiguration of the SDH optical network. This paper presents the methods of monitoring, documenting and resolving the incidents that are monitored by the TNMS program. It also shows integration with future incident management programs that will be used as part of the introduction of asset management system. PDH and SDH transmission technology are shown in the beginning of the work. The SDH network development from the beginning of the installation (2006) to date as well as the migration from the traditional service (E1) to the Ethernet link is chronologically presented. Redundancy methods that can be used in terms of specific conditions are shown. The SDH Network Monitoring and Management System (TNMS) is described and the most frequently used procedures are described for everyday use. Finally, all redundancy methods that can be applied in the SDH network of Croatian Railways are suggested and described.

Sustav besprekidnog napajanja sastavljen je od dva razvodna ormara i dva UPS-a koji su opisani u tehničkom opisu sustava. Svi uređaji koji su u ormarima (PLC, mjerni uređaj, operatorski panel) također su opisani. Bitan je način komunikacije između svih uređaja koji je ostvaren preko Profinet i MODBUS komunikacijskih protokola. Svi uređaji povezani su preko razdjelnika Ethernet kabelima. Nakon tehničkog opisa sustava besprekidnog napajanja objašnjeno je rješenje programskog dijela u alatu TIA Portal. Programski kod ima zadatak prikupiti podatke iz mjernih uređaja u oba razvodna ormara i UPS-a. Pregled svih podataka omogućen je na operatorskom panelu (HMI). Uninterruptible power supply system contains two distribution cabinets and two UPS's explaind in technical review of system. All devices in cabinets (PLC, power monitoring device, operating panel) are also described. Communication between devices is important so it's enabled with Profinet, MODBUS communication protocols. Devices are connected with Ethernet cables through switch. After technical review comes explanation of programming part implemented in TIA Portal. Program code gathers information from power monitoring devices in both cabinets and UPS's measurment data for system control. View of all data is possible on operating panel (HMI).

Cilj završnog rada bio je ostvarenje upravljačkog programa za mrežnu karticu koju QEMU može emulirati te izraditi demonstracijski primjer rada upravljačkog programa. Osim upravljačkog program ostvarena su tri proširenja izvornog operacijskog sustava s kojima je osigurana lakša izvedba upravljačkog programa. Proširenja i upravljački program pisani su programskim jezikom C kao i operacijski sustav Benu. Upravljački program je ovisan o arhitekturi sustava i ostvaren je samo za arhitekturu i386. Demonstracija funkcionalnosti sastoji se od pokretanja dva procesa QEMU gdje svaki emulira jedan računalni sustav s mrežnom karticom RTL8139 i različitim MAC adresama. Procesi međusobno komuniciraju TCP protokolom na adresi 127.0.0.1 i portu 1234. The goal of this work was the implementation of a driver program for a NIC which can be emulated in QEMU. Along with the driver three major additions to the operating system were developed. These additions used to simplify the implementation of the driver. The driver program and the developed additions were written in the C programming language, same as the Benu operating system. Since the driver program is architecture dependent it was implemented only for the i386 architecture. The demonstration of the driver program consists of two emulated computer systems where each uses RTL8139 NIC for communication. Emulated systems communicate through the TCP protocol on address 127.0.0.1 and port 1234.

U završnom radu obrađuje se izrada sklopovskog i programskog dijela za model digitalne sobe kojom se udaljeno upravlja pomoću web stranice. Izrada se temelji na Arduino razvojnom susta-vu koji služi kao upravljačka jedinica, dok nam Ethernet modul omogućuje pristup maketi, a sa-mim time i upravljanje istom. This paper elaborates on development of software and hardware of digital room model remotely operated from a web page. The design is based on Arduino system which serves as a control unit, while Ethernet module allows us to access the model and control the entire system.

Ovaj rad bavi se izradom alata za konfiguraciju mrežnih uređaja na lokaciji korisnika. Pristupna mreža bazira se na Ethernet tehnologiji te je temeljena na U-PE (eng. User Provider Edge) uređajima. U-PE uređaji se instaliraju na lokacije s većom koncentracijom korisnika. Korisnička oprema, CPE (eng. Customer Premises Equipment), se, ovisno o udaljenosti, na U-PE uređaj spaja UTP ili svjetlovodnim kabelom. U-PE uređaji su povezani svjetlovodom na PE-Agg uređaje na redundantni način. Alatom se konfiguriraju tri različite usluge. Jedna je osnovna usluga Interneta i govorna usluga dok su ostale dvije nešto naprednije usluge DMZ-a i proširene usluge Interneta i govorne usluge. Mrežni uređaji koji su korišteni u svrhu primjera konfiguracije su Cisco usmjeritelji i komutatori. This paper deals with the development of software tool for the configuration of network devices at the user's location. Access network is based on Ethernet technology and is based on the U-PE (User Provider Edge devices). U-PE devices are installed at locations with a higher concentration of users. Customer premises equipment, depending on the distance, is connected to the U-PE device with UTP or fiber-optic cable. U-PE devices are connected to the optical fiber PE-Agg devices in redundant mode. The tool is developed to configure three different services. One is the basic service of Internet and voice service while the other two slightly more advanced services are DMZ and expanded Internet and Voice services Network devices that are used for the purpose of configuration examples are Cisco routers and switches.

Unazad zadnjih nekoliko godina Ethernet protokol pronašao je svoj put u industriju automatizacije, a za to je bilo je potrebno prilagoditi neke njegove značajke kako bi zadovoljio industrijske zahtjeve. U ovom radu opisana su neka od rješenja, s naglaskom na rješenje otvorenog koda Ethernet Powerlink na kojem se temelji i praktični dio ovog rada. Ethernet Powerlink rješenje temelji se na master-slave načinu rada kako bi se osiguralo determinističko ponašanje. Rad opisuje implementaciju Ethernet Powerlinka rješenja, s naglaskom na specifičnosti STM32F4 platforme. In a past few years Ethernet protocol has found its way into industrial automation as a result of introduction of necessary modifications in order to meet industrial requirements. This paper describes some of the solutions, with an emphasis on open source solution Ethernet Powerlink, which is a base for practical part of this work. Ethernet Powerlink solution is based on a master-slave mode to provide deterministic behavior. The work describes the implementation of Ethernet Powerlink solutions, with an emphasis to STM32F4 hardware platform.

Ovaj rad opisuje implementaciju Profinet protokola na već postojeću Profibus infrastrukturu i Ethernet mrežu. Svrha ovog projekta je modernizacija postojećeg automatiziranog proizvodno transportnog PCS-MHS (Proces Control System-Material Handling System) sustava. Implementacijom nove komunikacijske tehnologije želimo omogućiti što jednostavniju i isplativiju nadogradnju postojećih zastarjelih dijelova sustava te bržu i sigurniju komunikaciju između svih njegovih dijelova. Na taj način omogućili bismo da uz minimalna ulaganja u budućnosti, produljimo vijek trajanja tog sustava i tako i dalje zadržimo trend porasta proizvodnje na godišnjoj razini. Projekt je sveukupno trajao oko 7 mjeseci, proveden je kroz 4 faze te je u konačnici imao pozitivan ishod jer su njime ostvareni svi očekivani rezultati. This study describes the implementation of Profinet protocol onto the already existing Profibus infrastructure and Ethernet network. The aim of the study is to modernize the current automated production transport system PCS-MHS (Process Control System-Material Handling System). The implementation of this new communication technology allows a simpler and more profitable upgrade of the existing outdated parts of the system as well as a faster and safer communication among all its parts. Thereby, we could be able to extend the life of the system at minimal cost in the future, keeping at the same time the growing trend of production on a yearly basis. It took around seven months for the project to be carried out. It was conducted in four phases meeting all the expected results and having a positive outcome in the end.

U diplomskom radu cilj je bio realizirati meteorološku postaju, sa mrežnim sučeljem, koja će moći raditi u svim vremenskim uvjetima, imati svoje napajanje preko solarnog panela, mjeriti atmosferske prilike i u krajnjoj liniji sve te podatke ispisivati na server, ali i spremati na memorijsku SD karticu kako bi imali uvid u povijest mjerenja. Uz sve nabrojane zahtjeve morali smo voditi računa o tome da izrada meteorološke postaje bude i financijski prihvatljiva jer samim time je dodatno isplativa i zanimljiva potencijalnim korisnicima za korištenje. Osim financijske strane, vodilo se računa o tome da meteorološka postaja bude primjenjiva u što više djelatnosti ljudskog djelovanja. Idealna primjena je primjerice u pomorstvu ili u poljoprivredi, jer ima mogućnost praćenja svih osnovnih parametara, ali i postupak nadogradnje nije zahtjevan. U početnoj fazi smo prikupljali informacije o tome koje ćemo senzore koristiti i koji će biti način komunikacije, a nakon što smo definirali taj dio, krenuli smo sa kreiranjem programskog koda. Postupak testiranja je opisan u posebnom dijelu diplomskog rada, gdje se može vidjeti svaki pojedini dio koji je korišten, a isto tako u radu je opisan i programski kod korišten za meteorološku postaju gdje se jasno vidi koji dio koda se odnosi na koji senzor, modul i slično.

Diplomski radom opisano je zatečeno stanje i funkcionalnosti fizičkih komponenata sustava te kartezijski i planarni roboti. Potom je ukratko predstvaljena svaka komponenta sustava zasebno te zamišljena konfiguracija i vrste komunikacija između pojedinih dijelova sustava. Zatim je iz rješenja isključen PAC M340 u svrhu unaprijeđenja čitavog sustava i zasebnog robotskog sustava te je prikazana konfiguracija koja je nadalje uzimana u obzir pri izradi rada. Potom je pojašnjeno konfiguriranje sastavnica sustava u programu SoMachine, kao i inicijalizacija u SoMove programu. Slijedi programiranje ponašanja PLC-a M238 i Motion Controllera LMC058 te razvoj Master-Slave komunikacijskog odnosa među navedenima. Na kraju je prikazano koordinirano point-to-point gibanje robota te je dan kratak prikaz zadataka i opis laboratorijske vježbe. This master thesis describes the current situation and functionality of hardware system components of Cartesian and Planar robots . The brief description of each system component per se is given and the planned configuration with types of communication between different parts of the system is presented. The decision of excluding the PAC M340 is explained and it has been made in order to improve the whole system and separate robotic system after which the configuration that is further taken into account is described. Configuration of components of the system in the program SoMachine and initialization by SoMove program is explained. Following the programming behavior of PLC M238 and LMC058 Motion Controller and the development of master-slave communication relationship between those two. Eventually, coordinated point-to-point movement of robots is shown and a brief description of laboratory work is presented.

Diplomski rad prikazuje realizaciju sustava upravljanja električnim motorima preko PROFIBUS industrijske sabirnice korištenjem programibilnog logičkog upravljača te dva frekvencijska pretvarača s pripadnim asinkronim motorima. Frekvencijski pretvarač Sinamics parametriran je pomoću programskog paketa Starter, dok je frekvencijski pretvarač Simovert parametriran pomoću programskog paketa Drive Monitor. Rezultati određivanja parametara nadomjesne sheme asinkronog motora pomoću automatskog parametriranja frekvencijskog pretvarača uspoređeni su s rezultatima dobivenim matematičkim metodama (pet metoda) na temelju nazivnih podataka asinkronog motora. Upravljački program za korišteni PLC 300 napisan je u programskom paketu STEP 7. Naredbe (promjena brzine vrtnje, reverziranje, puštanje u pogon) i algoritmi za upravljanje pogonom ostvareni su pomoću kreiranog upravljačkog programa. Komunikacija između osobnog računala i PLC-a ostvarena je ethernet kabelom. HMI sučelje za nadzor i upravljanje realizirano je pomoću programskog paketa WinCC Explorer, gdje se pomoću grafičkih i tekstualnih prikaza daje uvid u statuse frekvencijskih pretvarača i pripadajućih asinkronih motora te se omogućava upravljanje istim. Rezultati upravljanja asinkronim motorima analizirani su pomoću valnih oblika struja, momenta, napona, frekvencije i brzine vrtnje stroja. Valni oblici snimljeni su pomoći programskog paketa FDA Configurator. This Master thesis shows the implementation of electric motor control systems via PROFIBUS Fieldbus by using a programmable logic controller and two frequency converters associated with asynchronous machines. The frequency converter Sinamics and the frequency converter Simovert are configured by using the Starter and the Drive Monitor software package, respectively. Parameter results of an induction motor equivalent circuit using auto-tuning of the frequency converter are compared with the results obtained by mathematical methods (five methods) based on the nominal data of the induction motor. Software used for the PLC 300 is written in the STEP 7 programming package. Commands (i.e., speed reference, reversing, commissioning) and algorithms to control the drives were achieved by using the created software. Communication between the PC and the PLC is realised via an Ethernet cable. HMI interface for monitoring and control is achieved by using the WinCC Explorer software package. Graphical and textual display gives an insight into the status of frequency converters associated with asynchronous machines and allows their control. Control of induction motors is analysed by current, torque, voltage, frequency and speed waveforms of the induction motor. Waveforms are recorded with the FDA Configurator software package.

U ovom radu opisano je mjerenje struje pomoću mjernog otpora i napona u sustavu punjenja baterije fotonaponskim panelima te pohranjivanje njihovih vrijednosti i vrijednosti snage u bazu podataka. Vrijednosti se šalju preko Ethernet sučelja i HTTP protokola te se pohranjuju u online bazu podataka ThingSpeak. ADC pretvorba mjernih signala, I2C komunikacija sa senzorom i pohranjivanje podataka izvedeno je pomoću mikroupravljača mbed LPC1768. U radu je opisan i krug zaštite baterije od dubokog pražnjenja, previsoke vrijednosti struje i prepunjavanja, te zaštita sustava od visokih vrijednosti napona.

Pregledom Ethernet tehnologije i njezinog utjecaja na razvoj mreža dolazi se do zaključka da postoji potreba za proširenjem Etherent tehnologije na razinu koja dozvoljava veću količinu uređaja (stanica) na mreži. Ovaj rast broja stanica na mreži je popraćen sa rastom broja podataka na mreži, time se postavljaju izazovi za nove tehnologije poput IP protokola i VLAN tehnologije. Kroz analizu IP protokola i VLAN tehnologije dolazimo do zaključka da je okosnica upravljanja modernim mrežama implementacija VLAN tehnologije na bilo kojoj razini mreže. IP protokol uspješno nadilazi problematiku adresiranja svih aktivnih i pasivnih uređaja na mreži, dok VLAN tehnologija nudi metode koje omogućuju logičku segmentaciju mreže. Skalabilnost mreža je do uvođenja VLAN-a bila nepredvidiva. Oslanjajući se na međusobno povezivanje lokalnih mreža putem preklopnika i algoritam razapinjućeg stabla, navedene metode su se pokazale kao neadekvatno rješenje za buduće potrebe mreža s obzirom na njihov rast. VLAN tehnologija kakvu poznajemo danas je relativno nova u pogledu odobrenja od strane IEEE i prve implementacije na velikoj razini. Daljni razvitak ove tehnologije se predivđa u područjima koje se bave programski definiranim mrežama tj. SDN (eng. Software Defined Networking), koji omogućuju upravljanje mrežama korištenjem apstrakcija kojima se odvajaju mrežni uređaji od mrežnih podataka. VLAN je odredio smjer kretanja ideja za nove načine upravljanja mreža.

Ovim radom proučena su raspoloživa komunikacijska sučelja brojila električne energije. Osim samih komunikacijskih sučelja dan je i kratki opis principa rada brojila. Brojila imaju standardizirani način komunikacije koji je jedinstven za sva korisnička sučelja i odvija se prema IEC 62056-21 mod C protokolu. Dan je kratki opis pojedinog komunikacijskog sučelja, a ostvarenje komunikacije je detaljno opisano po koracima. Za prikupljanje i prikaz podataka koristi se GSN sustav čiji je kratki opis i uvod u rad s istim također dan u tekstu. Opisani su programski omotači i opisnici virtualnih senzora kao i način njihove izrade te puštanja u rad. Za potrebe testiranja razvijena je konzolna korisnička aplikacija koja omogućava slanje upita prema brojilu te po potrebi dodavanje novih upita u aplikaciju. Navedeni su svi korišteni programi i biblioteke i opisane su poteškoće na koje se naišlo tijekom rada. Nastojanje je čim bolje opisati cjelokupni rad s brojilima kako bi se nekada u budućnosti moglo nastaviti s radom imajući kao podlogu čim kvalitetniju dokumentaciju. This paper studied the available communication interfaces of electricity meters. Apart from the communication interfaces, a brief description of the electricity meter work principles is given. The meters have a standardized way of communication that is unique for all user interfaces and carried out according to IEC 62056-21 Mode C protocol. A brief description of each communication interface, and the realization of communication is described in detail in steps. To collect and display data GSN system is used and its brief description and introduction to the work of the same is also given in the text. Wrappers and descriptors of virtual sensors are described and also the method of their writing and running. For testing purposes a console application is developed which allows users to send queries to the meter and, if necessary, add new queries in the application. All required and used programs and libraries are listed and described. Also there are describes of the difficulties encountered during operation. The effort is as better as it can to describe a complete work with the meters to be used in the future to continue working with electricity meters having better documentation available.

Potreba za pristupom Internetu odavno nije privilegija već potreba. U današnjoj svakodnevici gotovo svi u urbanim sredinama imaju potrebu za pristupom Internetskoj mreži što je dovelo do relativno velikog broja pružatelja tih usluga. Isto tako kako se potreba za istim ne smanjuje operatori pokušavaju povećanjem usluge a ne smanjenjem cijene pridobiti što više korisnika. S druge strane postoji mreža koju koristi akademska zajednica koju ne plaća krajnji korisnik već nadležni državni organ. Ovim radom će se opisati funkcionalnost interneta kao i tehničko rješenje pristupanja mreži u Splitu za grad i akademsku zajednicu.

Prikazati će se praktična primjena Etherneta i Frame Relay-a. Osim praktične primjene razrađen je i sigurnosni aspekt koji je primjenjiv u oba sustava. Uspoređen je Ethernet i Frame Relay sustav, te Frame Relay i MPLS sustav, te koje su njihove zajedničke točke odnosno koje su njihove prednosti i nedostaci.

Ethernet danas ubrzano postaje glavna transportna tehnologija u modernim telekomunikacijskim mrežama. Nakon što je u posljednjih 30-ak godina preuzeo potpuni primat u privatnim mrežama, Ethernet je preuzeo primat i u izgradnji javnih pristupnih širokopojasnih mreža. Očito je da se primjena tehnologije Ethernet širi i na jezgrene transportne mreže, gdje su godinama dominirale kompleksne i skupe tehnologije poput sinkrone digitalne hijerarhije (SDH) i tehnologije valnog multipleksiranja (WDM). Premda je danas teško zamisliti da će Ethernet zamijeniti postojeće tehnologije u javnim jezgrenim mrežama, primjećuje se snažan fokus industrije u vidu istraživanja i razvoja tzv. Carrier Ethernet tehnologije te modifikacije standarda kako bi uključio neke nove i naprednije mehanizme potrebne u izgradnji javnih jezgrenih mreža. Uska povezanost tehnologije Ethernet s all-IP vizijom komunikacijskog svijeta, njegova jednostavnost i tržišni udio u rezidencijalnom i poslovnom segmentu čine Ethernet tehnologijom prvog izbora u izgradnji javnih širokopojasnih pristupnih mreža, a kroz kontinuiranu tehnološku evoluciju, ciljanim transportnim mehanizmom u konvergiranim javnim telekomunikacijskim mrežama. U ovom radu je dan osvrt na temeljne tehnologije carrier Ethernet klase, udubljivanja na arhitektonska i protokolna pitanja, kao i pružanje evolucijskog puta samog razvoja carrier Etherneta. Definirani su i IEEE i ITU pristupi koji dovode do PBB-te i T-MPLS odnosno u smislu pojmova, kao i tehnologije. Tada smo istaknuli tri upravljačke aplikacije: centar podataka , mobilni backhaul i IPTV-video-on-demand i pokazali kako svatko može koristiti carrier Ethernet tehnologije. Carrier Ethernet povećava poznate i sveprisutne Ethernet LAN tehnologije za izgradnju metro i wide-area mreža. Carrier Ethernet se koristi za izgradnju mrežne infrastrukture i isporučivanje maloprodaje i veleprodaje komunikacijskih usluga. Carrier, pružatelji usluga i krajnji korisnici mogu se nadati da će buduće generacije carrier Etherneta omogućavati jednostavnu i automatiziranu dostavu u kojoj će možda dinamičko postavljanje ili mijenjanje usluga biti tako jednostavno kao što je telefonski poziv.

Zaslonom se upravlja pomoću koračnog motora i Arduino platforme. Platforma je otvorenog koda i dolazi besplatno s programskom podrškom s jednostavnim korisničkim sučeljem. Arduino Ethernet štit omogućuje web stranica koja se napravi pomoću HTML i PHP-a. Koračni motori su elektromehanički pretvornici energije, koji pulsnu, odnosno koračnu elektroničku pobudu pretvaraju u koračni mehanički pomak. Sustav upravlja zaslonom a namjenjen je za integraciju u sustav pametne kuće.

U radu je sažeto je opisana arhitektura Ethernet mreže i uređaja koji služe povezivanju mreže. Posebno su istaknute značajke koncentratora, preklopnika, usmjernika i bežične pristupne točke. Dan je i kratak osvrt na postupak konfiguriranja jedne lokalne mreže i navedeni su koraci koje treba napraviti pri konfiguraciji uređaja koji povezuju tu mrežu. Istaknute su posebno funkcionalnosti i operacije protokola NetConf. U laboratorijskom okruženju instalirana je eksperimentalna mreža s protokolom NetConf te je demonstrirano njegovo djelovanje na primjeru konfiguracije usmjernika. Primjenom analizatora protokola Wireshark pokazane su značajke protokola NetConf i ostvarene sesije. Kao osnovne prednosti ovog protokola istaknuto je njegovo zasnivanje na tehnologiji XML zbog čega je neovisan o implementacijama i proizvođačima mrežne opreme te otvoren za daljnja istraživanja i dodavanje novih funkcionalnosti ili operacija.

U okviru ovog diplomskog rada je provedena su mjerenja u Ethernet mreži primjenom tehnike agregacije linkova i tehnologije EtherChannel. Laboratorijskea eksperimantalna mrežna konfiguracija temelji se na primjeni prospojnika Cisco Catalyst 2960.

U radu su istražene mogućnosti implementacije internetskog protokola na mikrokontroler iz porodice Stellaris. Na uređaj je implementiran TCP/IP stog za mikrouređaje naziva μIP protokol. Testirane su glavne funkcije koje ostvaruju komunikaciju po definiranim protokolima. Ostvareno je povezivanje s poslužiteljem i slanje paketa na poslužitelj. Postavljena je osnova za sklopovsku i programsku nadogradnju funkcionalnosti uređaja za rad na flexyNET mreži i ulogu poslužitelja u prema lokalnoj mreži uređaja.

U ovom radu detaljno je obrađena tematika agregacijske mreže koja je sastavni dio višeuslužne mreže nove generacije. Istraženi su standardi i tehnologije koje mogu biti primijenjene u agregacijskim mrežama te su prema njima predloženi mogući scenariji obnove i nadogradnje agregacijske mreže. Definiran je i model koji omogućava sustavnu analizu predloženih scenarija uzimajući pritom u obzir sve tehnološke parametre, procjenu iskorištenja, mogućnost odabira troškovno najpovoljnijeg scenarija te mogućnost iskorištenja postojeće telekomunikacijske infrastrukture. Za troškovnu analizu scenarija predložena su tipska rješenja (konkretni mrežni uređaji i oprema) kao fizičke implementacije scenarija. Tipska rješenja su odabrana na način da zadovolje sve tehnološke parametre scenarija i općenito zahtjeve postavljene na agregacijsku mrežu. Model je realiziran kroz programsko pomagalo te je evaluiran na studijskom slučaju mreže telekomunikacijskog operatora. This thesis elaborates in detail the aggregation network, a part of multiservice next generation network. It looks into standards and technologies applicable to aggregation networks and, accordingly, suggests possible aggregation network update and upgrade scenarios. Moreover, it defines a model for systematic analysis of suggested scenarios, taking into consideration all technological parameters, usability estimation, possibility to choose the most cost effective scenario and ability to reuse the current telecommunication infrastructure. For cost analysis of defined scenarios there are provided some predefined solutions (using real life network devices and equipment) as physical implementations of associated scenarios. Predefined solutions are selected in line with scenario technology parameters and aggregation network requirements, in general. The model is implemented in a program tool and evaluated on a telecommunication operator network case study.

U radu je razvijeno sklopovlje i programska podrška za prijenos podataka izmedu programski izvedenog prijemnika i racunalnog sustava temeljenog na mikrokontroleru AT91SAM7X512, te izmedu programski izvedenog prijemnika i osobnog racunala. Podaci koji se prenose sadrže kompleksnu ovojnicu radijskog signala. Imaju širinu rijeci od 16 bitova te frekvenciju uzorkovanja 12kHz. Podaci se prenose asinkronom serijskom vezom brzinom 921600 bit/s. Racunalni sustav obraduje primljene podatke te ih preko dodatnog sklopovlja šalje na zvucnike. Za komunikaciju prijemnika i osobnog racunala razvijeno je sklopovlje za prijenos podataka Ethernet protokolom. Podaci su širine 32 bita i prenose se brzinom 100Mbit/s. Sklopovlje je implementirano na programabilnim logickim poljima familije Spartan 3.

U ovom radu ostvarena je komunikacija FPGA uređaja s vanjskim svijetom putem standardnih mrežnih sučelja i protokola. Za komunikaciju s računalom na FPGA uređaju korišteni su Plasma i MicroBlaze procesori. Na početku rada opisan je jezik za opis sklopovlja – VHDL. Nakon VHDL-a slijede osnovna svojstva FPGA uređaja i opis Spartan 3E arhitekture. Opisani su Plasma i MicroBlaze procesori te su dane upute za pokretanje mrežne komponente za svaki procesor. Na kraju je iznesena usporedba spomenutih procesora.

U današnjim sustavima industrijske automatizacije programirljivi logički kontroleri su preuzeli ulogu glavnih upravljačkih elemenata sustava. Takvu tendenciju široke primjene programirljivi logički kontroleri mogu zahvaliti koliko svojom jednostavnom implementacijom u postojeće sustave toliko i mogućnošću da ih se međusobno poveže preko industrijskih računalnih mreža. Jedna od njih je Siemensov mrežni standard temeljen na ethernetu - Profinet. U okviru ovog rada opisane su funkcijske specifikacije, struktura i način implementacije Profinet mreže u sustavima automatizacije. Rad sadržava - opis standardne topologije, teoretske osnove Profinet-a, opis implementacije u sustave automatizacije, provjera rada Profinet tehnologije.

Automatizacijska tehnologija je u zadnjem desetljeću karakterizirana korištenjem distribuiranih mreža na nekoj od sabirničkih tehnologija. Međutim, trendovi nalažu korištenje jedinstvene mreže od upravljačkog do pogonskog nivoa, što je dovelo do interesa za industrijski Ethernet koji bi posjedovao robusnost sabirničkog sustava kombiniran s IT funkcionalnošću Etherneta. Ti zahtjevi su realizirani u Profinetu koji podržava sve komunikacijske standarde prema IEEE 802.3 ali i tehnološka rješenja potrebna za korištenje Etherneta na svim primjenama industrijske automatizacije. U okviru diplomskog rada su objašnjene sve funkcionalnosti Profinet industrijske mreže - opis osnova principa rada i protokola industrijskog Etherneta, opis rada komunikacije u realnom vremenu, opis Profinet perspektiva, Profinet CBA i Profinet I/O, opis konfiguriranja i rada programskom podrškom Simatic 7, opis Profinet profila, sigurnost i zaštita.

U radu će se opisati osnovna problematika ostvarivanja mogućnosti očitavanja različitih uređaja relejne zaštite iz centra Odjela za relejnu zaštitu prijenosnog područja Rijeka Hrvatske elektroprivrede na primjeru prijenosne trafostanice Buzet 110/20 kV koristeći računalnu mrežu Ethernet i konverziju na serijsku komunikaciju RS 485. Kombinacija Ethernet i serijske komunikacije predstavlja trenutno najnapredniju tehnologiju za očitavanje uređaja relejne zaštite s udaljene lokacije za razliku od dosad korištenog načina očitavanja uređaja relejne zaštite pomoću modema i telefonskih linija. Na kraju rada navesti će se glavne prednosti upotrebe ovakvog načina komunikacije s udaljenim uređajima relejne zaštite u odnosu na dosad korištenu modemsku komunikaciju.

Xilinx-ov EDK alat u sprezi sa IwIP bibliotekom funkcija, kao i IP komponenata na raspolaganju korisniku predstavlja vrlo moćno rješenje za rješavanje niza problema vezanih za mrežnu komunikaciju sustava temeljenih na FPGA platformi. Najčešći zahtjevi su: korištenje uređaja kao zamjene za komutator, usmjerivač ili bilo koji drugi skuplji mrežni uređaj, naravno, u slučaju da je trošak razvoja funkcionalnog sustava na platformi puno manji ; udaljeni pristup uređaju u smislu kontrole nekakvog procesa sa kritičnim vremenom izvođenja (industrijska automatika, zrakoplovna navigacija, vojne primjene).

Cilj rada je pokazati i navesti mogućnosti povezivanja ugrađenih računalnih sustava na Ethernet mrežu, navesti prednosti i nedostatke svake te odabrati i opisati jednu od njih. Kao optimalno rješenje pokazao se Xport, specijalizirani modul tvrtke Lantronix. Razlog tom izboru je njegova niska cijena, male dimenzije, mala potrošnja energije te ugrađeno serijsko sučelje preko kojeg je svakom ugrađenom računalu koje posjeduje UART sklop omogućena veza na Ethernet mrežu. Također, niz protokola implementiranih u Xport-u omogućavaju ugrađenim računalnim sustavima da kroz jedan siguran komunikacijski kanal razmjenjuje podatke sa drugim računalima u mreži pa čak i na internetu. Ugrađeni web poslužitelj i Java Virtual Machine omogućavaju realizaciju upravljačkih i nadzornih sučelja kojima je moguće pristupiti sa bilo kojeg računala na mreži čiji operativni sustav posjeduje web preglednik.

Primjena Ethernet tehnologije u transmisijskoj mreži

Primjenom Ethernet mrežnih kamera u industrijskoj automatizaciji omogućuje se kako kontrola nad ukupnim procesom proizvodnje tako i nad pojedinačnim specifičnim procesima koje je složeno pratiti standardnim industrijskim senzorima. Kao ilustracija tvrdnje, u ovom radu je razmatran model integracije Ethernet mrežne kamere u SCADA sustav. U okviru diplomskog rada naglasak je dan na način izmjene informacija između uređaja i programske podrške kao dijela sustava industrijske automatizacije.

U ovom radu razmotrena je mogućnost realizacije širokopojasnih pristupnih mreža korištenjem Ethernet tehnologije. Obrađene su mogućnosti uvođenja Ethernet tehnologije preko postojeće razgranate mreže bakrenih parica, te problemi koji se kod takvih mreža pojavljuju. Prikazana je potreba za uvođenjem optike s razlogom povećanja udaljenosti na kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge, a i zbog mogućnosti za povećanjem brzine prijenosa koje će od mreže zahtijevati uvođenjem novih širokopojasnih usluga. Ukazano je na važnost uspostavljanja efikasnog mehanizma nadzora i upravljanja EFM mrežama kako bi bilo moguće pružiti uslugu prema dogovorenim QoS zahtjevima. This thesis gives overview of broadband access networks realization based on Ethernet technology. Implementation possibility of Ethernet technology over existing copper access networks with problems were considered. It is described needs for introduce optical networks with reason to provision broadband services on extra distance with higher bandwidth. Importance of introduce EFM operations and maintenance mechanism to accomplish QoS requirements were described.

Razmotrena je mogućnost uvođenja Ethernet tehnologije u javnu širokopodručnu mrežu (WAN). Opisane su metode koje omogućuju prijenos Ethernet prometa preko SONET/SDH mreža, načine prijenosa preko ATM mreže, preko FR mreže i preko elastičnog prijenosnog prstena (PRP). Provedeno je mjerenje propusnosti Ethernet veze točka-točka preko SDH mreže u Trening testing centru T-COM u Rijeci.

Predstavljena 2000 godine, EtherNet/IP je najnaprednija tehnologija od svih Ethernet rješenja u industriji. Između ostalog, jedan od razloga tome je što je bazirana na otvorenoj tehnologiji, koristeći isti aplikacijski nivo – Common Industrial Protocol (CIP) kao DeviceNet i ControlNet. Takav pristup nudi mnoge povlastice koje privlače jednako proizvođače opreme i korisnike (automatičare): niska cijena proizvodnje uređaja, laka uporaba, jednostavni uređaji i mrežna integracija te kompatibilnost sa uređajima mnogih drugih proizvođača.