Search

Kronične respiratorne bolesti prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti jedna su od najbrojnijih skupina oboljenja. Najčešće kronične respiratorne bolesti su: astma, kronična opstruktivna plućna bolest, alergijske bolesti i oboljenja respiratornog sustava uzrokovana zagađenjem. Kronične respiratorne bolesti kao takve smanjuju funkcionalne sposobnosti i kvalitetu svakodnevnog života zahtijevajući od oboljelih veliku prilagodbu svakodnevnih aktivnosti dugoročno. Stoga su plućna rehabilitacija i tjelesna aktivnost ključne u oporavku i prilagodbi svakodnevnog života ovih bolesnika. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj tjelesne aktivnosti na rezultate šestominutnog testa hodanja kod pacijenata s kroničnim respiratornim bolestima. U istraživanju je sudjelovalo 30 ispitanika (N = 30) koji su uključeni u proces plućne rehabilitacije, pod vodstvom fizioterapeutskog tima Specijalne bolnice za plućne bolesti (SBZPB) u Zagrebu te uz provođenje svakodnevne preporučene tjelesne aktivnosti naposljetku testirani šestominutnim testom hodanja. Program plućne rehabilitacije i svakodnevno provođenje preporučene tjelesne aktivnosti učinkoviti su u povećanju funkcionalnih sposobnosti, te u smanjenju osjećaja zaduhe i umora kod pacijenata s kroničnim respiratornim oboljenjima. Preporučenu razinu tjelesne aktivnosti, kao i naučene vježbe u programu plućne rehabilitacije nužno je nastaviti provoditi kako bi se održala funkcionalna sposobnost pacijenata te održala razina kvalitete života., Chronic respiratory diseases according to the International Classification of Diseases are one of the most numerous group of diseases. The most common chronic respiratory diseases are: asthma, chronic obstructive pulmonary disease, allergic diseases and diseases of the respiratory system caused by pollution. Chronic respiratory diseases as such reduce the functional abilities and quality of daily life by requiring patients to make large adjustments to daily activities in the long run. Therefore, pulmonary rehabilitation and physical activity are crucial in the recovery and adjustment of the daily lives of these patients. The aim of this study was to examine the impact of physical activity on the results of a six-minute walking test in patients with chronic respiratory disease. The study involved 30 subjects (N = 30) involved in the process of pulmonary rehabilitation, led by the physiotherapy team of the Special Hospital for Lung Diseases (SBZPB) in Zagreb and with the implementation of daily recommended physical activity, finally tested with a six-minute walking test. The pulmonary rehabilitation program and daily implementation of the recommended physical activity are effective in increasing functional abilities, and in reducing feelings of shortness of breath and fatigue in patients with chronic respiratory diseases. The recommended level of physical activity, as well as the exercises learned in the pulmonary rehabilitation program, must be continued in order to maintain the functional ability of patients and maintain the level of quality of life.

Azitromicin je vrlo brzo nakon dolaska u široku kliničku uporabu našao istaknuto mjesto u liječenju različitih bakterijskih infekcija, osobito u respiratornom sustavu. S vremenom je rastao broj istraživanja koja su utvrdila važne imunomodulatorne učinke makrolida, što je znatno proširilo indikacijsko područje azitromicina, makrolida koji u odnosu prema drugim makrolidima ima brojne komparativne prednosti. Za razliku od kratkotrajnog propisivanja azitromicina kao antimikrobnog agensa, njegovo se imunomodulatorno djelovanje očituje tek tijekom dugotrajne, višemjesečne kontinuirane primjene. Ovaj tekst kratak je osvrt na primjenu azitromicina u kroničnim respiratornim bolestima u kojima se djelovanje tog lijeka temelji upravo na njegovim imunomodulatornim učincima., Soon after it was introduced in everyday clinical practice, azithromycin became widely used for the treatment of a number of bacterial infections, especially those affecting the respiratory tract. Over time, a growing body of research found that macrolides exert significant immunomodulatory effects, thus significantly expanding indications for azithromycin, a macrolide antibiotic with numerous advantages over the other antibiotics from its class. As opposed to short-term use of azithromycin as an antimicrobial agent, its immunomodulatory effect is presented only after long-term use over a course of several months. This paper briefly addresses the use of azithromycin in patients with chronic respiratory diseases where the effects of the drug are based on its immunomodulatory effects.

Cilj ovog rada bio je istražiti, identificirati i opisati spontano prijavljene nuspojave HALMED-u na antiastmatike te analizirati jesu li prijavljene nuspojave mogle biti spriječene, tj. jesu li bile rezultat medikacijskih pogreška. U istraživanje su bile uključene sve prijavljene nuspojave u 2013. godini čiji je suspektni lijek bio iz skupine lijekova s djelovanjem na sustav dišnih organa koji prema ATK klasifikaciji pripadaju skupini R03. Uključeno je ukupno 44 slučajeva. Podatci su obrađeni i opisani pomoću Microsoft Office Excel 2007 programa. Pri identifikaciji medikacijskih pogreški među spontano prijavljenim nuspojavama korištena je prethodno validirana P-metoda. Među analiziranim slučajevima bio je podjednak broj muškaraca i žena: 17 osoba ženskog spola (51,4%) i 18 osoba muškog spola (48,6%). Prosječna životna dob pacijenata iznosila je 50,36 godina (SD=22,59). Pacijenti obuhvaćeni ovim ispitivanjem u svojoj su terapiji imali jedan od deset različitih lijekova za liječenje astme i KOPB-a. To su bili: indakaterol, salmeterol/flutikazon, formoterol/budezonid, beklometazon/formoterol, beklometazon, flutikazon, ciklezonid, teofilin, montelukast i roflumilast.. Od ukupno 44 prijavljenih slučajeva nuspojava, njih 15 je bilo rezultat medikacijske pogreške. Suspektni lijek u najviše slučajeva prijavljenih nuspojava bio je montelukast (N=I O), a u tri slučaja nuspojave montelukasta su bile rezultat medikacijske pogreške. Najviše medikacijskih pogreški prouzrokovano je lijekom roflumilastom. Radi se o pet slučajeva gdje je identificirana medikacijska pogreška bila vezana uz uskraćivanje potrebnog lijeka, što je ujedno i najčešći kriterij po kojem se mogla identificirati medikacijska pogreška (40% slučajeva). U ispitivanju su također identificirane medikacijske pogreške prema kriterijima preventabilnosti: duplikacija terapije (13,33%), pogrešno propisivanje lijekova sukladno stanju bolesnika (13,33%), pogrešna indikacija ( 13,33%), pogrešna doza (6,67%), pogrešan način primjene (6,67%) i poznata interakcija lijekova (6,67%). Pridržavanje međunarodno prihvaćenih smjernica liječenja GINA i GOLD, uvelike može unaprijediti terapiju i smanjiti medikacijske pogreške koje dovode do nuspojava lijekova. Samo jedan analizirani slučaj je bio okarakteriziran kao medikacijska pogreška pri prijavi. Pojavnost medikacijskih pogreški među spontano prijavljenim nuspojavama na lijekove u liječenju kroničnih respiratornih bolesti nije zanemariva. Potrebno je uložiti dodatne napore u osvješćivanje zdravstvenih radnika o prijavljivanju medikacijskih pogreški u Republici Hrvatskoj. The aim of this study was to investigate, identify and describe adverse drug reactions (ADRs) of antiashmatics reported to HALMED and to analyse if they could have been prevented. The study included all ADRs that have been reported in 2013 with a suspect drug with ATC/DDD index R03 - drugs for obstructive airway diseases. There were 44 cases of patients who experienced at least one ADR or more. The P-method was used to detect the medication errors among ADRs reported to HALMED. Data were analysed and described using Microsoft Office Excel 2007 program. Of the total number of patients, 17 (51,4%) were female and 18 (48,6%) male. Onset age was known for 39 patients, with an average lifespan of 50,56 years (SD=22,59). Patients included in this study had one of ten different drugs used in treating asthma and chronic obstructive pulmonary disease (COPD). The drugs were: indacaterol, fluticasone/salmeterol, budesonide/formoterol, eclomethasone/formoterol, beclomethasone, fluticasone, ciclesonide, theophylline, montelukast and roflumilast. The suspect drug in most cases was montelukast (N=IO) and in three of those cases reported ADRs were a result of medication error. Out of 44 cases of ADRs, 15 were results of medication errors. Only one case was previously described in it's report as a medication error, while the others were treated as side effects. The drug responsible for the highest number of preventable ADRs was roflumilast (N=5) based on the criteria „Necessary medication not given?". That is also the most common identified criteria (40% of ali preventable ADRs in the study). Other identified criteria for ADRs preventability were: therapeutic duplication (13,33%), inappropriate prescribing according to characteristics of the patient (13,33%), wrong indication (13,33%), incorrect dose (6,67%), drug administration error (6,67%) and labeled drug-drug interaction (6,67%). The incidence of ME among spontaneously reported ADRs on drugs for obstructive airway diseases is not negligible. We believe that following the guidelines for treatment of asthma (GINA) and COPD (GOLD) could improve the therapy and downsize the number of ADRs which could have been prevented. Therefore, there is a need of increasing the awareness among health-care workers on reporting medication errors in Croatia.