Search

U ovom diplomskom radu prikazane su priče i običaji ljudi na području Zagvozda i Sukošana, od mitskih i demonoloških predaja, sve do eshatoloških. Na samom početku obrađuje se tema povijesnih predaja, s posebnim naglaskom na starohrvatske teme koje govore o hrvatskim vladarima narodne krvi te o Osmanskim osvajanjima i zločinima koje su počinjali. Ipak, najveću ulogu u narodu imaju mitske i demonološke predaje. Mitske predaje pripovijedaju o vilama i povijesnim osobama kojima je narod pripisao nadnaravnu moć. Demonološke predaje imaju u osnovi osobni doživljaj, susret s demonskim, odnosno onostranim bićima. Ispričane su fikcijske priče o vješticama, vukodlacima te raznim plašilima i prikazama. Eshatološke predaje pripovijedaju o pojavljivanju ubijene tek rođene vanbračne djece, umrle nekrštene djece i ubijenih odraslih osoba., This paper presents the stories and customs of people in the area of Zagvozd and Sukošan, from mythical traditions, demonological traditions, all the way to eschatological ones. At the very beginning, the topic of historical traditions is discussed. Here, special attention is paid to old Croatian topics that speak of Croatian rulers of national blood and the Ottoman conquests and the crimes they committed. Nevertheless, the biggest role in people's lives have mythical and demonological traditions. Mythical legends tell of fairies and historical figures to whom the people ascribed supernatural power. Demonological traditions are basically a personal experience, an encounter with demonic or otherworldly beings. Fictional stories of witches, werewolves and various scarecrows and apparitions were told. Eschatological traditions narrate the appearance of murdered newborn illegitimate children, dead unbaptized children and murdered adults.

Zagvozd se prvi put spominje 533. godine. O starini ovog mjesta svjedoči i sam naziv Zagvozd koji je nastao od starohrvatske riječi gvozd. Uz sami naziv mjesta, različiti ekonimi, mikrotoponimi, hidronimi, oronimi, petronimi i krematonimi jesu blago kulturne baštine. Od davnih vremena zagvoški je puk svoju tradiciju kroz godinu temeljio na kršćanskoj vjeri. Tako se kroz godinu svetkuje spomen na različite svece, a najviše se običaja sačuvalo iz božićnog i uskrsnog vremena. Među vjerskim običajima kroz godinu ističe se tradicija procesije Za križen koja se održava na Veliki petak. Pečat i dokaz o utemeljenosti zagvoškog puka u vjeri jest i raskoš vjerske usmene lirike. Ističe se Pjesma o svetoj Luciji i Gospin plač. Osim religijski utemeljene ostavštine, u zagvoškoj glazbenoj sceni ističe se ganga. Narod se, uz gangu, zabavljao pričajući predaje, a zanimljivo je da je najveći broj predaja demonološkog tipa. Tako se svatko pribojavao vještica, mora, vukodlaka i vraga. Vjerovalo se da su spomenuti demoni najaktivniji tijekom pokladne noći., Zagvozd was first mentioned in 533. The very name of Zagvozd, which comes from the Old Croatian word gvozd, also bears record of its oldness. Together with the very name of the place, there are different exonyms that represent cultural treasure. People of Zagvozd have built their traditions throughout a year upon Christianity. Thus, they celebrate different saints throughout a year and most customs come from Christmas and Easter time. The tradition of procession Za križen is distinguished between these customs. The grandeur of religious lyric poetry is another proof of Zagvozd customs being grounded in religion. Songs that are distinguished are A song about saint Lucija and Weeping of the Lady. Apart from customs grounded in religion, ganga stands out in the musical scene of Zagvozd. People also had fun telling ancient stories. It is interesting that the main type of ancient stories is of a demonic nature. Everybody was scared of witches, more and werewolves. It was believed that demonic creatures are most active during the Carnival night.

U ovom radu prikazane su priče i običaji ljudi na području Zagvozda i Sukošana, od mitskih predaja, demonoloških predaja, sve do eshatoloških. Mitske predaje pripovijedaju o vilama i povijesnim osobama kojima je narod pripisao nadnaravnu moć. Demonološke predaje imaju u osnovi osobni doživljaj, susret s demonskim, odnosno onostranim bićima. Ispričane su priče o vješticama, vukodlacima te raznim plašilima i prikazama. Eshatološke predaje pripovijedaju o pojavljivanju ubijene tek rođene vanbračne djece, umrle nekrštene djece i ubijenih odraslih osoba. Zapisani su i običaji vezani uz svetkovine najvećih kršćanskih blagdana – Božića i Uskrsa, slavljenje Svetog Kasijana i Svetog Roka. Sklapanju braka prethodilo je upoznavanje mladića i djevojke, koje se odvijalo na sijelima ili pašama. Sijela su označavala okupljanja mladića i djevojaka u večernjim satima kada bi sav dnevni posao bio obavljen. Pripovijedani su i običaji vezani uz vjenčanja (prosidba, bacanje jabuke preko kuće, uzimanje dote i slično). Na samom kraju nalazi se popis poslovica i kletvi., This paper presents the stories and customs of people in the area of Zagvozd and Sukošan, from mythical traditions, demonological traditions, all the way to eschatological ones. Mythical legends tell of fairies and historical figures to whom the people ascribed supernatural power. Demonological traditions are basically a personal experience, an encounter with demonic or otherworldly beings. Stories of witches, werewolves and various scarecrows and apparitions were told. Eschatological traditions narrate the appearance of murdered newborn illegitimate children, dead unbaptized children and murdered adults. Customs related to the feasts of the greatest Christian holidays - Christmas and Easter, the celebration of St. Cassian and St. Roch are also recorded. The marriage was preceded by the acquaintance of a young man and a young woman, which took place on "sijelo" or pastures. "Sijelo" signified gatherings of young men and women in the evening when all the daily work would be done. Customs related to weddings were also narrated (proposing, throwing an apple over the house, taking a dowry, etc.). At the very end is a list of proverbs and curses.

Od 1998. Zagvozd – selo u zaleđu Splita (Dalmacija, Hrvatska) – bio je mjesto kazališnih susreta pod nazivom »Glumci u Zagvozdu«. Mnogo je medijskih napisa objavljeno o tom važnom kulturnom događaju koji je započeo bez financijskih sredstava i opreme, i koji svakog ljeta okuplja glumce te upoznaje publiku s novim kazališnim predstavama iz cijele Hrvatske. Ta je manifestacija proizvela kazališnu družinu pod nazivom »Glumci u Zagvozdu« koja daje predstave u raznim kazališnim kućama u Hrvatskoj, Austriji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. Manifestaciju je pokrenuo Vedran Mlikota, poznati hrvatski glumac, uz pomoć Darka Ćurda, Žarka Potočnjaka, Zlatka Viteza i Blaženka Dedića. Svojim su utjecajem ti kazališni susreti prerasli lokalni eksperiment popularizacije glume/glumaca/kazališta u samom Zagvozdu ; manifestacija je to koja je sazrela i razvila se u važno javno događanje pa i festival koji ima utjecaja na kulturnu klimu južne Dalmacije (uključujući Makarsku, Imotski i Split) i hrvatski kazališni život u cjelini. U svom radu autorice raspravljaju o tom neobičnom kulturnom fenomenu te istražuju njegove impulse među lokalnim stanovništvom i reakcije kazališnih kritičara i publike u čitavoj Hrvatskoj. Ovo je prvi tekst u kojem se o susretima »Glumci u Zagvozdu« piše na akademskoj razini. Osim toga, u ovom se radu nudi prvi kronološki pregled svih predstava koje su se izvodile na tim kazališnim susretima u razdoblju između 1998. i 2015. godine.

Ovim radom želi se propitati jedan dio duhovne kulture, odnosno tradicijsko vjerovanje u nadnaravna bića i pojave na području Zagvozda. Podatci izneseni u ovome radu prikupljeni su terenskim istraživanjem na spomenutom području, izvršenim tijekom 2009. i 2010. godine. Istraživanjem se pokazalo da su tradicijska fantastična bića i pojave veoma važnim dijelom života Zagvožđana, kako onih starije, tako i onih mlađe te srednje životne dobi. Stanovnici Zagvozda vjerovali su, a pojedini i danas vjeruju, u postojanje sljedećih nadnaravnih bića: vile, more/morine, vještice, orba, te mrtve. U domeni fantastičnog na ovome području nalazimo i pojave kao što su uroci i plašeline. Dati će se prikaz osnovnih karakteristika koje spomenuta bića na istraživanom području posjeduju. Također, u nekim slučajevima će se izdvojiti iz kazivanja radi li se o živom vjerovanju, prisutnom u sadašnjici ili, pak, o predaji kao odrazu nekadašnjih vjerovanja., The aim of this paper is to examine one part of spiritual culture, the traditional belief in supernatural beings and phenomena on the territory of Zagvozd. The data presented in this paper was gathered during the field research in Zagvozd in 2009 and 2010. The research has shown that traditional fantasy creatures and phenomena have a very important role in the life of the inhabitants of Zagvozd, including elderly people, young people and middle-aged people. The inhabitants of Zagvozd believed, and some still believe in the existence of the following supernatural beings: fairies, mares, witches, orbs and the dead. The phenomena such as spells and threats belong to the domain of fantastic in this area. The presentation of the basic characteristics which the creatures in the researched territory possess will be given in this paper. In some cases it will be singled out from the accounts if something is a living belief, present nowadays or a reflection of the former beliefs.

U okviru zaštitnih istraživanja tijekom izgradnje Jadranske autoceste A 1, od Zagreba do Dubrovnik, istražene su dvije prapovijesne kamene gomile na području Zagvozda, u podnožju planine Biokovo. Ovaj tekst donosi cjelovito dokumentirane i obrađene nalaze pronađene u vrlo zanimljivim prostornim i kulturološkim kontekstima.

Rad predstavlja rezultate arheoloških istraživanja na trasi Jadranske autoceste, čvor Zagvozd tijekom 2007. i 2008. godine. Istražene su dvije vrtače s manjim srednjovjekovnim naseljem te dvije brončanodobne gomile sa srednjovjekovnim grobovima.

Na zamolbu novinara Siniše Kekeza dana je stručna ekspertiza o Hasan-aginici, Hasana-agi, tragičnoj smrti Hasan-aginice, te o njezinom grobu.

U emisiji je, na zamolbu novinara Gordana Nuhanovića, data ekspertiza prijepora oko utemeljenenosti aktera u baladi o Hasan-aginici.

Uvod Kr{;ki tereni obi~no se smatraju povoljnom in`enjerskogeolo{; kom sredinom za izvo|enje gra|evinskih zahvata. Razlozi za to prvenstveno su velika ~vrsto};a, nosivost i stabilnost karbonatnih stijena, {;to omogu};ava temeljenje i izgradnju najslo`enijih zahvata. Ipak, na tom se prostoru mogu javiti pote{;ko};e koje su vrlo rijetke na drugim terenima. To je prvenstveno pojava podzemnih {;upljina razli~itih dimenzija ({;pilje, jame i kaverne), a koje su jedna od temeljnih zna- ~ajki kr{;a. Pote{;ko};e koje uzrokuju, te obim i tro{;kovi sanacije ovise prvenstveno o morfologiji i hidrogeolo{;kim karakteristikama samih speleolo{;kih objekata. Premda ih je ve};ina manjih dimenzija poznati su slu~ajevi nailaska i na preko 1 km duge sustave podzemnih kanala, sa ili bez vodenih tokova (tuneli U~ka, RHE Obrovac, Sv. Rok), ili na vrlo prostrane podzemne dvorane volumena i preko 350 tisu};a m3 (tunel RHE Obrovac). Temeljem dosada{;njih iskustava mo`e se konstatirati da su na podru~ju na{;eg kr{;a ove pojave vrlo ~este. Premda su poznati primjeri nailaska na dotad nepoznate podzemne {;upljine u temeljima manjih ili ve};ih stambenih objekata, tvorni~kih hala pa ~ak i brana (Kru{;~ica), one su posebno brojne du` linijskih gra|evinskih objekata poput autocesta i tunela. To se potvrdilo u posljednjih desetak godina intenzivne cestogradnje u Hrvatskoj, kako na pravcu prema Rijeci, tako i na Jadranskoj autocesti. Osnovna zada};a speleolo{;kih istra`ivanja takvih objekata je izrada topografskog nacrta, koji omogu};ava definiranje prostornog odnosa podzemnih {;upljina i prometnice (gra|evinskog objekta), procjena mogu};eg utjecaja na gradnju i kori{;tenje, te utvr|ivanje in`enjerskogeolo{;kih i hidrogelo{; kih elemenata bitnih za projektiranje na~ina sanacije i premo{;};enja. Speleolo{;ki objekti na dionici Zagvozd – Rav~a Dionica Zagvozd – Rav~a prolazi podru~jem Biokovske zagore na nadmorskim visinama od 250 do 640 m. Teren izgra|uju karbonatne naslage me|u kojima dominiraju debelo uslojeni do masivni vapnenci gornje krede (K2 2, 3). Pored njih javljaju se vapnenci i dolomiti cenomana (K2 1) i foraminiferski vapnenci eocena (E1, 2). Samo na jednom kra- };em segmentu (140 m) trasa presijeca podru~je izgra|eno od eocenskih lapora s glaukonitom (E2). Svi istra`eni speleolo{; ki objekti formirani su u debelo uslojenim do masivnim vapnencima gornje krede (K2 2, 3). U hidrogeolo{;kom smislu svi se nalaze u nesaturiranoj zoni, pa stoga u njima nema tragova recentnih pojava podzemnih voda. Tijekom geolo{;kog i in`enjerskogeolo{;kog kartiranja trase u pojasu {;irine 100 m lijevo i desno od projektirane osi prometnice, terenske ekipe nai{;le su na 5 speleolo{;kih objekata jamskog tipa. Kako bi se ustanovio njihov utjecaj na izgradnju, objekti su detaljno speleolo{;ki istra`eni, pri ~emu je konstatirano da se samo dvije jame nalaze unutar gra|evinskog koridora. Unato~ tome, prethodna speleolo{;ka istra- `ivanja pokazala su se vrlo svrsishodnim, a prvenstveno zbog jame Velike Mijorova~e ju`no od @upe Srednje (stac. 57+975). Jama je formirana u vapnencima gornje krede, a morfolo{;ki predstavlja prostranu podzemnu {;upljinu duboku 50, dugu 53 i {;iroku do 25 metara (slika 1a). Ulazni otvor nalazio se svega 2 m ju`no od planirane osi autoceste. S obzirom na tako velike dimenzije podzemnog prostora (30 000 m3) i ~injenicu da je debljina nadsloja u podru~ju kolnika bila svega 4–10 m, odlu~eno je da se jama zaobi|e. Premje{;tanje trase bilo je mogu};e budu};i je jama istra`ena jo{; u vrijeme projektiranja. Iskustva s ove, ali i drugih dionica na kr{;kom podru~ju pokazuju da se ve};ina speleolo{;kih objekata, a naj~e{;};e je rije~ o kavernama, otkriva u vrijeme izgradnje. Zbog tro- {;kova, tehni~kih i drugih komplikacija koje uzrokuje promjena polo`aja ve}; zapo~ete trase, oni se u pravilu saniraju, bez obzira na dimenzije. Na razmatranoj dionici tijekom gradnje nai{;lo se na 11 dotad nepoznatih kaverni (tablica na Slici 1), te na jamu Tolova~u, koja je jedina imala prirodni ulaz na povr{;ini terena. Upravo je ova jama zadala najvi{;e problema graditeljima. Njen ulaz nalazio se ispod sjevernog kolni~kog traka na nadmorskoj visini od 515, 5 m (stac. 51+900). U prirodnom stanju ulazna vertikala bila je duboka 26 m, a spu{;tala se u prostranu podzemnu dvoranu du`ine 90 i {;irine do 41 m, koja se ve};im dijelom na{;la u podru~ju izgradnje (Slika 1b). Na tom se dijelu autocesta izvodila u usjeku, s planiranom niveletom 508, 5 m n.m., dakle 7 m ispod kote ulaza. Najnepovoljnija situacija konstatirana je uz ju`ni rub trase gdje raspon stropne kupole podzemne {;upljine iznosi 30 m, a debljina nadsloja do nivelete ceste je svega 9 m. U takvim okolnostima usjek je izveden posebno prilago|enim na~inom miniranja. Premda je naknadnim speleolo{; kim pregledom utvr|eno da tijekom tih radova nije do{;lo do zna~ajnijih promjena na svodu kaverne, radi sigurnosti prometnice kaverna je premo{;tena nosivom betonskom konstrukcijom. Izme|u preostalih istra`enih speleolo{;kih objekata dimenzijama se isti~e jama otkrivena zasijecanjem kolnika na staciona`i 59+655. S istra`enom dubinom od 105 m to je najdublji speleolo{;ki objekt istra`en na dionici Zagvozd – Rav~a, ali i jedan od najdubljih objekata na trasi autocesta uop};e (Slika 1c). Unato~ takvoj dubini, pa i znatnoj {;irini kanala u dubljim dijelovima, zbog malih dimenzija ulaza 2, 6 1, 4mi kompaktnih stijena, njeno premo{;};enje nosivom armirano betonskom plo~om izvedeno je bez ve};ih pote- {;ko};a. Zaklju~ak Na dionici Jadranske autoceste izme|u Zagvozda i Rav- ~e dugoj 27 km istra`eno je 14 speleolo{;kih objekata (Tablica na Slici 1d). Ve};inom su to manji objekti, no zbog mogu}; nosti njihovog {;irenja u podzemlju i opasnosti koje u tom slu~aju mogu predstavljati za sigurnost prometnice (ili nekog drugog objekta) izvedeno je njihovo stru~no i detaljno speleolo{;ko istra`ivanje. Dio istra`enih objekata u potpunosti je opravdao primjenu takvog pristupa.

Izvješće o istraživanju kamenih gomila na trasi Jadranske autoceste, čvor Zagvozd. Grobovi iz ranog i srednjeg brončanog doba s kasnijim srednjovjekovnim ukopima.

Istraživanje vrtača na trasi jadranske autocest na području Zagvozda. Ostaci bunara i iskopa gline od srednjeg brončanog doba, željeznog doba, srednjeg vijeka. Ostaci srednjovjekovnog naselja i komunikacije.

Radi se o izvještaju o sustavnim arheološkim radovima koji su se obavljali na prostoru Zagvozda na lokaciji čvora Zagvozd dionice Šestanovac - Zagvozd jadranske autoceste.

U elaboratu je dano izvješće o zaštitnim arheološkim radovima obavljenim na dvije lokacije na trasi jadranske autoceste, spojna cesta čvor Zagvozd 2. Riječ je o dva kamena tumula s keramičkim nalazima koji se mogu datirati u rano brončano doba.