Search

Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina bilježi značajan porast. Radi povećanja proizvodnje mlijeka i postizanja što bolje kvalitete, provode se redovite kontrole mliječnosti i analize kemijskog sastava te higijenske kvalitete ovčjeg mlijeka. Tijekom 2003. i 2004. godine provedeno je istraživanje koje je imalo za cilj istražiti kvalitetu mlijeka paških ovaca i utvrditi utjecaj paragenetskih čimbenika (stada i godine) na proizvodnju, kemijski sastav (količinu mliječne masti i proteina) i higijensku kvalitetu mlijeka (broj somatskih stanica), na dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG A i OPG B). Kontrola mliječnosti provedena je prema AT metodi. Analize kemijskog sastava i higijenske kvalitete mlijeka provedene su infracrvenom spektrometrijom i fluoro-opto-elektronskom metodom. Klimatska obilježja u 2003. i 2004. godini bila su različita, glede količina oborina i vegetacije. Tijekom muznog razdoblja u 2004. godini, na otoku Pagu je bilo znatno više oborina pa je uslijed toga i vegetacija na pašnjacima bila bujnija, što je vjerojatno utjecalo na veću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (P

Hrana za stoku se proizvodi na prirodnim ili zasijanim travnjacima te na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima, zbog nesigurnosti uspjevanja travnjaka tijekom ljeta, uvode se u intenzivno korištenje interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica, te energija sunca, a na tlu koje bi inače bilo prazno izmedu žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci) dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka se vrlo dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Prispjevaju za uporabu tijekom ljeta ovisno o roku sjetve, i oborinama, kada zbog suše u pravilu ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke, a koriste se za zelenu krmu izravno s polja do mraza u jesen u više otkosa, dok se viškovi prozvedene krme siliraju. Na taj se način tijekom ljeta zadovoljavaju potrebe na kvalitetnoj krmi, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi urode zelene mase i suhe tvari krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir Agronomskog Fakulteta u Zagrebu u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). U klimatski povoljnijoj 2004. godini prinosi zelene mase su se kretali od 99 t/ha do 106, 5 t/ha a suhe tvari od 20, 1 t/ha do 29, 5 t/ha, a u sušnoj 2003. godini od 58, 6 do 86, 6 t/ha a suhe tvari od 14, 5 do 26, 8 t/ha. I u toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N je iskazao svoj visoki proizvodni potencijal i mogućnost korištenja tijekom ljeta i rane jeseni osiguravši kontinuiranim prirastom potrebe na krmi.

Hrana za stoku proizvodi se na prirodnim ili zasijanim travnjacima i na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima - zbog nesigurnosti uspijevanja - koriste se interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica i energija sunca a na tlu, koje bi inače bilo prazno između žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci), dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka vrlo dobro se uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Može ih se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Ovisno o roku sjetve i oborinama prispijevaju za upotrebu tijekom ljeta, kada zbog suše ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do jesenskih mrazeva i to u više otkosa. Viškovi proizvedene krme se siliraju. Tako se tijekom ljeta zadovolje potrebe za kvalitetnom krmom, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Utvrđivani su urodi zelene mase i suhe tvari te osobine krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). Najveći prinosi zelene mase i suhe tvari postignuti su u 2002. i 2003. godini kada je sirak (200 cm visok) košen 2 puta tijekom vegetacije. U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase bili su od 85, 2 t/ha do 100, 7 t/ha, a suhe tvari od 18, 7 t/ha do 31, 0 t/ha. U sušnoj 2003. godini prinosi zelene mase varirali su od 58, 6 do 86, 6 t/ha, a suhe tvari od 14, 6 do 26, 6 t/ha. U toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N bio je visokog proizvodnog potencijala, tako da je korišten tijekom ljeta i rane jeseni u istom broju otkosa kao prethodne godine. Kontinuiranim prirastom on zadovoljava potrebe za krmom i u ekstremno sušnim uvjetima.

Hrana za stoku se proizvodi na prirodnim ili zasijanim travnjacima te na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima, zbog nesigurnosti uspjevanja travnjaka tijekom ljeta, uvode se u intenzivno korištenje interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica, te energija sunca, a na tlu koje bi inače bilo prazno izmedu žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci) dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka se vrlo dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Prispjevaju za uporabu tijekom ljeta ovisno o roku sjetve, i oborinama, kada zbog suše u pravilu ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke, a koriste se za zelenu krmu izravno s polja do mraza u jesen u više otkosa, dok se viškovi prozvedene krme siliraju. Na taj se način tijekom ljeta zadovoljavaju potrebe na kvalitetnoj krmi, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi urode zelene mase i suhe tvari krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir Agronomskog Fakulteta u Zagrebu u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). Najveći prinosi zelene mase i suhe tvari postignuti su u 2002. i 2003. godini kada je sirak košen 2 puta u tijeku vegetacije na 200 cm visine. U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase su se kretali od 85, 2 t/ha do 100, 7 t/ha a suhe tvari od 18, 7 t/ha do 31 t/ha, a u sušnoj 2003. godini od 58, 57 do 86, 57 t/ha a suhe tvari od 14, 55 do 26, 79 t/ha. I u toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N je iskazao svoj visoki proizvodni potencijal i mogućnost korištenja tijekom ljeta i rane jeseni osiguravši kontinuiranim prirastom potrebe na krmi.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj rokova košnje na urode zelene mase i suhe tvari krmnog sirka Hibrida Grazer N na pokušalištu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U klimatski povoljnijoj 2002. godini postignuti su znanto viši prinosi zelene mase i suhe tvari u odnosu na sušnu 2003. godinu, no i u toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N je iskazao svoj visoki proizvodni potencijal i mogućnost korištenja kroz ljeto i ranu jesen.