Search

Uvod: U gotovo svim dijelovima svijeta dnevni je unos soli dvostruko veći (ponegdje i viši) od preporučenih vrijednosti (< 5 g/dan). Prema podatcima nacionalne akcije “Croatian Action on Salt and Health - CRASH” prosječan je dnevni unos soli u odrasloj populaciji Hrvatske 13,3 ± 4,3 g na dan za muškarce i 10,2 ± 4,2 g na dan za žene, veći je u ruralnim nego u urbanim sredinama, veći je u muškaraca nego u žena, a u visokom unosu dominiraju istočna i gorska Hrvatska. Zbog ubrzanog životnog i radnog tempa „skrivenoj soli“ iz polugotove, gotove i restoranske hrane mogla bi biti izložena posebice mlada studentska populacija. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio odrediti unos kuhinjske soli u studentskoj populaciji Medicinskog fakulteta Osijek. Ispitanici i metode: U studiju je bilo uključeno 102 studentice prosječne dobi 20 ± 2 godina. Svim ispitanicama izmjereni su indeks tjelesne mase (ITM) i omjer struk-bokovi (SBO). Vrijednosti arterijskog tlaka i pulsa (prosjek tri uzastopna mjerenja) su izmjerene nakon 15 minuta mirovanja u sjedećem položaju OMRON tlakomjerom. Svim ispitanicama je uzet uzorak venske krvi i 24-satni urin te je učinjena biokemijska obrada standardnim laboratorijskim metodama. Količina unosa soli u organizam određena je na temelju vrijednosti natriurije iz 24-satnog urina (Na mmol/dU) koja je podijeljena s nazivnikom 17,1 i na taj način je dobivena količina NaCl u gramima. Rezultati: Prosječan ITM ispitanica bio je 22,4 ± 3,3 kg/m2, s naglaskom da je 87 % (89/102) imalo preporučeni ITM < 24,9 kg/m2. Prosječan SBO bio je 0,73 ± 0,04. U ispitanica nije opažena značajna povezanost između unosa soli te ITM-a ili SBO. Dnevni unos soli u studentica je bio 7,1 ± 2,8 grama/dan. U čak 39 % (40/102) ispitanica je unos soli bio < 6 g/dan dok je u 18 % (18/102) unos soli bio > 10 g/dan. Najviši zabilježen unos soli bio je 17,6 g/dan. Ispitanice su bile normotenzivne te urednih vrijednosti glukoze natašte i lipidograma. Nije nađena značajna povezanost između unosa soli i mjerenih biokemijskih parametara, dok je multiplom linearnom regresijom nađena značajna povezanost između unosa soli i sistoličkog arterijskog tlaka (P < 0,025). Zaključak: Rezultati ove studije: 1) pokazuju da je unos soli u studentskoj populaciji (i to medicinske struke) manji od hrvatskog prosjeka za žene odrasle dobi, ali još uvijek znatno viši od preporučenih 5 g/dan; 2) potvrđuju izrazitu povezanost između unosa soli i vrijednosti sistoličkog arterijskoga tlaka čak i u zdravoj mladoj normotenzivnoj populaciji; 3) potvrda su za potrebom i poticaj za daljnji nastavak Inicijative za smanjenje kuhinjske soli u prehrani u Hrvatskoj. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Povišeni arterijski tlak ima gotovo četvrtina odraslog stanovništva u svijetu (26,4%), uključujući i milijun Hrvata (37%). Arterijska hipertenzija je jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i bolesti bubrega. Godišnje se za liječenje troši više od 300 milijardi dolara. Jedan od uzročnika arterijske hipertenzije je prekomjeran unos kuhinjske soli. Preporuka SZO je 5 g dnevno, a u Hrvatskoj se prosječno unosi kuhinjske soli 11,6 g dnevno. Na Prvom Hrvatskom kongresu o hipertenziji 2006. godine donesena je Deklaracija o važnosti započimanja nacionalne kampanje za smanjivanje konzumacije kuhinjske soli. U proteklih deset godina pokrenute su brojne kampanje s ciljem smanjenja unosa kuhinjske soli (suradnja između vlade i industrije hrane o postupnom smanjenju kuhinjske soli u prerađenoj hrani). Zakonom je propisano smanjivanje sadržaja soli u prerađenoj hrani. Donesen je strateški plan smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2014. - 2019. čime se pridružujemo planu SZO i UN o smanjenju unosa kuhinjske soli za 30 % do 2025. godine. To možemo postići informiranjem potrošača o količini soli u hrani, kontinuiranom edukacijom, partnerskim odnosom prehrambene industrije i ugostitelja te na tržištu osiguravanjem hrane sa smanjenim udjelom soli. Do sada je kod nekih proizvođača došlo do smanjena udjela kuhinjske soli u kruhu i pekarskim proizvodima, zatim u mesnim proizvodima. Na tržištu imamo sol sa smanjenim udjelom natrija. Smanjenim unosom NaCl-a za 3 g dnevno možemo smanjiti učestalost arterijske hipertenzije za 16-24 % kod žena i 2234 % kod muškaraca. [ABSTRACT FROM AUTHOR]

Vitalni statistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se u Republika Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. U takvoj situaciji osobitu pozornost treba posvetiti poboljšanju zdravstvenog stanja i kvalitete života svakog djeteta. Dječja je dob vrijeme kada se usvajaju obrasci zdravstvenog funkcioniranja i to je vrijeme kada treba početi s primarnom prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti s posebnim osvrtom na prevenciju arterijske hipertenzije. Povišeni arterijski tlak u djece čimbenik je rizika za arterijsku hipertenziju u odrasloj dobi. Kao i kod odraslih, u djece je utvrđena pozitivna korelacija između povećanog unosa soli i razvoja arterijske hipertenzije. Meta-analiza koju je napravila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da smanjenje unosa soli u djece dovodi do sniženja i sistoličkog (0,84 mmHg) i dijastoličkog (0,87 mmHg) tlaka. Značajnija sniženja arterijskog tlaka primijećena su kod djevojčica u odnosu na dječake1. Dojenčad svoju potrebu za soli zadovoljava majčinim mlijekom. Ukoliko se dijete ne doji, nego se koristi umjetna prehrana, važno je biti pažljiv kod pripreme obroka između ostalog i zbog preporučene količine soli. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu soli u odnosu na majčino i dolazi do značajnog porasta unosa soli kada ga dijete počne konzumirati. Kad dijete počne jesti hranu kao i ostatak obitelji, važno je da se hrana dodatno ne soli. Preporučene maksimalne količine soli za djecu od prve do treće godine su 2 g dnevno, od četvrte do šeste godine 3 g, a od sedme do desete godine 5 g. Za djecu stariju od 11 godina dopuštene količine unosa su 6 g dnevno1,2. Djeca u pubertetu, a osobito srednjoškolci su u najvećoj opasnosti od konzumacije visoke količine soli jer se hrane izvan kuće, a prehrana im se često sastoji od pizze, čipsa i peciva. U našoj zemlji organizirana je prehrana u vrtićima, osnovnim školama i na fakultetima, dok populacija srednjoškolaca koji su u velikom riziku za prekomjerni unos soli nemaju organiziranu prehranu. Prema rezultatima dostupnima u literaturi, može se zaključiti da dječaci unose više soli od djevojčica i da taj unos raste s dobi. Unos je veći od preporučenog u svim dobnim skupinama3. Unos soli u dojenčadi starih od 6 do 11 mjeseci iznosi 1,25 grama dnevno, a u djece u dobi jedne do dvije godine 4,27 grama dnevno4. Prema istraživanju provedenom u SAD-u u kojem su sudjelovali ispitanici iz NHANES studije, djeca u dobi od 8 do 18 godina dnevno unose u prosjeku 8,6 grama soli, gotovo isto kao i odrasli. U Hrvatskoj djeca prosječno unose 8,9 grama soli dnevno5. Prevenciju arterijske hipertenzije možemo započeti već u ranoj dojenačkoj dobi ulaskom patronažne sestre u obitelj gdje ona svakodnevno podupire dojenje i pravilnu prehranu, nastaviti kroz vrtićku dob uz edukaciju o zdravoj prehrani i važnosti kretanja od strane zdravstvenih voditeljica, kroz organizaciju i radionice zdrave prehrane u osnovnim školama. Svakako bi trebalo potaknuti inicijativu o organizaciji radionica zdrave prehrane s naglaskom na smanjenje unosa soli i važnosti kretanja u srednjim školama i tako smanjiti rizik od razvoja arterijske hipertenzije u odrasloj populaciji. [ABSTRACT FROM AUTHOR]