Search

Upotreba prometne infrastrukture iznad njezinih kapaciteta određuje se kao zagušenost prometom. Pojava se očituje sporijom vožnjom, zastojima i dužim trajanjem putovanja. Njezine je šire društvene posljedice moguće istraživati s pomoću pokazatelja kvalitete života. Na području grada Omiša zagušenost prometom dolazi do izražaja tijekom turističke sezone. Tada je dionica Jadranske magistrale (D8) između Splita i Omiša jedna od najopterećenijih državnih prometnica prema dnevnom broju vozila. Prometni su zastoji određeni njezinim prostornim položajem i značajkama. Ta nepregledna cesta prolazi kroz gradski centar Omiša kao prostor guste izgrađenosti s velikim brojem turista, koji je upotrebljavaju kao pješačku zonu. Nema primjerenih pješačkih staza i prijelaza, dodatnih cestovnih krakova za skretanje ni ugibališta za javni prijevoz. Međudjelovanjem tih čimbenika i zbog manjka parkirnih mjesta u centru grada, što vodi dužem parkiranju, stvaraju se dnevni kilometarski zastoji. Preliminarnim se istraživanjem nastoji sagledati utjecaj zagušenosti prometom na kvalitetu života stanovništva Omiša. Razmatraju se pokazatelji koji se odnose na promet, okoliš, dostupnost sadržaja, socijalne veze, slobodno vrijeme i sigurnost. Upotrijebljena je metoda polustrukturiranog intervjua na namjernom uzorku od deset stanovnika Omiša, od kojih polovina studira ili radi u Splitu (dnevni migranti), a ostali žive i rade u Omišu ili su umirovljeni. Intervjui su provedeni tijekom 2019. Prostorni i socijalni kontekst zagušenosti dodatno su istraženi analizom sadržaja dostupnih članaka na internetskom portalu Slobodna Dalmacija. Pritom su razmotreni duljina, smjer i uzroci zabilježenih zastoja, iskustva aktera uključenih u medijski prilog te predložena rješenja i izgledi za njihovu realizaciju., The use of transport infrastructure above its capacity is defined as traffic congestion. The phenomenon is manifested through slower driving, delays, and longer journey times. Its wider social consequences can be explored through the quality of life indicators. In Omiš, traffic congestion comes to the fore during the tourist season. At that period, the section of the Adriatic Highway (D8) between Split and Omiš is one of the busiest state roads in terms of the daily number of vehicles. Traffic jams are determined by its spatial position and features. This road passes through the center of Omiš as an area of dense construction with a large number of tourists who use it as a pedestrian zone. It has no suitable footpaths and crossings, additional road branches for turning as well as public transport stops. The interaction of these factors, along with the lack of parking spaces in the Omiš center, which leads to a long search for them, creates daily kilometers-long deadlocks. The preliminary research aims to explore the impact of traffic congestion on the quality of life of the population of Omiš. Indicators related to the traffic, environment, availability of social contents and relations, amount of free time, and safety are considered. A semi-structured interview method was used on a deliberate sample of ten Omiš residents, half of whom study or work in Split (daily migrants), and the rest live and work in Omiš or are retired. Interviews were conducted during 2019. The spatial and social context of congestion was further explored utilizing the content analysis of articles on the Slobodna Dalmacija web portal. The length, direction and causes of the recorded delays, the experiences of the actors involved in the media report, and the proposed solutions and prospects for their implementation are discussed.

Inteligentnih agenti su programska podrška koja ima sposobnost da samostalno i bez intervencije korisnika izvršava postavljeni zadatak, u tom slučaju, krajnji korisnik se izvještava o završetku zadatka ili samoj pojavi očekivanog događaja. Danas se za rješavanje kompleksnih problema koriste višeagentski sustavi., Intelligent agents are software which is capable of executing task independently without user intervention, in this case, user will be informed about task when it is completed or when expected event appears. Today we use multi-agent system to solve complex problems.

Krajem 20. te početkom 21. stoljeća sve su izraženije promjene koje se ne događaju samo u pojedinim zemljama ili dijelovima svijeta, nego su globalnih razmjera. Jedna od njih je urbanizacija koja neizbježno dovodi do deruralizacije. Nagli i snažni porast broja gradskog stanovništva i općenito širenja gradova, utjecao je i doveo do promjena u gradskom prometu. Suvremeni gradovi, a posebice oni s velikom površinom i brojem stanovnika, suočavaju se s prometnim preopterećenjima, stoga im je nužna organizacija prometne infrastrukture. Zagušenost, onečišćenje okoliša, prevelika buka samo su neki od negativnih utjecaja koji su nažalost prisutni u mnogim svjetskim gradovima. Zato ljudi, radi očuvanja vlastita zdravlja i mirnijega života, odlaze iz središta grada i nastanjuju se na gradskoj periferiji. U središtima gradova većinom ostaju poslovni prostori i sve što je s njima u vezi. Zato do najvećih zagušenja u gradskom prometu dolazi tijekom dnevnih migracija na posao i s posla. U ovom radu opisat ćemo neke od spomenutih problema gradskoga prometa, ali i ponuditi rješenja radi njihova učinkovitog otklanjanja. Korištenje javnoga prijevoza, bicikala ili odlazak na posao pješice dopuštaju li to prostorne udaljenosti, samo su neke od alternativa koje mogu doprinijeti smanjenju broja osobnih automobila, boljem funkcioniranju gradskog prometa, a samim time i ostalih gradskih aspekata., In the late 20th and early 21st century noticeable changes have occurred not only in particular countries or regions of the world, but also on the global scale. One of these is changes is urbanization, which inevitably leads to deruralization. The rapid and strong increase of urban population and the general expansion of cities have influenced and led to changes in city traffic. Modern cities, especially those with large size and population, are facing traffic overload, so they necessarily require an organization of transport infrastructure. Congestion, pollution, and excessive noise are just some of the negative impacts that are, unfortunately, present in many of the world’s cities. Therefore, to preserve their own health and in search of a quieter life, people migrate from city centres to urban periphery. What remains in the city centres are mostly business premises and everything connected with them. It is the reason why the greatest traffic congestion in the cities takes place at the time when people are commuting to and from work. In this paper we will describe some of the mentioned problems of urban traffic, but we will also offer solutions for their effective elimination. Using public transportation, and bicycles or walking to work, if the distances are not too great are only some of the alternatives that may help in reducing the number of cars, in improving the functioning of urban transport, and thus in improving other aspects of life in the city.

Tema ovog rada je analiza problematike parkirališta u gradskim sredinama, razvoj optimalnog plana parkirališta te razmatranje metoda koje smanjuju prometne gužve u gradskim sredinama bez povećanja kapaciteta parkirališta., The topic of this paper is an analysis of the issue related to parking in town centers, developing the optimal parking plan, and the consideration of methods that can lower the traffic congestion without increasing the parking capacity.

Tema ovog rada je analiza problematike parkirališta u gradskim sredinama, razvoj optimalnog plana parkirališta te razmatranje metoda koje smanjuju prometne gužve u gradskim sredinama bez povećanja kapaciteta parkirališta. The topic of this paper is an analysis of the issue related to parking in town centers, developing the optimal parking plan, and the consideration of methods that can lower the traffic congestion without increasing the parking capacity.