Search

Svrha: Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnog zdravlja. Prema ovom modelu, zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenom društvu nije moguće osigurati na drugačiji način. Cilj rada je provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifesne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnom zdravlju. Metoda: U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob=44.9 ; SD=10.45 ; 58.9% muškog spola). Rezultati: Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su kako je šesterofaktorska struktura LAMB upitnika replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podatcima najbolje pristaje ESEM model (χ2=771.050, df=429 ; CFI=.902 ; TLI=.856 ; SRMR=0.039 ; RMSEA=0.062 [0.055-0.069]). LAMB upitnik je pouzdan i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno korelira s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifesnim varijablama pokazali su kako su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnog zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Zaključak: Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost LAMB upitnika za korištenje u hrvatskom istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju kako je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.

Radionica izrada molekula i instrumenata

Sestrinstvo se percipira kao etička struka od samih početaka. Tijekom vremena je neminovno došlo do promjene percepcije etike i etičnosti. Danas se sestra smatra zagovornicom pacijenta (engl. patient advocate) koja pomaže pacijentima kod donošenja kompleksnih odluka. Medicinska sestra i sama nastoji etički postupati u svakodnevnim kliničkim situacijama. Napredak dijagnostike i terapije u medicini je omogućio bolji i kvalitetniji oporavak pacijenata i produljenje životnoga vijeka. Posljedično svekolikom napretku medicine dolazi i do sve učestalijih moralnih i etičkih dvojbi vezanih za pacijentov integritet, boljitak, kvalitetu i cijenu zdravstvene skrbi. Iako se uglavnom općenito zna ili nagađa o postojanju etičke problematike ista nije sistematski istražena i to prvenstveno u smislu vrste i učestalosti. Glavni cilj ovog rada je utvrditi vrstu i pojavnost etičkih problema medicinskih sestara/tehničara te korelirati povezanost etičkih problema s godinama staža u struci, vrstom struke i spolom. U KBCu Split je provedeno presječno istraživanje (engl. cross-sectional study) koje je uključivalo medicinske sestre i tehničare zaposlene u KBC-u a koji su bili voljni sudjelovati u istraživanju i ispuniti upitnik etičkih dvojbi. U istraživanju je korišten obrazac za upis demografskih podataka i upitnik Skala etičkih problema(dvojbi) (engl. Ethical Issues Scale). U ovom istraživanju je potvrđeno postojanje etičkih problema ispitanika. Najčešći etički problemi su iz domene ljudskih prava. Rezultati ovog istraživanja su u suglasju sa rezultatima etičkih istraživanja iz razvijenih država. Nije potvrđena korelacija rezultata s trajanjem radnog staža, dobi i spolom ispitanika. Iako se općenito zna o postojanju etičkih problema sestara isti nisu sistematski istraženi kako u našoj državi tako i u svijetu. Identifikacija etičkih problema je put ka efikasnom rješavanju istih jer neriješeni etički problemi negativno utječu na produktivnost. Etički problemi ovise o individualnom, ali i o organizacijskom aspektu zdravstvenog radnika i zdravstvene ustanove. Najčešći etički problemi medicinskih sestara i tehničara koji su sudjelovali u ovom istraživanju su iz domene problematike u svezi s ljudskim pravima. Takvi rezultati su u suglasju s publiciranim istraživanjima razvijenih država. Temeljem ovih rezultata postoji konkretna osnova za rješavanje tj. ublažavanje etičke problematike. Nursing has been perceived as an ethical profession since its inception. Over time, the perception of ethics inevitably changed. Today, a nurse is considered a patient advocate who helps patients make complex decisions. Nurse tries to act ethically in everyday clinical situations. Advances in diagnostics and therapy in medicine have enabled better recovery of patients and prolongation of life expectancy. As a result, with the progress of medicine, there are much more moral and ethical doubts related to the patient's integrity, well-being, quality and cost of health care, etc. Although it is generally known about the existence of ethical problems it has not been systematically investigated, primarily in terms of type and frequency. The main goal of this work is to determine the type and occurrence of ethical problems of nurses/technicians. Also we wanted to correlate the relationship between ethical problems and years of experience in the profession, type of profession and gender. A cross-sectional study was conducted at University hospital Split, which included nurses and technicians employed at KBC who were willing to participate in the research and fill the Ethical Issues Scale questionnaire. The research used a form for entering demographic data and the Ethical Issues Scale questionnaire. In this research, the existence of ethical problems of the nurses was confirmed. The most common ethical problems are from the domain of human rights. The results of this research are in agreement with the results of ethical research from developed countries. The correlation of the results with the length of service, age and gender of the respondents was not confirmed. Although it is generally known about the existence of ethical problems of nurses, they have not been systematically investigated both in our country and in the world. Identification of ethical problems is the way to their efficient solution. Ethical problems depend on the individual but also on the organizational aspect of the health worker and the health institution. The most common ethical problems of nurses and technicians who participated in this research are from the domain of issues related to human rights. Such results are in agreement with published studies of developed countries. Based on these results, there is a concrete basis for solving, i.e. mitigating, ethical issues.

Ekološka momentarna procjena je metoda ispitivanja trenutačnog stanja pojedinca, bilo da se radi o njegovom mentalnom ili tjelesnom zdravlju, rizičnim ponašanjima ili odnosima s drugima. Sudionici ekološke momentarne procjene izvještavaju o tome kako se osjećaju, o čemu razmišljaju ili što rade u trenutku kad prime signal putem ručnog sata ili pametnog telefona, čime se povećava ekološka valjanost istraživanja i smanjuje pristranost dosjećanja. Kako se signal šalje više puta dnevno tijekom dužeg vremenskog perioda, ovom metodom je moguće uhvatiti dnevnu dinamiku mjerenih konstrukata. Premda se u hrvatskom kontekstu ekološka momentarna procjena još uvijek primjenjuje relativno rijetko, njezina uloga u prevencijskoj znanosti je velika. Osim što omogućava istraživačima da spoznaju više ne samo o interindividualnim, već i intraindividualnim razlikama, njome se sve češće nastoje prevenirati rizična ponašanja i samoozljeđivanje netom prije nego što do njih dođe. Stoga je cilj ovog izlaganja predstaviti mogućnosti primjene ekološke momentarne procjene u prevenciji, navodeći pritom ne samo recentne primjere iz međunarodnih istraživanja, nego i rezultate dobivene primjenom ove metode u sklopu projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje“. Dok je u pilot istraživanju sudjelovalo pedesetak studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u glavnom istraživanju je sudjelovalo 111 učenika prvih razreda srednje škole iz Zagreba, Varaždina, Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita i Dubrovnika. Mobilna aplikacija EARS je sudionicima svako jutro, tijekom osam dana, slala podsjetnik da izvijeste u kojoj mjeri se trenutno osjećaju umorno, pod stresom, smeteno, zabrinuto, posramljeno, sretno te optimistično. Sudionici su, također, svaku večer izvještavali jesu li se tijekom dana upustili u neko od rizičnih ponašanja ili imali konflikt s roditeljima, prijateljima, odnosno romantičnim partnerom. Dobiveni rezultati sugeriraju postojanje razlika među sudionicima, kao i dnevno variranje afekta. Kako je afekt jedan od indikatora mentalnog zdravlja, ovi nalazi potvrđuju važnost ekološke momentarne procjene za bolje razumijevanje problema koje nastojimo prevenirati.

Prikaz knjige Sanje Franković "Vrijeme zvonika, gradova i pojedinaca. Kulturni kontekst hrvatskoga povijesnoga romana s kraja 20. i početkom 21. stoljeća", Zagreb: Biakova, 2020.

Adolescenti su posebno važna populacija u kontekstu očuvanja mentalne dobrobiti, budući da su za razdoblje adolescencije uobičajene brojne promjene koje su, pogotovo u kombinaciji s pojačanim akademskim pritiscima, prijetnja dobrobiti adolescenata. Školski kontekst izrazito je važan u periodu adolescencije s obzirom da adolescenti u školi provedu značajan dio vremena tijekom dana te bi individualne i okolinske odrednice školskog okruženja mogle biti povezane s mentalnom dobrobiti adolescenata. Cilj je ovog istraživanja provedenog u okviru znanstvenog projekta “Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.) (UIP - 2020 - 02 - 2852)” koji financira Hrvatska zaklada za znanost bio ispitati predviđaju li spol, otpornost na akademski stres i percepcija školske klime mentalnu dobrobit srednjoškolskih učenika. U istraživanje je sudjelovalo ukupno 3170 učenika prvih razreda srednjih škola u većim gradovima u Republici Hrvatskoj (55.02% učenica) prosječne dobi od 15.10 (SD=.38) provedeno u online uvjetima putem platforme SurveyMonkey, Pritom je razina otpornosti na akademski stres izmjerana Skalom otpornosti na akademski stres (Martin i Marsh, 2008), percepcija škoske klime Hrvatskim upitnikom školske klime (Velki i sur., 2011), a mentalna dobrobit Warwick-Edinburgh upitnikom mentalne dobrobiti (Tennant i sur., 2007). Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da model koji uključuje spol učenika, otpornost na akademski stres i percepciju školske klime objašnjava 41% varijance mentalne dobrobiti. Pritom višu razinu dobrobiti imaju mladići, oni adolescenti koji imaju višu razinu otpornosti na akademski stres i oni koji imaju pozitivniju percepciju školske klime. Dobiveni nalazi sugeriraju zaštitne učinke otpornosti na akademski stres i pozitivne školske klime na mentalnu dobrobit adolescenata i kao takvi imaju značajne implikacije za promociju mentalnog zdravlja učenika. U odnosu na utvrđene rezultate biti će predstavljene preporuke za osnaživanje navedenih čimbenika u školskom okruženju.

Prikaz zbornika "Transformacije rada: narativi, prakse, režimi" (ur. Ozren Biti i Reana Senjković, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2021., 388 str.)

U literaturi prethodnih desetljeća pozitivan razvoj mladih se najčešće spominjao u kontekstu izostanka negativnog, odnosno nepoželjnog ponašanja. Ponašanja koja su označavala pozitivan razvoj mladih odnosila su se na izostanak konzumacije sredstava ovisnosti, seksualnog rizičnog ponašanja te izostanak kriminalnih ili nasilnih ponašanja. Posljednjeg desetljeća ta perspektiva se mijenja, te se novija istraživanja usmjeravaju se na osnaživanje mladih ljudi, stavljajući naglasak na njihove resurse i snage (a ne odsustvo negativnog), što bi u konačnici trebalo rezultirati pozitivnim razvojnim ishodima. Model pozitivnog razvoja najčešće se opisuje kroz pet razvojnih čimbenika: kompetentnost, samosvijest, karakter, povezanost s drugima i brižnost. Vodeći se ovim spoznajama članovi projektnog tima „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)“ su ispitivali čimbenike pozitivnog razvoja kod 3464 hrvatska adolescenta te njihov odnos s pozitivnim i negativnim razvojnim ishodima. Cilj okruglog stola je prikaz rezultata dobivenih u okviru prve točke mjerenja. Također, sudionici okruglog stola će raspravljati o pozitivnom razvoju mladih u Hrvatskoj te usporedbi rezultata dobivenim u različitim dijelovima Hrvatske. Poseban naglasak bit će stavljen na rezultate dobivene u Slavoniji (Osijek i Vinkovci).

Cancer is currently one of the leading causes of death in the world, and different classes of antitumor drugs are used for the treatment. Traditional cytostatics act not only on tumor cells but also on some healthy cells and thus show a toxic effect. Despite the development of new, targeted drugs, the problem of ineffectiveness and toxicity of therapy is still present. Due to large differences in efficacy and toxicity both in different patients and in each individual patient, it is desirable to introduce therapeutic drug monitoring (TDM). Already in early clinical trials, the therapeutic and toxic doses of a drug is determined by pharmacokinetic and pharmacodynamic studies. However, depending on the stage and type of the disease, as well as the characteristics of the patient, it is possible that the effective doses will be significantly lower than the maximum tolerated dose, or that even the doses above which significant toxicity occurs will not lead to an adequate effect. Despite the fact that in most cases the determination of the concentration of drugs in the body ends with their registration, for some drugs patients could benefit from therapeutic monitoring. Drugs that are good candidates for TDM must meet a number of pharmacokinetic and pharmacodynamic conditions, and it is necessary to select an optimal sample for analysis, which is currently plasma in most cases. The benefit of therapeutic monitoring of a drug must also be proven by a randomised prospective study. Therapeutic monitoring of antitumor drugs appears to be an excellent way of individualising therapy in order to prolong and improve the quality of life of oncology patients, but its introduction into clinical everyday life is faced with numerous obstacles. Many see the future of antineoplastic TDM in the development of simpler monitoring methods, with the relief of the health system by developing sampling techniques that the patient can carry out at home, or through different biosensors that would even enable continuous monitoring of drug concentrations. Finally, the opening of medicine to new technologies and the involvement of clinical pharmacists, as well as public pharmacists in the multidisciplinary oncology team will surely ease the implementation of therapeutic drug monitoring in the clinical practice, thereby improving the therapeutic outcomes and increasing the therapeutic efficacy, while reducing the number of adverse events related to antitumor therapy.

Cilj: Oralni karcinom obilježen je visokom stopom smrtnosti jer je većina slučajeva dijagnosticirana u uznapredovanom stadiju. Svrha ove studije bila je procijeniti znanje populacije prilikom probirnog programa o oralnom karcinomu, čimbenicima rizika, prevenciji i ranom otkrivanju te utvrditi utječu li čimbenici kao što su razina obrazovanja i spol na znanje ispitanika. Materijali i metode: Istraživanje je provedeno na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Fakultetu dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci primjenom upitnika. Ispitanici su bili pacijenti koji su došli na probirni pregled tijekom Svjetskog dana svjesnosti o karcinomu glave i vrata od 22. do 28. travnja 2017. Ispitanici su odgovarali na pitanja o oralnom karcinomu. Rezultati: U istraživanju je sudjelovao sto osamdeset i pet sudionika. Pojedini sudionici nisu odgovorili na određena pitanja te je statistika za svako pojedino pitanje rađena samo za one ispitanike koji su odgovorili na pojedino pitanje. Sudjelovalo je 99 žena (57,9 %) i 72 muškarca (42,1 %), a 14 sudionika nije odgovorilo. Srednja dob sudionika bila je 67 godina. Većina sudionika (115; 80,4 %) čula je za oralni karcinom, ali nisu čuli za program probira raka usne šupljine niti su ikada sudjelovali u njemu (71; 51,1 % i 123; 86,6 %). Nije bilo značajne razlike između muškaraca i žena i između sudionika s različitim stupnjem obrazovanja. Većina ispitanika (111; 79,3 %) znala je da je pušenje čimbenik rizika za nastanak oralnog karcinoma. Većina sudionika procijenila je svoj rizik obolijevanja od oralnog karcinoma sličnim drugim osobama njihove dobi i spola. Zaključci: Naši su rezultati pokazali da je većina sudionika čula za oralni karcinom, ali nisu čuli za program probira za oralni karcinom niti su u njemu sudjelovali. Budući programi trebali bi biti usmjereni više na populaciju visokog rizika za oralni karcinom kako bi se postiglo rano otkrivanje i liječenje bolesti., Aim: Oral cancer (OC) is characterized by a high mortality rate because most cases are diagnosed at an advanced stage. The purpose of this study was to assess population knowledge at screening for OC, risk factors, prevention, and early detection, and to determine whether factors such as level of education and gender affect knowledge of the respondents. Material and Methods: The study was conducted at the School of Dental Medicine University of Zagreb and the Faculty of Dental Medicine University of Rijeka using the attached questionnaire. Participants were patients who arrived for free screening examinations during World Oral, Head and Neck Cancer Awareness Week from 22–28 April 2017, and answered survey questions on their knowledge of OC. Results: One hundred and eighty-five participants attended the screening event. Some participants did not answer certain questions, so the statistics with each question were made only for those respondents who answered that question. Screening event has included 99 (57.9%) females and 72 (42.1%) males (14 participants did not answer). The median age of participants was 67 years. The majority of participants (115; 80.4%) had heard about OC, but had not heard about nor previously attended OC screening examination (71 or 51.1% of females and 123 or 86.6% of males). No significant difference between genders and between participants with different levels of education was observed. The majority of participants (111;79.3%) knew that smoking was a risk factor for OC, and believed that their risk of getting OC was similar to other people in their age group and gender. Conclusions: Our results show that most participants have heard about OC, but have not heard about nor previously attend OC screenings. Future programs should be directed more to the high-risk population in order to achieve early detection and treatment of OC.

Ciljevi: Utvrditi razliku u pojavnosti oralnih simptoma i znakova u bolesnika s upalnim bolestima crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis) te utvrditi postoji li povezanost kliničke procjene težine upalne bolesti crijeva i pojave oralnih simptoma i znakova. Materijali i metode: U istraživanju je sudjelovalo 38 ispitanika (Ž/M=24/14), 19 ispitanika s Crohnovom bolesti i 19 ispitanika s ulceroznim kolitisom, povezanih po dobi i spolu. Ispitanici su ispunili upitnik o nedavnim oralnim simptomima. Napravljen je klinički oralni pregled te su zabilježeni oralni znakovi, uzet je obrisak sluznice za dijagnostiku bakterijskih i gljivičnih infekcija i napravljen je test lučenja nestimulirane sline. Klinička težina upalne bolesti crijeva izračunata je Harvey-Bradshaw indeksom za procjenu težine Crohnove bolesti i Mayo score indeksom za procjenu težine ulceroznog kolitisa. Rezultati: Hi-kvadrat test je korišten za utvrđivanje razlike u pojavnosti oralnih simptoma i znakova između skupina. Statistički značajna razlika je ustanovljena u samoreportiranju crvenila usnih kuteva, u prilog ispitanika s Crohnovom bolesti (p=0.008). Statistički značajna razlika nije ustanovljena u pojavnosti oralnih znakova. Nije utvrđena statistička značajna povezanost kliničke procjene težine upalne bolesti crijeva i pojave oralnih simptoma i znakova. Zaključak: U ovom istraživanju, statistički značajna razlika u pojavnosti oralnih simptoma je pronađena u reportiranju crvenila usnih kuteva kod ispitanika s Crohnovom bolesti. Statistički značajna razlika između skupina nije pronađena u pojavnosti oralnih znakova. Povezanost kliničke procjene težine upalne bolesti crijeva i pojave oralnih simptoma i znakova nije pronađena.

FIP 2022

Rak dojke Epidemiološki podaci Uzroci i rizični čimbenici Kako se liječi rak dojke Personalizirano liječenje Terapijsko praćenje lijekova Bioanalitička rješenja Kako HPLC može pomoći u liječenju raka dojke?

Duž jadranske obale svjedočimo negativnomu društvenom i prostornom fenomenu devastacije obale, koja je javno dobro. Devastacija se ostvaruje na različite načine, no u ovome je radu primarno prikazana kroz betonizaciju, bespravnu gradnju, nasipavanje plaža i apartmanizaciju. Navedeni problemi posebno su došli do izražaja s nekontroliranim razvojem turizma na prostoru istočne obale Jadrana, koji je započeo još u drugoj polovici 20. stoljeća, a s globalizacijom i drugim procesima (od osamostaljenja Hrvatske i prelaska s državno kontroliranoga na tržišno gospodarstvo) značajno se pojačao. Iako su za današnji izgled jadranske obale turizam i njegove djelatnosti uvelike zaslužne jer se zbog ostvarivanja profita od njih obala počinje prepoznavati kao važan resurs, u javnome medijskom prostoru uvelike je prisutno povezivanje devastacije upravo s turizmom. Temeljni cilj rada bio je istražiti devastaciju obale analizom zakonske regulative, njezine primjene i medijske slike o izabranim primjerima devastacije obale: Viru, uvali Vruja i recentnom primjeru šetnice u Puli (Lungomare). I dok su osnovni kriteriji za odabir primjera bili vremenska dimenzija (dugotrajnost i/ili recentnost devastacije, koja je u tijeku) i tip prisutne devastacije (prema Vukić i Kostešić, 2022), kao dodatni kriteriji uzeti su prosvjedi civilnih aktera i medijska eksponiranost navedenih primjera. U provedbi istraživanja služili smo se metodama analize relevantnih dokumenata i sadržaja te prostornih podataka, kao i kvalitativno-kvantitativna analizom internetskih članaka i objava na društvenim mrežama o temi devastacije obale na tri osnovna primjera. Rezultati istraživanja ukazuju na brojne nedorečenosti i nesustavnost u provedbi zakona koji bi obalni prostor trebali štititi. Takva zakonska regulativa ostavlja sivi prostor podložan manipulacijama onih koji od toga imaju izravnu korist. Analiza devastacije obale u javnome medijskom prostoru pokazala je iznimno negativan stav javnosti prema destrukciji obale i akterima koji su za to zaslužni, ali i spremnost civilnog sektora na proaktivno djelovanje u službi zaštite prostora. Malen broj stručnih radova koji istražuju ovu društveno relevantnu temu samo ukazuje na urgentnost rješavanja toga problema unutar pravnoga okvira, a on se ne može razviti bez akademski relevantnih spoznaja koje bi trebale omogućiti kvalitetnije sagledavanje problema do kojih dovodi neodgovorno ponašanje prema morskoj obali i drugim prirodnim bogatstvima. Along the Adriatic coast, we are witnessing the negative social and spatial phenomenon of coastal devastation, which is a public good. Devastation is realized in various ways, but in this work it is primarily shown through concretization, illegal construction, beach filling and excessive apartment building. The stated problems came to the fore especially with the uncontrolled development of tourism on the eastern coast of the Adriatic, which began in the second half of the 20th century, and with globalization and other processes (from the independence of Croatia and the transition from a state-controlled to a market economy), it significantly intensified. Although tourism and its activities are largely responsible for today's appearance of the Adriatic coast, because by making a profit from them the coast is beginning to be understood as an essential resource, in the public media space there is a strong association of devastation with tourism. The main goal of the paper was to investigate coastal devastation through the analysis of legislation, its application and media images of selected examples of coastal devastation, Vir, Vruja bay and the recent example of the promenade in Pula (Lungomare). And while the basic criteria for selecting each individual example were the scope and duration of illegal construction on Vir, the usurpation of public property and later illegal construction on it in Vruja, and the granting of a concession on public property in the case of Pula, protests by civil actors and media coverage were taken as additional criteria. exposure of the mentioned examples. During the research, methods of analysis of relevant documents and content and spatial data were used, as well as qualitative-quantitative analysis of internet articles and posts on social networks on the topic of coastal devastation in three basic examples of this thesis. The research results point to numerous vagueness and inconsistencies in the enforcement of laws that protect the coastal area. This type of legislation leaves a gray area open to manipulation by those who directly benefit from it. The analysis of the devastation of the coast in the public media space showed an extremely negative attitude of the public towards the destruction of the coast and those actors who are responsible for it, but also the willingness of the civil sector to proactively act in the service of space protection. A small number of professional papers that investigate this socially relevant topic only indicate the urgency of solving this problem in a legal framework that cannot be developed qualitatively without academically relevant knowledge that should enable a better understanding of the problems that irresponsible behaviour towards the seashore and other natural resources leads to.

Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji., The importance of romantic relationships in adolescence and early adulthood is unquestionable. Turbulent events on a romantic plan can manifest in the form of depressive symptoms. On the other hand, certain mental health problems undoubtedly affect the romantic competence of adolescents. The model of individual differences suggests that this connection is moderated by the individual characteristics of the person, including relational aspects of self-esteem. Given that the research of these constructs is still insufficiently represented in Croatian scientific circles, the main aim of the current pilot study was to examine whether relationship status and the relational aspects of the self predict mental health of Croatian youth. The study was conducted in Croatia in spring 2021. 194 adolescents and young adults, whose mean age was 19 years, participated in the online survey. 78% of our sample were women and 62% of our participants stated that they are in a romantic relationship. In addition to answering demographic questions and the question regarding romantic involvement, participants completed the DASS-21 questionnaire and the Relational Assessment Questionnaire. To test our hypothesis, a hierarchical regression analysis was conducted. The results were interpreted based on the sociometer theory, and show that greater relational depression in youth predicts the severity of symptoms of depression, anxiety and stress. Furthermore, involvement in romantic relationships has a significant moderating role, meaning that those young people who are in a relationship have more significant mental health problems when their relational self-esteem is low, but also when they report greater relational depression. The findings provide guidelines for future research, but also point to the possibility of promoting mental health by strengthening interpersonal skills in adolescence.

Prikaz knjige: Svjetlana Sumpor: Ironijske strategije distopije Zagreb: Leykam, 2021.

Roditelji igraju važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih pa je u vremenima krize važno voditi računa i o njihovoj mentalnoj dobrobiti. Dosadašnja istraživanja sugeriraju kako su za mentalno zdravlje majki djece u dobi od 6 mjeseci do tri godine važne percipirana roditeljska kompetentnost te percipirana socijalna podrška, dok rizične čimbenike za razvoj problema mentalnog zdravlja kod roditelja studenata predstavljaju konfliktni odnosi u obitelji i bračno nezadovoljstvo. Jedan od načina operacionalizacije roditeljske kompetentnosti su i percipirana količina roditeljskog znanja o djetetu te roditeljska percepcija spremnosti djeteta da mu se povjeri. Brojna istraživanja pokazuju kako je pozitivan razvoj, u 5C modelu operacionaliziran pomoću 5 indikatora (kompetencije, samosvijest, karakter, brižnost i povezanost s drugima), važan čimbenik mentalnog zdravlja u adolescenciji. Kako se prvenstveno radi o razvojnom ishodu u adolescenciji, rijetka su se istraživanja bavila pozitivnim razvojem u odrasloj dobi. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati objašnjava li pozitivan razvoj roditelja njihovu mentalnu dobrobit povrh njihovog znanja o djetetu i spremnosti djeteta da im se povjeri. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje“. U njemu je sudjelovalo 1.710 roditelja učenika prvih razreda srednje škole, pri čemu su 85% uzorka činile majke. Raspon dobi sudionika kretao se od 30 do 66 godina (M=44, 54 ; SD=5, 220). Gotovo trećina sudionika živi u Zagrebu, a 79% njih je izjavilo da su u braku s ocem, odnosno majkom svoga djeteta i da žive zajedno. Sudionici su ispunili online upitnik koji je, osim demografskih podataka, sadržavao Revidiranu kratku verziju upitnika 5C modela za odrasle (Geldhof i sur., 2017), Skalu roditeljskog nadzora (Kerr i Stattin, 200 ; Stattin i Kerr, 2000) te Kratku Warwick- Edinburgh skalu mentalne dobrobiti (NHS Health Scotland, University of Warwick i University of Edinburgh, 2008). Kako bi se ostvario cilj istraživanja, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. U prvom koraku dodane su kontrolne varijable spola, dobi i vrste odnosa s drugim roditeljem, u drugom koraku dodani su roditeljsko znanje o adolescentu i roditeljska percepcija spremnosti adolescenta da mu se povjeri, dok je u trećem koraku dodano šest indikatora pozitivnog razvoja (5C model kod odraslih navodi ustrajnost kao šesti indikator). Ukupno je objašnjeno 47% varijance mentalne dobrobiti roditelja, a predviđaju ju veće roditeljsko znanje i percipirana spremnost adolescenta da mu se povjeri te izraženije kompetencije, samosvijest i povezanost s drugima. Dobiveni nalazi sugeriraju važnost preventivnog i tretmanskog rada ne samo s adolescentima, već i s njihovim roditeljima.

Projektom Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.), UIP – 2020 – 02 – 2852 nisu obuhvaćeni samo adolescenti, već i njihovi nastavnici. Iako je 5C model pozitivnog razvoja primarno fokusiran na opisivanje indikatora pozitivnog razvoja, točnije kompetencija, samosvijesti, karaktera, povezanosti s drugima i brižnosti, Geldhof (2017) je razvio i kratku verziju ove skale za odrasle. Validacijom ove skale utvrđeno je da u odrasloj dobi postoji i šesti faktor, a to je ustrajnost. Obzirom da su istraživanja 5C modela među odraslima malobrojna, cilj je ovog rada validirati Revidiranu kratku verziju upitnika 5C za odrasle na hrvatskom uzorku te utvrditi predviđaju li indikatori pozitivnog razvoja mentalnu dobrobit kod nastavnika. U istraživanju je sudjelovalo 1.124 nastavnika iz Osijeka, Rijeke, Splita, Varaždina, Zagreba, Vinkovaca te Dubrovnika. Njihova prosječna dob je bila 44 godine, a 74% uzorka su činile žene. Osim Revidirane kratke verzije upitnika 5C za odrasle, sudionici su ispunili Warwick-Edinburgh kratku skalu mentalne dobrobiti te odgovorili na demografska pitanja. Provedbom faktorske analize ESEM metodom dobiven je zadovoljavajući stupanj slaganja podataka s modelom (RMSEA= , 048 ; CFI= , 982 ; TLI= , 955 ; SRMR= , 017) u kojem su čestice zasićene faktorima kompetencija, samosvijesti, karaktera, povezanosti s drugima, brižnosti i ustrajnosti kako je i očekivano. Analiza traga s manifestnim varijablama pokazala je pak kako indikatori pozitivnog razvoja nastavnika objašnjavaju tek 4 % varijance njihove mentalne dobrobiti, pri čemu se jedinim značajnim prediktorom pokazala samosvijest (β= , 095). S druge strane, kad se gleda ukupni rezultat na Revidiranoj kratkoj verziji upitnika 5C za odrasle, pozitivni razvoj objašnjava 8% varijance u mentalnoj dobrobiti nastavnika. Dobiveni rezultati sugeriraju kako u odrasloj dobi drugi čimbenici preuzimaju ulogu koju pozitivan razvoj ima u objašnjenju mentalnog zdravlja adolescenata, barem kada je riječ o nastavnicima. Ipak, važnom se pokazala njihova samosvijest, odnosno općeniti osjećaj vlastite vrijednosti. Ovaj rad stoga doprinosi teorijskim spoznajama o pozitivnom razvoju, pri čemu sama validacija instrumenta za mjerenje indikatora prema 5C modelu u odrasloj dobi otvara vrata istraživanjima uloge koju pozitivan razvoj odraslih ima u pozitivnom razvoju adolescenata. Upravo takva istraživanja predstavljaju mogućnost za daljnje preventivno djelovanje u adolescenciji.

Učenje na daljinu me potaklo na traženje drugačijih načina učenja i poučavanja. Koristila sam Arnes virtualne učionice, Zoom videokonferencijski sustav, razne h5p aktivnosti, web aplikacije (miMind, Canva, Quizlet, Padlet, ppt sa zvukom), sustave za elektroničko glasanje (Google Forms, Moodle upitnici) i platforme za učenje Liveworksheets i Wordwall. Željela sam nadograditi različite faze školskog sata aktivnijim metodama učenja i različitim oblicima suradničkog učenja. Ovakvim načinom učenja učenici stječu nove vještine i razvijaju digitalne kompetencije. Nakon povratka u školu, nastavila sam s uključivanjem korištenja web aplikacija i alata u svoju nastavu. U ovom članku predstavljam projekt Svijet bajke. U uvodu predstavljam važnost kreativnog pisanja i alat StoryJumper koji su učenici koristili za pisanje digitalne bajke. Nastavljam s prikazom primjera iz prakse, gdje su učenici četvrte godine smjera Predškolski odgoj i obrazovanje u Srednjoj školi izradili digitalne knjige i alat za njihovu vršnjačku evaluaciju. Riječ je o učenicima koji četvrtu godinu uče talijanski. Na kraju predstavljam rezultate evaluacije učenika nakon završenog projekta i osobno iskustvo u vezi s korištenjem metode izrade digitalne knjige u pedagoškom procesu.

Prikaz knjige Svjetlane Sumpor, "Ironijske strategije distopije", Zagreb: Leykam, 2021.

Abemaciklib, ribociklib, palbociklib, anastrozol, letrozol i fulvestrant imaju važnu ulogu u liječenju raka dojke. S obzirom da postoji varijabilnost odgovora na terapiju od pacijenta do pacijenta, terapijsko praćenje navedenih lijekova moglo bi uvelike poboljšati ishode terapije uz smanjenje rizika pojave nuspojava ili toksičnih učinaka. Za uspješno terapijsko praćenje lijekova vrlo je važno postojanje bioanalitičke metode koja uključuje i pripremu uzorka. U biološkim uzorcima se lijekovi često nalaze u malim koncentracijama (od ng/mL pa čak i do pg/mL), uz prisutnost složene matrice koja dodatno otežava njihovu detekciju stoga je priprema uzorka, kao što je ekstrakcija čvrstom fazom (SPE), neophodan korak za osiguravanje odgovarajuće osjetljivosti, selektivnosti i ponovljivosti analitičke metode. U ovom su radu u svrhu razvoja metode ekstrakcije čvrstom fazom korišteni komercijalno dostupni sorbensi pri čemu se za svaku vrstu sorbensa ispitala najbolja kombinacija otapala te utjecaj različitih načina pripreme uzorka krvne plazme. Učinkovitost ekstrakcije kvantitativno je određena tekućinskom kromatografijom ultra visoke djelotvornosti uz spektrometar masa kao detektor. Najbolja iskorištenja za sve citostatike ostvarena su na C8 koloni (iznad 92, 32 %) iza čega slijedi postupak na HLB (engl. hyrophilic-lipophilic balance) koloni. Na temelju dobivenih rezultata preliminarnog ispitivanja na komercijalno dostupnim sorbensima ciljano su pripremljeni polimerni sorbensi s otiskom molekule fulvestranta jer su za njega dobivena najlošija iskorištenja ekstrakcije u svim ispitivanjima. Pritom se primijenio postupak korišten na HLB koloni (eluiranje s 2 %-tnom mravljom kiselinom u metanolu nakon čega slijedi čisti metanol) jer se primijetilo da kod tog postupka postoji prostor za napredak vezano uz iskorištenje fulvestranta (74, 96 %). Sorbens pripremljen s funkcionalnim monomerom 2- hidroksietil metakrilatom (HEMA) pokazao se najpovoljnijim za ekstrakciju fulvestranta. Ispitano je i korištenje serijski vezanih sorbensa MIP-HEMA-HLB gdje su bolja iskorištenja dobivena u slučaju gdje se polimerni sorbens MIP-HEMA nalazi iznad HLB sorbensa. Oba pripremljena sorbensa, MIP-HEMA i MIP-HEMA serijski vezan s komercijalnim sorbensom, su dobri specifični sorbensi za izolaciju fulvestranta iz uzorka krvne plazme. Rad je financiran sredstvima projekta UIP-2019-04- 8461 Hrvatske zaklade za znanost.

SAŽETAK Cilj ovog rada je utvrditi kako adolescenti procjenjuju zadovoljstvo obiteljskim životom te ispitati postoje li razlike u navedenim procjenama ovisno o osobnim obilježjima sudionika istraživanja (spol, dob) te obilježjima obitelji (struktura obitelji, obrazovanje i zaposlenost roditelja). U istraživanju je sudjelovalo 10 138 učenika svih razreda srednjoškolskih programa iz pet većih hrvatskih gradova: grada Zagreba, Osijeka, Splita, Pule i Varaždina. Kvotni uzorak stratificiran je s obzirom na tri hrvatska srednjoškolska programa, trogodišnje, četverogodišnje strukovne i gimnazije te pojedinačna usmjerenja unutar svake od škola. U ukupnom uzorku je 47,5% mladića (N = 4.595), a prosječna dob iznosi Mdob = 16.2 (SDdob = 1.16). Rezultati pokazuju kako postoje razlike u procjeni zadovoljstva obiteljskim životom adolescenata u odnosu na spol, dob, život u jednoroditeljskoj ili dvoroditeljskoj obitelji te obrazovnim i radnim statusom roditelja. Podaci ukazuju na potrebu pravovremene implementacije učinkovitih programa promocije roditeljskih vještina i preventivnih intervencija usmjerenih na obitelj/roditelje, kao i važnost osjetljivosti intervencija na spolne razlike adolescenata. Sustavno ulaganje putem nacionalnih politika i programa koji će povećati prilike za (cjeloživotno) obrazovanje i zaposlenje roditelja čini se iznimno važnim ukoliko se želi ulagati u kvalitetu obiteljskog okruženja., The aim of this paper is to determine adolescents’ family life satisfaction and to investigate whether there are differences in adolescents’ family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three- and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents' family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents' educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents’ satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment.

U projektu Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.), UIP – 2020 – 02 – 2852 fokus je na 5C modelu pozitivnog razvoja mladih koji opisuje pet indikatora pozitivnog razvoja: kompetencije, samosvijest, karakter, povezanost s drugima i brižnost. Istraživanja pokazuju kako je jedan od ishoda pozitivnog razvoja u adolescenciji i akademska otpornost, definirana kao sposobnost pojedinca da prevlada izazove s kojima se susreće tijekom svog obrazovanja. Dosadašnji nalazi pokazuju kako, osim pozitivnog razvoja, važnu ulogu u razvoju akademske otpornosti igra i školska klima pa je cilj ovog rada ispitati predviđaju li percipirana školska klima i indikatori pozitivnog razvoja mladih opisani 5C modelom akademsku otpornost kod učenika prvih razreda srednje škole. U istraživanje su uključeni učenici trogodišnjih, četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škole te gimnazija u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu. Sudionici su tijekom proljeća 2022. ispunjavali online bateriju upitnika koja je, između ostalog, uključivala Hrvatski upitnik školske klime, Kratku verziju upitnika 5C modela te Skalu akademske otpornosti. Preliminarni rezultati hijerarhijske regresijske analize na manjem uzorku od 750 učenika prvih razreda pokazuju kako model koji uključuje spol, vrstu srednje škole, percipiranu školsku klimu i indikatore pozitivnog razvoja objašnjava 41 % varijance u akademskoj otpornosti. Pritom veću otpornost pokazuju mladići, učenici strukovnih škola, učenici koji pozitivnije percipiraju školsku klimu te mladi s izraženijom samosviješću, brižnošću i kompetencijama. Osim što dobiveni rezultati značajno doprinose spoznaji u području pozitivnog razvoja mladih, oni imaju i brojne praktične implikacije za stručnjake u obrazovanju. Nalazi sugeriraju važnost ulaganja u socijalno-emocionalno učenje u školskom kontekstu te rodne perspektive u obrazovanju. Za bolje razumijevanje školskih odnosa i akademskih ishoda u nastavku projekta ispitat će se i potencijalne interakcije te razvojni obrasci indikatora pozitivnog razvoja, školskih odnosa i akademske otpornosti.

Cilj: Cilj ovog rada je analizirati obilježja obiteljskog okruženja, uključujući zaštitne i rizične čimbenike djece uključene u psihijatrijski tretman zbog poteškoća mentalnog zdravlja. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na kliničkom uzorku od 112 sudionika – 56-ero djece u dobi od 12 do 19 godina te 56 njihovih roditelja/skrbnika. Uz obilježja roditelja/skrbnika, ispitani su rizični i zaštitni čimbenici u obitelji te čimbenici rizika vezani uz karakteristike djeteta te karakteristike obitelji. Ciljane varijable ispitane su Upitnikom obiteljske otpornosti te Listom za procjenu razvojnih rizika djeteta koja se sastoji od procjene obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja kao čimbenika razvojnog rizika djeteta te procjene obilježja djeteta i njegovog ponašanja. Uz to, prikupljeni su i podatci iz anamneza vezani uz kliničke dijagnoze djece te etiologija specifičnog poremećaja kod svakog uključenog djeteta. Studija je provedena u okviru projekta „Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija – „FamResPlan“ (HRZZ IP-2014-09-9515). Rezultati: Obitelji djece s poteškoćama mentalnog zdravlja karakterizira izostanak podrške okoline, prisutnost emocionalnih poteškoća roditelja zbog obiteljskog stresa te psihička bolest ili, pak, neliječena psihička bolest roditelja. Od 56-ero djece uključene u istraživanje 49-ero je imalo internalizirane probleme, a sedmero mješovite internalizirane i eksternalizirane probleme. Zaključci: Obilježja obitelji djece uključene u psihijatrijski tretman sugeriraju da je potrebno osigurati prikladnu i sveobuhvatnu podršku roditeljima u ranoj dječjoj dobi kako bi se prevenirali kasniji poremećaji mentalnog zdravlja djece i mladih., Aim: The aim of this study is to analyse the characteristics of the family environment, including protective and risk factors of children who are involved in psychiatric treatment due to mental health difficulties. Participants and Methods: The study was conducted on a clinical sample of 112 participants, 56 children aged 12-19 years and 56 of their parents/guardians. In addition to the characteristics of parents/guardians, the risk and protective factors in the family and the risk factors related to the characteristics of the child and of the family were examined. The target variables were examined using the Family Resilience Questionnaire and the List for assessing risk factors affecting child development, which consists of an assessment of the family circumstances and characteristics of the parent as a factor in the developmental risk of the child and the assessment of the characteristics of the child and his behaviour. In addition, for each child included in the study, we gathered data from medical records on the children's clinical diagnoses and the aetiology of specific disorders. The study was a part of the project "The specific characteristics of families at risk: contribution to complex interventions planning – FamResPlan". Results: Families of children with mental health difficulties are characterized by the lack of environmental support, the presence of parents’ emotional difficulties due to family stress, and mental illness or untreated parental mental illness. On a sample of 56 children, 49 had internalising and 7 had mixed internalising and externalising problems. Conclusion: The characteristics of the families of children involved in psychiatric treatment suggest the need to provide appropriate and comprehensive support to parents in early childhood in order to prevent subsequent mental health disorders in children and youth.

Cilj istraživanja bio je ispitati odnos čimbenika pozitivnog razvoja i pozitivnih te negativnih afekata u zadnjih mjesec dana kod 1019 srednjoškolskih nastavnika. Negativni afekt podrazumijeva osjećaj subjektivnog distresa i averzivna raspoloženja kao što su ljutnja, strah, gađenje, krivnja i nervoza, dok se pozitivni afekt koji se odnose na visoku razinu energije, koncentraciju i ugodnu uključenost. Pozitivan razvoj opisan je pomoću 5C modela s pet razvojnih čimbenika: percipirana kompetentnost, samosvijest, snaga karaktera, povezanost s drugima i brižnost. Pozitivan razvoj mjeren je Revidiranom kratkom verzijom upitnika 5C za odrasle (Geldhof, 2017), a pozitivni i negativni afekti mjereni su Skraćenom verzijom skale pozitivnih i negativnih afektivnih doživljaja (Križanić, Kardum i Knezović, 2014). Rezultati su pokazali pozitivnu povezanost čimbenika pozitivnog razvoja sa pozitivnim afektom te negativnu povezanost čimbenika pozitivnog razvoja (osim brižnosti gdje se taj odnos nije pokazao značajnim) s negativnim afektom. Također, se pokazalo da pozitivne afekte značajno predviđaju: percipirana kompetentnost, samosvijest i povezanost s drugima (u pozitivnom smjeru), dok negativni afekt predviđaju samosvijest i socijalna povezanost s drugima (u negativnom smjeru). Ovi rezultati ukazuju na važnost pozitivnih čimbenika razvoja. Veća izraženost ovih čimbenika dovedena je u vezu s nižim negativnim afektom te višim pozitivnim afektom, a što je usko vezano uz subjektivnu dobrobiti pojedinca.

Adolescencija je razvojno razdoblje popraćeno brojnim promjenama. U usporedbi s pojedincima u drugim razvojnim periodima, adolescenti su više skloni eksperimentiranju i uključivanju u različita rizična ponašanja. Široko rasprostranjen oblik rizičnog ponašanja u adolescenata je konzumacija alkohola. Indikatori pozitivnog razvoja mladih (kompetencije, karakter, samosvijest, brižnost i povezanost) operacionaliziranih prema 5C modelu pozitivnog razvoja mogli bi imati zaštitne učinke na uključivanje u rizična ponašanja. Cilj ovog rada bio je ispitati predviđaju li spol i indikatori pozitivnog razvoja mladih konzumaciju i prekomjernu konzumaciju alkohola u adolescenata. Istraživanje je provedeno na uzorku prvih razreda srednjih škola iz nekoliko većih gradova RH putem platforme SurveyMonkey, pri čemu je konzumacija alkohola ispitana pitanjima konstruiranim po uzoru na CTC Youth Survey, a indikatori pozitivnog razvoja mladih izmjereni su Kratkom verzijom upitnika 5C modela. Preliminarni rezultati dviju logističkih regresijskih analiza provedenih na 788 adolescenta (399 muškog spola), prosječne dobi od 15.06 godina (SD = .33) pokazali su da kompetencije i karakter predviđaju vjerojatnost konzumacije alkohola, pri čemu oni adolescenti koji postižu više rezultate na subskali kompetencija i niže rezultate na subskali karaktera s većom vjerojatnosti konzumiraju alkohol. Što se tiče prekomjerne konzumacije alkohola, kao značajni prediktori istaknuli su se spol, kompetencije, karakter i povezanost, pri čemu djevojke, u usporedbi s mladićima, vjerojatnije piju veći broj pića za redom. Nadalje, bez obzira na spol, adolescenti koji postižu više rezultate na subskali kompetencija te niže rezultate na subskali karaktera i povezanosti također vjerojatnije prekomjerno konzumiraju alkohol. Nalazi sugeriraju dvoznačne, i zaštitne i rizične, uloge indikatora pozitivnog razvoja mladih na konzumaciju alkohola te će u izlaganju biti raspravljene mogućnosti za preventivne intervencije usmjerene ka smanjenju zlouporabe sredstava ovisnosti. Za bolje razumijevanje ovih relacija u nastavku projekta analizirat će se moguće obrasce indikatora pozitivnog razvoja i obrasce prosocijalnih i rizičnih ponašanja kao i razvojnu perspektivu. Provedeno je istraživanje dio uspostavnog projekta “Testiranje 5c modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.), UIP – 2020 – 02 – 2852” financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Intenzivne longitudinalne studije uključuju najmanje 5 ponovljenih mjerenja tijekom kraćeg vremenskog perioda, čime se povećava ekološka valjanost zaključaka i smanjuje pristranost dosjećanja. Jedna od često korištenih istraživačkih metoda u njima je i ekološka momentarna procjena kod koje sudionici daju svoje odgovore nakon zvučnog signala ili pristigle obavijesti. Mobilne aplikacije namijenjene provedbi ekološke momentarne procjene osim upitničkih mjera sve češće uključuju i objektivne indikatore ponašanja kao što su geolokacija, trajanje korištenja aplikacija te učestalost SMS poruka i poziva. Takva aplikacija je i EARS (Effortless Assessment of Risk States), dosad korištena u nekoliko studija mentalnog zdravlja. U sklopu projekta Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.), UIP – 2020 – 02 – 2852 provest će se jedna od prvih mobilnih intenzivnih longitudinalnih studija adolescenata u Hrvatskoj te će se po prvi put na hrvatskom uzorku primijeniti mobilna aplikacija EARS. Pilot implementacija aplikacije provedena je među studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u svrhu boljeg razumijevanja kako sudionici doživljavaju sudjelovanje u ekološkoj momentarnoj procjeni pomoću EARS aplikacije provedeno je fenomenološko kvalitativno istraživanje. Cilj istraživanja je opisati kako studenti percipiraju načine na koje je ekološka momentarna procjena pomoću EARS aplikacije utjecala na njihovo doživljavanje i ponašanje, kao i na svakodnevni život. Kako bi se odgovorilo na postavljeni cilj, provedene su dvije fokus grupe sa studentima preddiplomskog studija edukacijske rehabilitacije i logopedije koji su sudjelovali u pilot implementaciji. Studenti su općenito bili zainteresirani za sudjelovanje u mobilnoj studiji i nisu odustali unatoč tehničkim poteškoćama s kojima su se pritom suočavali. Dobiveni podaci također pokazuju da sudionici s vremenom počinju osvještavati svoje ponašanje, što može imati intervencijski učinak, ali i utjecati na valjanost prikupljenih podataka. Nalazi ovog istraživanja razmatrat će se u kontekstu mogućnosti i doprinosa mobilne ekološke momentarne procjene mjerenju objektivnih indikatora ponašanja te unaprijediti primjenu EARS aplikacije u hrvatskom kontekstu.

dr. Google: istine i zablude

Melanija Belaj, Obiteljske fotografije. Kulturnoantropološka perspektiva (M. Flajsig) Transformacije rada. Narativi, prakse, režimi, Ozren Biti i Reana Senjković, ur. (M. Levanat-Peričić) Pieter Plas, Mi o vuku. Poetika vuka u vjerovanjima i obrednim praksama (L. Delić) Liber monstrorum balcanorum. Čudovišni svijet europske margine, Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur. (M. Ničić) Alfred Fischer, Još nekoliko dana. Budimpeštanski dnevnik 1944., Siniša Bjedov, prir. (N. Badurina) Jevreji I i II. Zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa “Srpski jezik, književnost, umetnost”, Dragan Bošković i Časlav Nikolić, ur. (N. Badurina) Nada Kujundžić, Narrative Space and Spatial Transference in Jacob and Wilhelm Grimm’s Fairy Tales (D. Vasić) The Island of Happiness. Tales of Madame d’Aulnoy (N. Kujundžić) Marta Stojić Mitrović, Nidžara Ahmetašević, Barbara Beznec i Andrej Kurnik, The Dark Sides of EUropeanisation. Serbia, Bosnia and Herzegovina and the EUropean Border Regime (K. Žagi) Daniel M. Knight, Vertiginous Life. An Anthropology of Time and the Unforseen (M. Tkalčić Simetić) Glasba in etnične manjšine. (Trans)kulturna dinamika v Sloveniji po letu 1991. Music and ethnic minorities. (Trans)Cultural Dynamics in Slovenia After the Year 1991., Svanibor Pettan, ur. (I. Miholić) Deniver Vukelić, Magija na hrvatskome povijesnom prostoru (R. Rus) Jozo Grbavac, Silvestar Kutleša (M. Dragić) Eksploatacija smrti, Dajana Vlaisavljević, kustosica i urednica kataloga (A. Vlaisavljević) Etnologija i selo 21. stoljeća. Tradicionalno, ugroženo, kreativno, Klementina Batina, Jasna Fakin Bajec, Tihana Petrović Leš i Saša Poljak Istenič, ur. (V. Benković)

Terapijsko praćenje (engl. therapeutic drug monitoring, TDM) ribocikliba u kombinaciji s anastrozolom ili letrozolom uvelike bi povećalo sigurnost i učinkovitost liječenja uznapredovalog HR+, HER2- raka dojke kod žena u menopauzi. U TDM- u koncentracija lijekova određuje se u biološkom uzorku poput plazme ili urina, a ti uzorci zbog smetnji matrice zahtijevaju specifičnu obradu. Kako bi se više analita moglo određivati istovremeno nužno je korištenje separacijske tehnike poput tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (engl. high performance liquid chromatography, HPLC). Dakle, kromatografska metoda i metoda za pripremu biološkog uzorka preduvjeti su uspješnom TDM-u. U ovomu su radu istražene mogućnosti navedenih metoda za analizu ribocikliba, anastrozola i letrozola u krvnoj plazmi. U razvoju metode HPLC određena je najprikladnija stacionarna faza, optimalni sastav pokretne faze i uvjeti eluacije. U razvoju metode za pripremu uzorka ispitane su opcije taloženja proteina u kombinaciji s ekstrakcijom analita, obraćajući pažnju na učinkovitost pročišćavanja uzorka i dobivanje visokih prinosa. Za taloženje proteina ispitana su različita sredstva i potrebni volumeni. Za ekstrakciju analita iz biološkog uzorka prilagođena je i optimizirana tehnika disperzivne mikroekstrakcije tekuće-tekuće. Korištenjem disperzivnog sredstva omogućena je učinkovita ekstrakcija iz male količine uzorka primjenom minimalne količine organskih otapala. Ispitani su različiti načini izvedbe tehnike te su odabrana ekstrakcijska i disperzivna sredstva. S ciljem razvoja jednostavne i robusne tehnike određeni su optimalni volumeni organskih sastavnica i pomoćni uvjeti u ekstrakciji (isoljavanje, podešavanje pH-vrijednosti, soniciranje uzorka). Razvijene metode i dobiveni rezultati postavljaju temelje daljnjem razvoju bioanalitičke metode za TDM.

Uz knjige "Pod muškim kišobranom" (1987) i "Noć za pakost" (2001), u primarnom je fokusu ovog rada Paruničin tekst "Krv svjedoka i cvijet" (1989), a interpretacija se, prateći zrcalne projekcije subjekta, koncentrira na ulogu koju u procesu rascjepa i udvajanja ima dijalog. Kao temeljni književni postupak u "Krvi svjedoka", dijalog se odvija intersubjektno (u dvoglasnim iskazima tzv. „raskoljenog subjekta“ ili sarkasta) i intertekstno (u susretu tuđeg govora i vlastitog glasa, kao i uzajamnom susretu različitih diskursa i žanrova koji proizvode hibridnu konstrukciju). Rascjep subjektivnosti promatra se na nekoliko razina – kao rascjep između pripovjednog i lirskog subjekta na razini teksta, a između pjesnikinje i pripovjedačice na razini priče ; kao kartezijanski dualizam koji unutrašnja proturječja nastoji prevladati konceptom jedinstva, odnosno vedantinskim monizmom s uporištem u Tagoreovoj Sādhani. Konačno, semantiku rascjepa nalazimo u ironijskom susretu Sokratove uloge i Tagoreove misli koja rezultira posthumanističkom vizijom „svjedočenja“ povijesti nakon kraja čovjeka.

In Amélie Nothomb's fiction the semantic complex of food appears frequently, and in two novels it is linked to the characters of gourmet-murderers. In her first novel Hygiène de l'assassin (1992) [Hygiene and the Assassin] it is the writer Prétextat Tach, and then in the subversion of the fairy tale Barbe bleue (2012) [Bluebeard] it is Don Elemirio Nibal y Milcar. Along with the love of food, the gourmet characters of Amélie Nothomb share a mysterious aristocratic origin, hidden crime, bizarre theories about women, lack of empathy and extravagant life in seclusion. Food in these novels is the dominant motif around which the character is built at the level of discourse (in the characterization of the gourmet character by indirect presentation through speech and appearance), but also at the level of story (at all thematic layers of the novel). Therefore, we will approach the literary characters of gourmets through the analytical model developed by Gajo Peleš in the interpretation of the novel. This means that we start from an assumption that the projection of food discourse on the psychical, societal and ontemic levels is crucial for the networking of narrative figures in the semantic substructure of the novels. Given that in these novels the body appears as a value of the ontological level by which all other ideological particulars– art, love, and faith – are measured, we will include in the interpretation her latest novel Soif (2019) [Thirst], which is a kind of manifesto of celebrating corporality through a religious topic. While the first two novels show the characteristics of the Rabelaisian chronotope, the last novel, although it does not have the characteristics of a parodia sacra, also affirms the values of the embodiment of the world. Namely, in this evangelical praise of the body and bodily experience as crucial for the complete realization of the meaning of life, Christ himself speaks in a monologue, accusing his disembodied father of not understanding his embodied offspring. In this sense, this last novel, like the previous two, can be read in the ambit of the novelistic tradition which Bakhtin calls the carnival line of development of the European novel.

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest žena u razvijenom svijetu, a od nje čak mogu oboljeti i muškarci. Gotovo polovica žena ujedno razvije i metastatsku bolest. U Hrvatskoj je udio novooboljelih viši nego u Europi i ima trend rasta. Danas je to javnozdravstveni izazov i ulaže se puno napora u rano otkrivanje bolesti i njeno uspješno liječenje. Kroz ovo interaktivno predavanje osvrnut ćemo se na neke mitove i predrasude vezane za rak dojke, u svrhu podizanja svjesnosti o ovom važnom javnozdravstvenom problemu.

UVOD Sindrom pečenja usta (SPU) je kronični bolni poremećaj karakteriziran intenzivnim osjetom pečenja zdrave oralne sluznice bez jasnog lokalnog ili sustavnog uzroka. Stanje obično zahvaća žene u srednjoj i starijoj životnoj dobi (žene u perimenopauzi ili postmenopauzi). Simptomi SPU se manifestiraju primarno na jeziku (najčešće vršak i lateralni rubovi jezika), usnicama te tvrdom i mekom nepcu. Osim simptoma pečenja, svrbeži, utrnutosti i neugodnosti, stanje može biti praćeno i smanjenoj salivacijom (kserostomija) i promjenom osjeta okusa (disgeuzija). CILJ Cilj istraživanja bio je procijeniti prevalenciju i pridružene simptome sindroma pečenja usta u Centru za orofacijalnu bol, Kliničkog bolničkog centra u Rijeci. MATERIJALNI I METODE Od 2018. godine u Centru za orofacijalnu bol, KBC- a Rijeka dijagnosticirana su 32 nova slučaja SPU- a. Klinička dijagnoza se temeljila na analizi podataka dobivenih anamnezom, kliničkim pregledom i laboratorijskom dijagnostikom. Simptomi pečenja/boli koji su prisutni najmanje 4 mjeseca na netaknutoj, zdravoj sluznici smatrani su SPU- om. REZULTATI U istraživanju je sudjelovalo 32 novo dijagnosticirana slučaja SPU-a od kojih je 29 (91%) žena i 3 (9%) muškaraca, s prosječnom dobi od 58, 9 (medijan 62 ; raspon 34-81). Sudionici su bili uglavnom umirovljenici (58, 2%) sa srednjom stručnom spremom (62%). Osjećaj pečenja bio je prisutan na više mjesta u ustima (87, 5%), a lokacijom dominira jezik (vršak jezika - 59, 3%, lateralni rubovi - 37, 5%, dorzalna površina - 21, 87%, cijeli jezik - 18, 75%), nakon čega slijede usne (21, 87%) i nepce (18, 75%). Osim lokacije pečenja, promatran je i intenzitet pečenja koji je procijenjen vizualnom analognom skalom (VAS). Prosječni intenzitet simptoma iznosio je 58 (medijana 50 ; raspon 15-100) što je i odgovaralo subjektivnoj procjeni simptoma u kojoj je većina ispitanika riječima pečenje opisalo kao bol umjereno jakog intenziteta (59, 3%). Prosječno trajanje simptoma pečenja bilo je 11, 65 ± 22, 29, a značajni dio ispitanika navodi simptome suhoće usta (67, 7%). Promijenjen osjet okusa nije bio značajno zastupljen, samo je 28, 2% ispitanika navodi prisustvo disgeuzije. ZAKLJUČAK Na temelju ovog istraživanja možemo zaključiti da je prevalencija SPU-a veća kod srednje životne dobi, osobito žena sa srednjoškolskim obrazovanjem. Intezitet simptoma se najčešće opisuje kao bol umjereno jakog inteziteta koja najčešće zahvaća jezik. Iako simptomi pečenja mogu biti jedini simptom sindroma, puno češće se uz simptome pečenja javljaju i simptomi suhoće usne šupljine.

U Splitu egzistira velik broj privatnih škola nogometa u kojima participiraju djeca od pet do 18 godina. HNK Hajduk nositelj je kvalitete u Splitu te jedini klub čije funkcioniranje ne ovisi o financijskim prihodima iz škole nogometa. Ostali privatni klubovi financiraju se isključivo iz članarina, što uvelike otežava selekcijski postupak. U gotovo svim privatnim klubovima selekcijski postupak na okvirnim procjenama trenera. HNK Hajduk prednjači i u tim parametrima jer radi subjektivne i objektivne procjene (testiranja) djece. Isto tako, HNK Hajduk ima otvorenu školu nogometa u koju mogu pristupiti sva zainteresirana djeca te Akademiju Hajduk u koju ulaze isključivo talentirana i selektirana djeca. Ostali privatni klubovi ne mogu si priuštiti takvo selektiranje jer su natjecateljske utakmice ono što zadržava djecu u klubovima, pa u privatnim klubovima gotovo sva djeca igraju.