Search

Prašume su netaknuta područja očuvana od antropogenog utjecaja, u kojima su prirodni čimbenici glavni pokretači dinamike. Iznimno su rijetke na području sjeverne i središnje Europe, te su to u pravilu manji fragmenti i ostaci prašuma na nepristupačnim područjima. Nasuprot tome, uslijed izostanka antropogenog utjecaja, u Hrvatskoj su sačuvani veliki prašumski kompleksi. Stoga, glavni je cilj ovog istraživanja bio usporediti zajednice trčaka (Coleoptera, Carabidae) prašume Čorkova uvala (NP Plitvička jezera) i gospodarene šume (Gorski kotar), uspoređujući bogatstvo vrsta, brojnost jedinki, raznolikost i morfološko-ekološke značajke vrsta. Trčci su sakupljani metodom lovnih posuda tijekom dvogodišnjeg istraživanja. Ukupno je sakupljeno 14 367 jedinki trčaka koje pripadaju 38 različitih vrsta. Raznolikost trčaka bila je statistički značajno veća u prašumi nego u gospodarenoj šumi, dok je obrnuti trend uočen za brojnost jedinki. Analiza ekoloških preferencija vrsta nije pokazala statistički značajne razlike među istraživanim šumskim sastojinama. Međutim, analiza morfoloških značajki, ponajprije veličine tijela, pokazala se kao koristan alat u detektiranju promjena u istraživanim šumskim sastojinama. Naime, u prašumi prevladavaju velike vrste trčaka, što je utjecalo i na razlike u vrijednostima indeksa srednje individualne biomase trčaka (MIB-a) koji je bio značajno veći u prašumi. Razlike u MIB-u ukazuju na promjene u strukturi zajednice trčaka između istraživanih šuma.

Mali sisavci istraživani su na oštrom i sukcesijskom rubu te unutrašnjosti dinarske bukovo-jelove šume (as. Omphalodo-Fagetum) i otvorenom livadnom staništu na području Gorskog kotara. Dodatno istraživanje provedeno je i na području prašume Čorkova uvala unutar nacionalnog parka Plitvička jezera. Mali sisavci prikupljeni su standardnom metodom lovnih posuda u periodu od travnja do studenog 2009. godine. Ukupno je prikupljeno 209 jedinki i 11 vrsta malih sisavaca. Bogatstvo vrsta i brojnost jedinki malih sisavaca značajno su veći na sukcesijskom rubu dinarske bukovo-jelove šume nego li u unutrašnjosti susjednih staništa. Oštri i sukcesijski rub međusobno su sličniji s obzirom na brojnost jedinki malih sisavaca. Rubni efekt zabilježen je i na razini zajednice i na razini pojedinih vrsta. Fauna malih sisavaca prašume i gospodarene šume međusobno je slična.

Ris spada u porodicu mačaka čiji su se članovi najviše specijalizirali od svih mesojedih sisavaca. Ris je mačka koja u mitologiji predstavlja lukavu, tajanstvenu životinju, čuvara šumskih tajni, koji sve vidi bez da bude viđen. To je i jedan od razloga zašto je teško pratiti život te životinje u divljini, ali nije glavni razlog zbog kojeg je ris slabo istražena i proučavana vrsta u Hrvatskoj. Potrebno je posvetiti više pažnje proučavanju ove vrste jer...„ris nas uči da i najmanji mogu uspjeti u životu, te da se svijet otkriva onima koji se zaustave i slušaju.“ (NA) Euroasian lynx is member of the cat family whose members are the most specialized animals among carnivorous mammals. In mythology, lynx represents elusive, mysterious animal, the keeper of secrets in the forest, who sees everything without being seen. It is one of the reasons why it's so hard to monitor this animal in wilderness, but it is not the main resaon why lynx is being so poorly researched in Croatia. It is necessary to contribute more interest to researching this species because „…the Lynx teaches us that even the smallest can succeed in life, and that the world can unfold itself to those who stop and listen.“ (UA)

U članku se govori o stručnoj ekskurziji djelatnika Učiteljske akademije iz Zagreba u Ogulin i njegovu okolicu pa tako i na Poučnu botaničku stazu planine Klek početklom lipnja 2004. godine. Navode se brojne biljne i neke životinjske vrste koje su se vidjele uz stazu i oko staze od Bjelskoga do na vrh Kleka.

U članku se navode ugrožene, osjetljive i rijetke biljne svojte prirodnog rezervata Bijelih i Samarskih stijena.