Search

Na jednoj od glavnih konferencija na „ Međunarodnom kongresu obrazovanja gluhih“ koja se u lipnju 1963. održala u Washingtonu na Colledge-u Gallaudet, Prof. Guberina prvi je put predočio svoj istraživački rad o šest parametara verbotonalnog sistema koji imaju glavnu ulogu u govornoj komunikaciji, što je kasnije 1972., objavio u III. poglavlju svoje knjige „ Studija slučajeva iz prakse“ . Prema redosljedu to su: intenzitet, napetost, pauza, vrijeme, frekvencija i tijelo kao primatelj i prenositelj govora. Iz toga nastaju ovi problemi ; u standardnim knjigama za fonetiku postoje samo tri parametra: intenzitet, vrijeme i frekvencija. Zašto je dodao još tri parametra? I drugo ; koju ulogu imaju tradicionalni parametri intenziteta, vremena i frekvencije u novom kontekstu? A zatim i treći problem ; koje su poveznice između „ ritma i intonacije“ , na koje se Prof. Guberina tako često poziva u svojim pisanim radovima, i navedenih šest parametara?

Na jednoj od glavnih konferencija na „ Međunarodnom kongresu obrazovanja gluhih“ koja se u lipnju 1963. održala u Washingtonu na Colledge-u Gallaudet, Prof. Guberina prvi je put predočio svoj istraživački rad o šest parametara verbotonalnog sistema koji imaju glavnu ulogu u govornoj komunikaciji, što je kasnije 1972., objavio u III. poglavlju svoje knjige „ Studija slučajeva iz prakse“ . Prema redosljedu to su: intenzitet, napetost, pauza, vrijeme, frekvencija i tijelo kao primatelj i prenositelj govora. Iz toga nastaju ovi problemi ; u standardnim knjigama za fonetiku postoje samo tri parametra: intenzitet, vrijeme i frekvencija. Zašto je dodao još tri parametra? I drugo ; koju ulogu imaju tradicionalni parametri intenziteta, vremena i frekvencije u novom kontekstu? A zatim i treći problem ; koje su poveznice između „ ritma i intonacije“ , na koje se Prof. Guberina tako često poziva u svojim pisanim radovima, i navedenih šest parametara?