Search

Republika Hrvatska (RH) je preuzela obvezu postizanja i održavanja Dobrog stanja okoliša (DSO) propisanu Okvirnom direktivom o morskoj strategiji (ODMS) Europske unije. Direktiva EQS (Environmental Quality Standard) i Odluka EK 2017/848 [1] daju naputak o nužnoj provedbi monitoringa mora i sedimenta uz napomenu kako članice samostalno donose regulativu o kategorizaciji sedimenata i maksimalnim dopuštenim koncentracijama zagađivala do 2015. godine. Kako RH to još uvijek nije učinila, a da bi se nadomjestio nedostatak nacionalnih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija, primijenili smo francusku regulativu EQS N1 i N2 [2]. Uzorci sedimenta prikupljeni su na pet lokacija u sjevernom Jadranu u priobalju grada Rovinja. Napravljena je granulometrijska analiza sedimenta, kemijska analiza metala (As, Cd, Hg, Cr, Cu, Ni, Pb, Zn), analiza policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i polikloriranih bifenila (PCB) te analiza rizika toksičnosti pomoću softvera GEODRISK [3]. Dodatno, radi utvrđivanja fitotoksičnosti sedimenta proveden je test klijavosti sa sjemenkama lana Linum ussitatisimum. Rezultati kemijskih analiza (ekotoksični metali, ΣPAH, ΣPCB) uspoređeni s EQS N1 i N2 vrijednostima putem GEODRISK analize pokazali su prisutnost zagađivala u sedimentima u koncentracijama iznad N1 razine (Cu, Ni, Hg, Cr i ΣPAH), nekoliko ih ima vrijednosti između N1 i N2, a jedna postaja sadrži živu iznad N2 razine. S obzirom na dobivene vrijednosti, morski sedimenti na istraživanim postajama pokazuju nisku razinu onečišćenja bez potencijalnog štetnog učinka na morski okoliš. Međutim, Indeks germinacije (GI) sugerira kako prisutna zagađivala na lokacijama pod antropogenim utjecajem imaju značajno fitotoksičan učinak: 56, 5 % do 84, 2 % u usporedbi s kontrolnom lokacijom S5 (GI =100 %). Može se zaključiti da fizikalno-kemijska analiza nije dostatna za određivanje cjelovite slike o mogućem učinku sedimenta na biotu, stoga je nužno provoditi i odabrane ekotoksikološke testove.

Priručnik je namijenjen stručnjacima i stručnjakinjama koji se u svom radu susreću ili sudjeluju u poučavanju i/ili savjetovanju nezaposlenih osoba. Osnovnu strukturu priručnika, osim uvodnog - prvog poglavlja, čine njegova tri dijela od kojih svaki može predstavljati značajan izvor informacija prilikom rada s nezaposlenim osobama kao i prilikom pripreme projektnih prijedloga za financiranje iz europskih, domaćih i drugih izvora sredstava. Drugo poglavlje sadrži pregled javnih politika na razini Europske unije i RH, analizu tržišta rada i nezaposlenosti ; provedeno je istraživanje mišljenja i stavova nezaposlenih osoba na području ŠKŽ čiji su rezultati predstavljeni u trećem poglavlju. Smjernice za stručnjake za jačanje kapaciteta u području poučavanja i savjetovanja odnosno rada s nezaposlenim osobama nalaze se u četvrtom poglavlju. Predstavljene su teorije učenja odraslih osoba i dane kratke upute kako ih i kada primijeniti, bilo da se radi o tradicionalnom/fizički prisutnom načinu učenja ili savjetovanja ili rada na daljinu. Doba globalne pandemije usmjerilo je svjetsku javnost na nove oblike ponašanja, života i rada. Stoga se u ovom poglavlju nalaze i pojednostavljeni naputci koji na praktičan način usmjeravaju stručnjake na rad s ciljanim skupinama, uključujući online susrete, sastanke i radionice. Naposljetku je predstavljen koncept socijalnog kapitala i dobrobiti koje iz njega proizlaze za lokalnu zajednicu te su pruženi naputci o njegovom osnaživanju koji je iznimno važan u izazovnim vremenima.

Pojavom globalne pandemije bolesti COVID‐19 i uvođenjem mjera za sprječavanje njezinog širenja, došlo je do dramatične promjene života i rada cjelokupne ljudske populacije u iznimno kratkom vremenu. Zatvaranje granica, zabrane i ograničenja kretanja, pad gospodarskih aktivnosti, gubitak radnih mjesta, strah od bolesti i smrti, od budućnosti, od goreg sutra ukazuju kako je na pomolu mogući društveni i gospodarski kolaps usprkos mjerama državne pomoći. Kako spriječiti urušavanje društvenih vrijednosti i na koji način predvidjeti potencijalne pravce razvoja post-covid društva, posebice u Hrvatskoj, pitanja su kojima se bavi ovaj rad. Stoga su provedene analize tekstova koji opisuju načine i brzine oporavka država nakon gospodarske krize 2008. godine i pokazatelja indeksa društvenog napretka za članice Europske unije uspoređenih s ekonomskim i ne-ekonomskim čimbenicima Myrdalove teorije cirkularne kumulativne uzročnosti za Republiku Hrvatsku. Značaj kumulativne teorije očituje se, između ostaloga, u interpretaciji i prilično preciznoj dijagnozi uzroka nerazvijenosti država ili regija te sposobnosti predviđanja njihovog budućeg razvoja. Tendencija primarnog uzroka promjena, bilo da je pozitivna ili negativna, definira smjer kumulativnih promjena u društvu, prema Myrdalu. Proces može biti izazvan vanjskim ili unutarnjim čimbenikom ako je volumen promjene dovoljno velik ili dovoljno dugo traje. Negativna promjena destabilizira gospodarstvo koje bez intervencije države za očuvanje radnih mjesta i poticanje ugroženog poslovnog sektora pokreće teško zaustavljiv cirkularan kumulativni proces. Posljedice su gospodarska stagnacija, a potom i zaostajanje u razvoju. Hobbesov prikaz sukcesija društvenih kategorija primjenjiv je na društvene erozije te manifestiran pojavom straha i nepovjerenja rezultira društvenim sukobom, koji može dovesti do uzdizanja novih totalitarnih režima – nekog novog Levijatana. Nasuprot tomu, transformativno svojstvo krize koja utječe na gospodarstvo, politike, ljudsko mišljenje i ponašanje, uz promjenu paradigme društvene svijesti kao dijela ne-ekonomskih čimbenika kumulativne teorije te primjenom odgovarajućeg modela razvoja regija može biti iskorišteno za izgradnju gospodarske i društvene otpornosti u Hrvatskoj u post-covid razdoblju na održiv način.

Poslodavci u privatnom sektoru uvidjeli su korisnost „mekih“ i transverzalnih vještina, stoga prilikom zapošljavanja prednost daju upravo osobama koje ih posjeduju i iskazuju prilikom traženja posla. Za razliku od „čvrste“ infrastrukture koju predstavljaju objekti i materijalna imovina čija su svojstva lako vidljiva i mjerljiva, „meka“ infrastruktura se odnosi na sklop različitih postignuća koja pojedinac može steći, primijeniti i podijeliti s drugim osobama. „Meke“ vještine obuhvaćaju osobno i društveno ponašanje, komunikaciju te samopoštovanje. Stoga je važno razumjeti da „meke“ vještine nadopunjavaju cijeli niz tehničkih znanja i vještina pomažući osobi da ostvari bolji odnos na radnom mjestu, unutar obitelji, među prijateljima i rodbinom, odnosno s društvom u cjelini. Na taj način „meke“ vještine obogaćuju život i rad pojedinca koji ih primjenjuje. Može ih se prenijeti s posla na posao i zato ih se naziva prenosivima ili transverzalnima.

Akcijski plan upravljanja posjetiteljima (APUP) za razdoblje 2019. – 2026. godine, izrađen je tijekom participativnog procesa planiranja i donošenja odluka zainteresiranih dionika PP Biokovo. APUP analizira odnose među različitim dionicima i usmjeren je na:podizanje razine svijesti posjetitelja o potrebi očuvanja i zaštite posebno vrijednih područja, proširenje Plana upravljanja PP Biokovo, informiranje posjetitelja i šire javnosti o zaštiti osjetljivih prirodnih područja, zaštite područja od mogućih utjecaja posjetitelja PP Biokovo, zaštite posjetitelja od mogućih ugroza u PP Biokovo, znanstveno-istraživačke i edukativne svrhe, turizam u zaštićenom području PP Biokovo. Primjenjene su kvantitativne i kvalitativne metode prikupljanja podataka: ankete posjetitelja i potencijalnih posjetitelja, fokusne skupine, intervju, analiza korpusa, komparativna analiza te nekoliko drugih.

Osnovni cilj ove Komunikacijske strategije je povećanje razumijevanja i stvaranje platforme za suradnju među dionicima projekta B.transparent. Između ostalog, ona postavlja temelj za motivaciju i uključivanje zainteresirane javnosti u procese sudjelovanja u transparentnom odlučivanju javnoga sektora i poticanje održivosti ciljanoga područja Novigradskog i Karinskog mora. Svrha ovoga dokumenta je pravodobno i učinkovito pružanje informacija dionicima ciljanoga područja o temama od javnoga interesa i za opće dobro koje se odnose na zaštićeno područje ekološke mreže NATURA 2000 Novigradskog i Karinskog mora, te Značajnog krajobraza kanjona Zrmanje, uključujući neposredni kopneni prostor. Komunikacijska strategija je dizajnirana sukladno potrebama područja te predstavlja kombinaciju razvojno-komunikacijskog pristupa procesu planiranja. Radi se o primjeni općih metoda izrade komunikacijske strategije i metoda koje se odnose na jačanje socijalnog kapitala u zajednici, odnosno, osnaživanje zajednice. Stoga se primjenjuju teorije i primjeri dobre prakse za oba metodološka područja.

S ciljem proizvodnje praha voćno-mliječnog deserta na bazi jogurta i suhe smokve optimiran je sastav deserta varirajući udjele mliječne masti jogurta, suhe smokve i inulina. Pripremljeni deserti osušeni su liofilizacijom. Deserti su priređeni s jogurtima 0.9 i 2.8 % mliječne masti, udio suhe smokve u desertu je iznosio 20, 25 i 33 %, a inulina 0, 3 i 10 %. Inulin je dodan zbog prebiotičkih svojstava i kao pomoćna tvar za sušenje. Provedene su analize suhe smokve, jogurta, praha deserta i rehidratiranog praha deserta. U svježem desertu i rehidratiranom prahu određena su senzorska svojstva, viskoznost i boja, a prahu su još određena osnovna fizikalna svojstva. Određen je broj živih Lactobacilla u svježim i liofiliziranim jogurtima i utvrđeno je da liofilizacija utječe na smanjenje broja Lactobacilla za jednu logaritamsku jedinicu. Dobiveni rezultati ukazuju da udio suhe smokve utječe na boju, viskoznost i okus deserta. Veći postotak inulina daje jače izražen slatkasti okus deserta. Udio mliječne masti u jogurtu utječe na teksturu i punoću okusa deserta. Liofilizacijom deserta dobiven je sipki prah koji, neovisno o dodatku inulina, zadržava dobru boju, nije higroskopan i nije ljepljiv. Prah deserta pri rehidratiranju ima dobru moć upijanja, zadržava boju i postiže se dobra konzistencija, a senzorska svojstva rehidratiranog deserta ne razlikuju se od onog prije sušenja. Najbolje ocijenjen je bio desert s jogurtom s 2, 8 % mliječne masti, te 25 % smokve i 3 % inulina.

Strategija razvoja Općine Karlobag sukladno preporukama europske i nacionalne legislative pruža primjer integracije gospodarskog i održivog razvoja područja općine uz izgradnju klimatske otpornosti lokalnih dionika.

Gorski kotar je jedinstveno područje po svojim geoklimatskim, gospodarskim i društvenim obilježjima. Analize pokazuju da je tamo prisutna slaba diverzifikacija gospodarskih djelatnosti što rezultira povećanjem ranjivosti gospodarskog sektora na tržišne promjene. Sukladno tome, gospodarska kriza je utjecala na promjenu strukture i broja poslovnih subjekata što je dovelo do povećanja nezaposlenosti, posebice mlađe populacije i to one bez radnog iskustva. Glavno istraživačko pitanje odnosi se na pripremljenost i opstanak mladih Gorskog kotara na tržištu rada. Primjenjene su mješovite metode istraživanja kao i analize dostupnih statističkih pokazatelja prikazane u formi studije slučaja. Svrha rada je opisati širi gospodarski i društveni kontekst te zakonodavni i institucionalni okvir u kojem se promatra fenomen nezaposlenosti mladih Gorskog kotara. Nadalje, želi se ustanoviti percepcija mladih i percepcija poslodavaca o pripremljenosti mladih za tržište rada, preprekama u postupku zapošljavanja koje percipiraju i aktivnostima koje i jedni i drugi poduzimaju da bi se nezaposlenost smanjila. Provedbom anketnog upitnika i polustruktiranih razgovora u fokusnim skupinama obuhvaćene su tri ciljne skupine sudionika s područja Gorskog kotara: poduzetnici, nezaposlene osobe do 29 godina starosti i učenici završnih razreda srednjih škola. Istraživanjem je utvrđeno da većina učenika završnih razreda srednjih škola u Gorskom kotaru nije dovoljno svjesna krize u gospodarstvu i na tržištu rada, nerealno procjenjuju vlastite kompetencije i poduzete aktivnosti, ne poznaju osnove poduzetništva niti imaju dovoljno praktičnih znanja u traženju posla ili drugim potencijalno profitabilnim aktivnostima. Nasuprot tome, smatraju da su dobro obrazovani i pripremljeni za tržište rada. Najviše je ugrožena skupina nezaposlenih mladih osoba bez ikakvog radnog iskustva, što ih po njihovom mišljenju, čini potpuno nekonkurentnima na tržištu rada. Poslodavci iz vodećih djelatnosti nisu zadovoljni s motivacijom mladih za rad, stoga ih i otpuštaju relativno lako. O različitim percepcijama pripremljenosti mladih za tržište rada, govori činjenica da učenici završnih razreda srednjih škola smatraju da je stručna praksa dovoljno zastupljena i dobro organizirana, nezaposleni mladi smatraju da dijelom nije dobro organizirana ni kvalitetna, dok poslodavci ističu da mladi ljudi nakon završenog obrazovanja, srednjoškolskog ili višeg, nemaju odgovarajuća znanja ni vještine potrebne za rad. Glavni zaključak, s obzirom na istraživačko pitanje, je da mladi i poslodavci Gorskog kotara različito percipiraju pripremljenost mladih za tržište rada. Prednost nezaposlenih mladih Gorskog kotara su njihove stečene radne navike i interes za usvajanje novih znanja i vještina s ciljem unaprjeđenja svog položaja na tržištu rada, koji je veći nego kod mladih na nacionalnoj razini. Iz toga proizlazi da je potrebno osigurati da mladi budu kontinuirano informirani o očekivanjima i potrebama poslodavaca te im je potrebno osigurati savjetovanje i podršku u procesu pripreme za tržište rada. Osim mladih, u ovaj proces potrebno je uključiti i ostale dionike, prije svega poslodavce i predstavnike lokalne samouprave - edukacijom, zajedničkim kreiranjem programa potpora za zapošljavanje mladih, te osiguravanjem većeg broja pripravničkih radnih mjesta.

Ubrzani razvitak znanosti i tehnologije izaziva promjene, kako u globalnoj zajednici tako i u Hrvatskoj. Promjene se ubrzano događaju na području novih tehnologija primjenjivih u kulturi i umjetnosti čime se omogućava kontinuiran proces stvaranja novih, suvremenih kulturnih i umjetničkih djela na globalnoj razini te njihova sveprisutnost putem interneta. No, razvoj ljudskih resursa, premda stremi praćenju tehnoloških trendova, često ipak ne slijedi jednako ubrzan tempo. Ili, pak, ako se i prati, nedostaje specifičnih drugih znanja i vještina koje omogućuju samoodrživost kulturnim i umjetničkim organizacijama, posebice, vaninstitucionalno organiziranima. Pojam nezavisne kulture veže se za sve oblike nezavisnog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva organiziranog u formalne pravne oblike poput udruga i/ili umjetničkih organizacija ; ili neformalne poput lokalnih građanskih incijativa te samostalnih umjetnika – pojedinaca, sukladno zakonskoj regulativi iz kulture i srodnih područja. Cilj Strateškog dokumenta je razvoj i uspostavljanje smjernica koje će Zajednicu udruga „Centar nezavisne kulture“ (CNK) učinkovitom primjenom dovesti do postignuća postavljenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva.

Planiranje lokalnog i regionalnog razvoja se već desetljećima opisuje strateškim dokumentima različitih vrsta, duljina trajanja i obuhvaćenih sektora. Premda poneki od njih i sadrže smjernice za implementaciju, većina ih ipak gotovo nikad ne zaživi. Ovaj rad ukazuje na najčešće propuste prilikom implementacije strateških planova te daje smjernice za planiranje njihove učinkovite provedbe.

Nastavne metode i postupci u različitih didaktičara i metodičara imaju različite definicije. Prednost treba dati shvaćanju i određenju metoda i postupaka u svakoj pojedinoj metodici, u ovom slučaju metodici hrvatskog jezika. Za nastavna područja hrvatskoga jezika postoje različite metode i postupci koji nisu zajednički na razini cijelog predmeta. Razrađene su metode za nastavu jezika, medijske kulture i književnosti. Cilj ovog rada opisati je nastavne metode i postupke u nastavi hrvatskoga jezika. Nastavne metode načini su rada u nastavi, smišljeni načini poticanja procesa učenja, načini aktiviranja subjekata odgojno-obrazovnog procesa. Metodički je postupak kombinacija više osnovnih metoda ili njihovih podvrsta u istom nastavnom koraku. Odgojno-obrazovne strategije sastoje se od više metoda, a metode se sastoje od metodičkih postupaka. Za klasifikaciju metoda uzet će se u obzir klasifikacija Stjepka Težaka za nastavu hrvatskog jezika. Metode nastave hrvatskog jezika jesu metoda usmenog izlaganja, razgovora, demonstracije, praktičnog rada, crtanja, pismenih radova te metoda čitanja. Metodički postupci koji se mogu ostvariti u nastavi hrvatskog jezika, u sklopu nastavnih metoda koje su navedene, objašnjeni su zajedno s idejama za izvođenje u nastavi. Neki od primjera metodičkih postupaka koji su opisani jesu: oluja ideja, slagalica, razmisli – spari – razmijeni, znam – želim znati – naučio sam, voćna salata, pantomima, grozd, tablica predviđanja, T-tablica, Vennov dijagram, putovanje u mašti, misaona mapa, činkvina, recipročno učenje. Nastavne metode i postupci koji se koriste u nastavi hrvatskog jezika trebaju poticati aktivno učenje, ići u korak s vremenom te pripremiti pojedinca za zahtjeve suvremenog svijeta.

Strategija razvoja kulture predstavlja inovativan pokušaj analize i projekcije mogućih i željenih pravaca razvoja kulture na području Zadarske županije.

Analiza stanja kulture na području Zadarske županije je temeljena na pet provedenih istraživanja. Dobiveni rezultati su interpretirani primjenom inovativnih alata. Na taj način se razvoj kulture može bolje razumjeti, stoga i implementirati.

Rad daje pregled gospodarskog i društvenog konteksta u kojem se izražava problem nezaposlenosti mladih u Gorskom kotaru. Povećanje nezaposlenosti mladih treba se promatrati u odnosu na cjelokupno gospodarstvo, budući da oni predstavljaju jedan od prvih indikatora zdravlja gospodarstva, kako na nacionalnoj, tako i na mikroregionalnoj razini Gorskog kotara. Zbog nedostatka podataka s lokalne razine provedeno je istraživanje tri ciljne skupine: mladi nezaposleni na evidenciji HZZ, učenici završnih razreda srednjih škola i poduzetnici u Gorskom kotaru. Rezultati su uspoređeni sa sličnim prethodno provedenim istraživanjima na području Hrvatske, te korišteni za planiranje aktivnosti koje bi u narednom razdoblju trebalo provesti s ciljem smanjivanja nezaposlenosti mladih u Gorskom kotaru.

HGSS je nacionalna služba registrirana po posebnom zakonu u RH. Čine je dvadeset stanica s više od 600 volontera spašavatelja. Strategija je temeljena na istraživanjima - provedeni su intervjui s volonterima te analizi dokumenata organizacije kako bi se utvrdili prioritetni ciljevi razvoja i ustroja ove službe.

Ovim se istraživanjem analiziraju osnovni uvjeti potrebni za osnivanje Centra za razvoj volonterstva na području Zadarske županije. Premda je istraživanje usmjereno općenito na razvoj volonterstva u Zadarskoj županiji, ipak je veći naglasak stavljen na socijalne potrebe, odnosno, volontiranje u smislu poboljšanja kvalitete usluga institucionalnim i izvaninstitucionalnim korisnicima ustanova socijalne skrbi. Volonterstvo je najbolje razvijeno u ustanovama i udrugama iz područja socijalne skrbi, premda postoje rjeđi slučajevi volontiranja u udrugama mladih, kulture, zaštite okoliša i drugih.

Faktori okoliša utječu na sve organizme koji u njemu obitavaju te različito djeluju na organizme, odnsno, specifični su za vrstu. Ono što je, međutim, zajedničko svim živim organizmima je krivulja rasta koja se sastoji od lag, log i stacionarne faze te faze odumiranja. Brzina rasta kao i dužina života organizama proporcionalna je razini životne energije, vitalnosti – vigoru organizma. U ovom istraživanju napravljen je test L50 na kalifornijskoj gujavici (Eisenia foetida) na četiri uzorka supstrata i kontroli uz konstantne uvjete okoliša. Dokazano je da svaki od ispitivanih supstrata različito podržava vigor test organizma, pri čemu su najbolji rezultati ostvareni na ekološki proizvedenom supstratu uz dodatak biodinamičkih pripravaka, dok se letalnim pokazao supstrat s povećanom koncentracijom dušika.

Projektom LOCOMOTIVe (Local Community Motivation) predviđena je alokacija 60.000 britanskih funti kroz Program malih darovnica dionicima područja općina Plitvička jezera, Udbina i Vrhovine. Ovaj dokument sadrži smjernice za transparentnu dodjelu sredstava.

The Urban Institute je kroz Projekt reforme lokalne samouprave financirao izradu pilot projekta zajedničke strategije razvoja otočnih općina Ugljana i Pašmana koje čine prirodnu cjelinu.

Ova strategija predstavlja pilot projekt izrade razvojne dokumentacije za više jedinica lokalne samouprave u RH. Tri teritorijalno povezane ličke općine Plitvička jezera, Udbina i Vrhovine su uključene u projekt LOCOMOTIVe(Local Community Motivation) koji ima za cilj povoljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva primjenom LEADER načela za razvoj ruralnih područja.

Škola eko-poljodjelostva naziv je projekta koji je financiran sredstvima Ministarstva zaštite okoliša I prostornog planiranja RH 2000-godine u okviru kojeg su održana brojna predavanja. Brošura sadrži sažetke radova sa seminara uz ilustracije članova udruge.

Hrvatsko i slovensko “ narodno” svećenstvo u Istri početkom XX. stoljeća bilo je visoko politizirano kroz Političko društvo Edinost u procesima integracija hrvatske i slovenske nacije. Iako su postojale razlike u političkom djelovanju tzv. liberalne i klerikalne struje, koje su ponekad dovodile do žestokih sukoba, Političko društvo Edinost do svoga gašenja pod fašizmom ostaje središte nacionalnog političkog djelovanja. Glavna značajka političkog djelovanja hrvatskih ali i slovenskih svećenika jest očuvanje nacionalnog identiteta ali i očuvanja hrvatskih i slovenskih župa. Najveća smetnja njihovoj političkoj aktivnosti bila je podvojenost i razapetost između osobnih političkih i nacionalnih osjećaja te pokornosti crkvenoj hijerarhiji, odnosno službenoj politici Sv Stolice, koja nije išla na ruku hrvatskim i slovenskin nacionalnim zahtjevima, posebice nakon Konkordata 1929. godine. Iz istih razloga će u naredom ratnom razdoblju trpjeti kritike i pokude kako od strane biskupa tako i od strane vodstva NOP-a. Osim već postojeće političke izgrađenosti i nacionalne svijesti hrvatsko se antifašističko svećenstvo opredijelilo za NOP (bez obzira na činjenicu što NOP vode komunisti) zbog nasilne i nacionalano zatiračke fašističke politike koja nije poštedjela ni crkvenu organizaciju. Sudjelovanje svećenstva u NOP-u i njihov odnos prema komunistima bio je vrlo složen od otvorenog pristajanja uz nacionalnu politiku KPH, preko podozrivosti, nepovjerenja do otvorenog nepristajanja i sukoba oko socijalnog programa i mješanja vodstva NOP-a u crkvena pitanja. Isto takav odnos prema svećenstvu postojao je od strane NOP-a sve do kraja rata.