Search

Da bi se neki čelik mogao zakaliti potrebno ga je s odgovarajuće temperature austenitizacije ohladiti dovoljno brzo da nakon kaljenja dobijemo strukturu 100 % mase martenzita. Pri izboru sredstva za gašenje nastoji se odabrati ono « ; najblaže» ; sredstvo koje će još uvijek dati dovoljnu brzinu ohlađivanja tj. brzinu ohlađivanja veću ili jednaku gornjoj kritičnoj brzini gašenja za odgovarajuću kvalitetu čelika. Pravilnim izborom odgovarajućeg sredstva za gašenje smanjuje se opasnost od nastajanja napetosti i eventualnih pukotina a i deformacije komada su manje. Kod primjene ulja za gašenje potrebno je nakon kaljenja provesti naknadno pranje dijelova što se može olakšati primjenom različitih aditiva. Dodavanjem aditiva uljima za gašenje mijenja se sposobnost ohlađivanja na što je potrebno obratiti pozornost. Iz tog razloga u ovom radu je provedeno ispitivanje utjecaja aditiva u uljima za kaljenje na sposobnost ohlađivanja.

U ovom radu su analizirana neka “ anti-spatter” sredstva, sredstva protiv naljepljivanja. Objašnjeno je koja je njihova primarna zadaća, u kojim agregatnim stanjima ih nalazimo, te kemijski sastav. Analiziran je njihov utjecaj na postupak zavarivanja, geometrijske značajke i kvalitetu zavarenog spoja. Efikasnost uporabe sredstava se promatrala brojanjem kapljica na zavaru i osnovnom materijalu i na sapnici zaštitnog plina nakon zavarivanja. Time se pozitivni tehnološki pomaci u postupku zavarivanja čine trenutno vidljivim. Izvršena je analiza plinova nastalih prilikom zavarivanja zbog mogućeg negativnog utjecaja na zdravlje zavarivača i okoliš. Na temelju rezultata dobivenih ispitivanjem, moguće je odabrati optimalno “ anti-spatter” sredstvo između ispitivanih, koje ima direktni i indirektni utjecaj na tehnološku razinu zavarivanja, istovremeno osiguravajući minimalni rizik za zdravlje zavarivača i okoliš.

Poznato je da sirove nafte, plinski kondenzat i prirodan plin, ovisno o ležištu i prirodi sirovine, mogu sadržavati elementarnu živu te organske i anorganske živine spojeve. Živa i živini spojevi (izražava se kao ukupna živa) oštećuju opremu, truju katalizatore, onečišćuju okoliš i ugrožavaju zdravlje ljudi. Za sada je vrlo uspješno riješeno izdvajanje iz prirodnog plina i plinskog kondenzata. Zbog ogromnih količina koje se prerađuju i fizikalno kemijskih svojstava osobito je teško provedivo izdvajanje iz sirove nafte. Po atmosferskoj destilaciji sirove nafte i plinskog kondenzata u frakciji granice destilacije 80 – 200o C dokazan je najveći sadržaj ukupne žive. Prihvatljiv udio ukupne žive u spomenutoj frakciji kao petrokemikaliji je do 2 ppb. Predmet inovacije je adsorbent koji uspješno izdvaja ukupnu živu iz frakcije ugljikovodika granice destilacije 80 – 200o C s početnih 98 ppb na 2 ppb.