Search

U radu se analizira tržište rada starijih radnika u kontekstu što dužeg ostanka na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Slijedom nepovoljne demografske situacije, dužeg životnog vijeka te ugroženosti sustava mirovinskog osiguranja, u proteklih nekoliko desetljeća u velikom broju zemalja provedene su inicijative produženja radnog vijeka. Analiza je pokazala da stariji radnici u Republici Hrvatskoj, unatoč nižoj radnoj aktivnosti u usporedbi s drugim zemljama, imaju dodatnog radnog kapaciteta za duži ostanak na tržištu rada koji pritom ne bi ugrozio zaposlenost mlađih skupina. Dokazano je i da tržište rada Republike Hrvatske nije prilagođeno starijim dobnim skupinama, te da najveće šanse za duži ostanak na tržištu rada, imaju visokoobrazovani i oni boljeg materijalnog statusa, odnosno oni koji općenito imaju najviše prilika, dok oni slabijeg obrazovanja, socioekonomskog statusa i zdravlja, iako možda ne žele napustiti tržište rada, imaju male mogućnosti, odnosno šanse za dužim ostankom na tržištu rada.

U radu se analiziraju mogućnost i razina primjene koncepta fleksigurnosti u Republici Hrvatskoj. Fleksigurnost je model koordiniranih politika tržišta rada i socijalnih politika koji zagovara mogućnost lakog zapošljavanja i otpuštanja. Ovaj način modernizacije europskog socijalnog okvira u prošlom je desetljeću predstavljao glavni model reforme ekonomske i socijalne politike u Europskoj uniji, a njegova se načela i danas primjenjuju. Rad prikazuje glavna obilježja fleksigurnosti i fleksibilnosti te komponenti fleksigurnosti, logiku njihova djelovanja, principe implementacije, kao i mogućnosti procjene utvrđivanjem najrelevantnijih pokazatelja. U radu se analizira i kretanje dosadašnjih politika i nastojanja Republike Hrvatske po pojedinim komponentama fleksigurnosti te ih se uspoređuje s drugim zemljama, odabranim na temelju različitih stupnjeva i smjerova razvoja tržišta rada.