Search

U sklopu projekta MEASURES - Upravljanje i obnova vodenih ekoloških koridora za migratorne vrste riba u dunavskom slijevu provedena je i genska analiza jesetri koje nastanjuju hrvatske vodotoke. Osim prirodnih populacija uključeni su i uzorci iz uzgajališta. Na temelju dobivenih podataka potvrđeno je kako sve jedinke koje potječu iz divljih populacija rijeke Save pripadaju kečigi, A. ruthenus - jedinoj živućoj vrsti jesetri u Hrvatskoj, dok jedinke iz uzgajališta Kupa pripadaju vrstama A. ruthenus i A. baerii. Divlje populacije karakterizira visoka genska raznolikost što je rezultat dugotrajnog evolucijskog procesa čime je dodatno naglašena nužnost zaštite tih staništa. Uzgajane populacije pokazuju gensku jednoličnost pa je potrebno spriječiti njihov znatniji ulazak u divlja staništa i miješanje s prirodnim populacijama.

Teorija igara povijesno se pojavljuje još u babilonskom Talmudu, no ozbiljno proučavanje i razvoj dogodio se tek u 20. stoljeću. Najozbiljniji pomaci događaju se objavljivanjem radova John von Neumanna. Teorija igara tako je komplicirana i kompleksna matematičko/ekonomska disciplina koja ima svoja pravila. Četri su ključna čimbenika igre: igrač, informacija, potezi i strategija i isplate. Pravna definicija i tumačenje, odnosno upravljanje općim dobrima često su u koliziji te je tako i nastao pojama „tragedija zajedničkih dobara“.

U ovom radu uspoređuje se porezno opterećenje dohotka od rada uHrvatskoj, Austriji, Grčkoj, Mađarskoj i Poljskoj u 2013. godini. Korištenjem OECD‐ove Taxing Wages metodologije izračunavaju se neto prosječni porezni klin, neto prosječna porezna stopa i drugi pokazatelji, za hipotetske jedinice s različitim iznosima bruto plaće. Za samce bez djece Hrvatska ima najniži porezni klin za plaće ispod prosječne bruto plaće, a za plaće iznad prosječne najniži je klin u Poljskoj. Zahvaljujući progresivnom rasporedu stopa u sustavu poreza na dohodak, porezni klin za samca u Hrvatskoj doseže 50% pri plaći od 400% prosječne bruto plaće, čime se izjednačava s Austrijom, Grčkom i Mađarskom. Sličan obrazac se može uočiti za parove s dvoje djece.

Ovaj rad bavi se pitanjem progresivnosti poreza na dohodak u Hrvatskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Poljskoj i Austriji. Kako bi sustavno i transparentno mogli usporediti rezultate najvažnije je bilo primijeniti određenu metodologiju. Metodologija je u bitnom preuzeta iz OECD-ovog godišnjeg izvještaja o porezu na dohodak te primijenjena na hrvatsko zakonodavstvo. Najvažnije pitanje koje je bilo postavljeno u radu je u kakvom je odnosu hrvatski porez na dohodak s promatranim zemljama. U Hrvatskoj vlada mišljenje kako je porez na dohodak veoma visok te je vrlo teško ulagati u razvijene tehnologije koje zahtijevaju visoko obrazovane kadrove. Nakon detaljne analize pokazano je kako Hrvatska zaista ima veliki porezni klin za iznadprosječne plaće što znači da je trošak poslodavca veoma velik za takve plaće. Za prosječnu bruto plaću porezni klin iznosi 40% troškova poslodavca za samca bez djece, odnosno 35% troškova poslodavca za parove sa dvoje djece koji primaju prosječne plaće. Takav porezni klin je veoma blizu prosjeka država članica OECD-a. Drugo važno pitanje bavi se odnosom povećanja poreza s povećanjem bruto plaća. Analiza je pokazala kako se Hrvatska ne izdvaja ni u jednom od pokazatelja progresivnosti. Dakle, u Hrvatskoj je porezni sustav progresivan što znači da se više u relativnom smislu oporezuju osobe s većim bruto plaćama. This paper deals with the issue of the income tax progressivity in Croatia, Hungary, Greece, Poland and Austria. To systematically and transparently compare the results the most important thing was to apply a certain methodology. The methodology is essentially taken from the OECD's annual report on income tax and applied to Croatian legislation. The most important issue that was raised in the paper was how it relates Croatian income tax with selected countries. Common opinion in Croatia is that the income tax is very high and that is very difficult to invest in high technologies that require high educated staff. After detailed analysis it is shown that Croatia really has a large tax wedge for high salaries which means that the employer's cost is very high for such salaries. For the average gross wage, tax wedge is 40% of the total labour costs for a single person without children, or 35% of the total cost for couples with two children who receive an average salary. This tax wedge is very close to the average of OECD countries. Another important issue was linked to tax increases with an increase in gross wages. The analysis showed that Croatia does not stand out in any of the indicators of progressivity. Croatian tax system is progressive, that means in relative terms, higher gross wages are taxed with higher taxes.