Search

List je središnji dio metabolizma masline ali povezanost folijarne aplikacije mineralnih hraniva i biosinteze fenola još uvijek nije dovoljno istražena. Fenolne komponente lista masline imaju dokazano pozitivan učinak na ljudsko zdravlje te se sve češće koriste kao nutraceutici ili prirodni aditivi u prehrambenoj industriji. Među fenolnim spojevima u lišću masline, domininira oleuropein. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi utjecaj folijalno primjenjenog selena (Se) i silicija (Si) na koncentraciju oleuropeina u listovima sorte ‘Leccino’ tijekom berbe. Pokus je postavljen po shemi slučajnog bloknog rasporeda s dva glavna faktora: a) folijarna gnojidba (netretirana kontrola (C), selen (Se), silicij (Si) i tretman selenom i silicijem (Se+Si) i b) starost lista (ovo sezonski list masline (mladi list), prošlo sezonski list masline (stari list)). Svaki tretman činila su četiri stabla masline raspoređena u četiri ponavljanja. Kombinirani tretman Se i Si (Se+Si) kao i primjena Si (Si) rezultirali su većom koncentracijom oleuropeina (5850 mg 100 g -1 DW odnosno 4899 mg 100 g -1 DW) u usporedbi s netretiranom kontrolom (C) (3962 mg 100 g -1 DW). Nadalje, koncentracija oleuropeina bila je veća u mladim (5721 mg 100 g -1 DW) u usporedbi sa starim listovima masline (3962 mg 100 g -1 DW), dok je suprotan učinak uočen za sadržaj silicija u lišću masline. U usporedbi s drugim tretmanima Se i Se+Si, kao i tretmani Si i Se+Si povećali su koncentraciju selena odnosno silicija u listu masline.

Kao jedna od najvažnijih mediteranskih voćnih vrsta, maslina (Olea europaea L.) je poznata kao bogat izvor fenola i drugih nutritivno važnih spojeva. Proteklih godina na Institutu za poljoprivredu i turizam provedena su brojna istraživanja vezana uz utjecaj ishrane masline na fenolne komponente lista ili maslinovog ulja.Temeljem odabranog seta podataka prikazanih u ovom radu, sorta 'Istarska bjelica' pokazala je najveću koncentraciju oleuropeina u listu i ukupnih fenola u maslinovom ulju. U hidroponskom pokusu smanjena razina magnezija u hranivoj otopini povećala je, a niska razina mangana, cinka i bakra smanjila koncentraciju ukupnih fenola u listu masline sorte 'Istarska bjelica'. Folijarna gnojidba sumporom imala je pozitivan učinak na količinu ulja po stablu u rodnoj godini neovisno o proučavanoj sorti.

Maslina (Olea europaea L.) je ekonomski važna mediteranska voćna vrsta koja se primarno uzgaja za proizvodnju maslinovog ulja. Sumpor (S) i dušik (N) dva su važna biogene elementa koja se intenzivno proučavaju kod uljarica zbog njihove fiziološke uloge u sintezi ulja. Stoga, cilj ovog rada bio je utvrditi kako folijama gnojidba sumporom i dušikom utječe na morfološke karakteristike ploda masline. U masliniku na lokaciji Sikovo, u Zadarskoj županiji, proveden je dvofaktorijalni poljski pokus (gnojidba x sorta) po shemi potpuno slučajnog rasporeda. Ukupan broj stabala u pokusu bio je 32. Gnojidba s 4 tretmana (folijarna primjena 3 koncentracije sumpornog gnojiva s dodatkom dušika (SN1, SN2, SN3) i jedan kontrolni tretman – bez gnojiva (K)) primijenjena je na svaku od dvije odabrane sorte masline ('Istarska bjelica' i 'Leccino'). Na 40 zdravih plodova po stablu provedena su morfološka mjerenja prema međunarodnoj metodi za morfološki opis ploda i koštice (masa, duljina i širina ploda i koštice). Plodovi su u tehnološkoj zriobi ubrani iz središnjeg obodnog djela krošnje ujednačeno sa svih strana svijeta. Sorta 'Istarska bjelica' imala je sve mjerene parametre ploda značajno veće od sorte 'Leccino', dok je kod morfoloških parametara koštice zabilježen suprotan trend. Također, kod gnojidbe kao glavnog faktora, zabilježen je pozitivan učinak folijarnih tretmana SN2 i SN3 na morfološke karakteristike ploda i koštice u odnosu na na kontrolu. Pri tom, primjena tretmana SN1 rezultirala je samo većom širinom ploda u odnosu na kontrolni tretman.

Godinama je zaštita masline (Olea europea L.) od štetočinja, kod nas i u svijetu, bila usmjerena samo na uporabu pesticida, što je u zadnjih nekoliko desetljeća rezultiralo negativnim učinkom na okoliš. Očuvanje biološke ravnoteže i cjelokupnog agroekosustava, ključni je problem današnjice. Intenzivne agrotehničke mjere narušavaju sklad biocenoze maslinika, stoga se danas u maslinarstvu sve više pribjegava integriranom ili ekološki prihvatljivom sustavu proizvodnje u kojima je ograničena uporaba pesticida. Dosadašnja istraživanja pokazuju da prirodne hlapive tvari, uključujući feromone, hlapive tvari biljke domaćina, kvasaca i bakterija imaju utjecaj na ponašanje različitih vrsta kukaca. Cilj ovog istraživanja je izolacija i identifikacija hlapivih tvari masline te pronalazak onih koje bi mogle biti odgovorne za privlačenje najvažnijih štetnika masline. U sklopu istraživanja izolirane su i identificirane biljne hlapive tvari cvijeta, ploda i lista Oblice u različitim fazama zrelosti ploda pomoću HS-SPME/GC-MS uređaja. Identificirano je više od 40 hlapivih tvari koji većinski pripadaju skupinama estera, zasićenih ugljikovodika, aldehida, alkohola, terpena i seskviterpena. Rezultati istraživanja mogli bi dati odgovore na mnoge nedoumice o uzajamnom odnosu maslina/štetnik, koji bi rezultirali velikim doprinosom u zaštiti bilja RH, ali i u svijetu.

Bor (B) je esencijalni biogeni element neophodan za rast i razvoj masline, a nedostatak B općenito se smatra jednim od najčešćih nedostataka mikroelemenata u maslinarstvu. Iako nedostatak B može dovesti do promjene koncentracije različitih fenolnih spojeva u listu masline utjecaj ishranjenosti masline B na fenolni profil lista udomaćenih sorata masline nije dovoljno istražen. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene hranive otopine s (B+) (30 μM B) ili bez (B-) (0 μM B) bora na fenolni profil lista masline (Olea europaea L.) sorte 'Istarska bjelica'. Pokus je postavljen kao slučajni blokni raspored u četiri ponavljanja na ukupno 40 sadnica masline sorte 'Istarska bjelica'. Uzorkovanje lista provedeno je nakon 60 dana od početka pokusa. Koncentracija B u listu masline bila je značajno veća u B+ tretmanu, dok su utvrđene koncentracije ukupnih fenola i verbaskozida u listu masline bile značajno veće u B- tretmanu. Gnojidba B nije značajno utjecala na koncentraciju ostalih fenolnih spojeva. Značajno veća koncentracija ukupnih fenola i verbaskozida u listu sorte 'Istarska bjelica' kod B- tretmana može se povezati s fiziološkim odgovorom biljke na nedostatak B., Boron (B) is an essential nutrient for growth and development of olive, whereas B deficiency is among the most common micronutrient disorders in olive production. Boron deficiency contributes changes in the concentration of different phenolic compounds in olive leaves, the impact of B nutrition on the phenolic leaf profile of autochthonous olive varieties is mainly unknown. This study aimed to investigate the impact of nutrient solutions, with (B+) and without (B-) boron addition, on the phenolic profile in olive leaves of cultivar ‘Istarska bjelica’. The experiment was set up in random block design in four repetitions, on 40 olive plantlets of cultivar ‘Istarska bjelica’. Olive leaves were sampled 60 days after the beginning of the experiment. Boron concentration in olive leaves was significantly higher in the B+ treatment, whereas total phenolic content and verbascoside concentration were significantly higher in the olive leaves of the B- treatment. Boron nutrition had no significant impact on other phenolic compounds. A significantly higher total phenolic content and verbascoside concentration, determined in olive leaves of cultivar ‘Istarska bjelica’, indicate the relation between physiological plant response and B deficiency.

Maslina (Olea europaea L.) je mediterska voćna vrsta koja se u pravilu uzgaja na plitkom i skeletnom tlu s niskim kapacitetom tla za vodu u zoni korjena. Na takvim tlima je navodnjavanje neizostavna agrotehnička mjera u uzgoju i proizvodnji visoko kvalitetnog maslinovog ulja. Cilj ovog rada je utvrditi kako različiti obroci vode i njihov broj kod navodnavanja na heterogenom i skeletnom tlu utječe na kvalitetu i sastav djevičanskog maslinovog ulja dobivenog od plodova introducirane sorte maslina Coratina. Poljski pokus je proveden u sklopu projekta „SAN – Smart Agriculture Network“ (SAN - KK.01.2.1.01.0100) na 24 stabla masline sorte ‘Coratina’ u 2019. godini na lokaciji Žman (Dugi otok). Navodnjavanje je provedeno pomoću sustava kap na kap sa četiri varijante u tri ponavaljanja. Varijante u pokusu predstavljale su primjenjene načine navodnjavanja: K-Kontrola - stabla masline bez navodnjavanja u vegetaciji (0 L vode po stablu), T1 - proizvođačka praksa (obroke je određivao proizvođač prema iskustvu (448 L vode po stablu u pet obroka)), T2 - SAN praksa (obroci su određivani s obzirom na evapotraspiraciju i fenofazu razvoja masline, s do 80 % poljskog kapaciteta tla za vodu, isto kako će ih određivati i SAN tehnologija koja je u razvoju - 560 L vode po stablu u osam obroka) i T3 – dodavanje obroka vode do 100% od izračunate evapotraspiracije (800 L vode po stablu u osam obroka). Određen je poljski kapacitet tla za vodu, a evapotranspiracija je izračunata pomoću meteopostaje tipa Pinova. Plodovi maslina ubrani su s 12 stabala (3 stabla po tretmanu) i prerađeni odvojeno u ulje korištenjem Abencor sustava. Statističkom obradom podataka (jednosmjernom analizom varijance i povratnim testom (Duncan)) istražen je utjecaj navodnjavanja na osnovne parametre kvalitete ulja: antioksidacijska aktivnost, sastav masnih kiselina i udio fenolnih tvari. Mjeranja osnovne analize ulja su pokazala da postoji razlika između peroksidnog broja, slobodnih masni kiselina, i karatenoida koji su bili najveći na kontroli, dok kod krolofila i K brojeva nije utvrđena razlika. Antioksidativna aktivnost maslinovog ulja bila je najveća na kontroli u odnosu na ostale tretmane. Utvrđen je utjecaj istraživenih praksi navodnjavanja na sedam od petnaest ispitivanih masnih kiselina. Postoje razlike kod polifenolnog sastav ulja i to kod hidroksitirosola i tirosola koji su bili najveći na T3, a najmanji na kontroli. Navodnjavanje masline u istraživanim praksama utjecalo je na sastav i kemijske parametre maslinovog ulja kod sorte Coratina na lokaciji Žman.

Kvaliteta plodova masline, postupak prerade, te vrijeme i način skladištenja maslinovog ulja samo su neki od čimbenika koji direktno utječu na njegovu kvalitetu. Svaki korak u preradi plodova masline u ulje izrazito je važan i direktno utječe na samu kvalitetu i svojstva maslinovog ulja, međutim miješanje maslinovog tijesta možemo izdvojiti kao najbitniji korak prerade plodova u ulje. Vrlo je važno da se tijekom procesa prerade očuva kemijski sastav maslinovog ulja. Brojni su pokazatelji kvalitete maslinovog ulja, ali jedan od značajnijih je njegova oksidacijska stabilnost. Određivanjem oksidacijske stabilnosti možemo odrediti optimalne uvjete pri procesu prerade plodova u ulje. Oksidacijska stabilnost ulja direktno ovisi o temperaturi i vremenu miješanja maslinovog tijesta, te o načinu i vremenskom periodu skladištenja ulja. U ovom radu ispitivan je utjecaj temperature, vremena miješanja i vremena skladištenja na kvalitetu maslinovog ulja dobivenog iz plodova masline sorte levantinka. Određivana je oksidacijska stabilnost uzorka maslinovog ulja dobivenog iz plodova maslina ubranih 2013. godine. Ispitivanjem se pokazalo da je najveću oksidacijsku stabilnost imalo ulje dobiveno pri temperaturi 36°C i vremenu miješanja od 60 minuta. Uočeno je da povećanjem temperature miješanja iznad 36°C i produljenim vremenom skladištenja vrijednost oksidacijske stabilnosti maslinovog ulja opada. The quality of the olives, the way of processing, and the time and method of storing the oil are just some of the factors that directly affect its quality. Every step in the procedure of processing olive oil is extremely important and directly affects the quality and taste of olive oil, but mixing of the olive dough can be described as the most important step in the process from oilseed to oil. It is very important that the chemical composition of olive oil is maintained during the processing process. There are numerous indicators of olive oil quality, but one of the most significant is its oxidation stability. By determining oxidation stability, we can determine optimal conditions for processing oilseeds to oil. The oxidation stability of the oil directly depends on the temperature and the time of mixing the olive dough, as well as on the condition and storage time of the oil. In this study the influence of temperature, mixing time and storage time on the quality of the oil obtained from levantine varieties was investigated. The oxidation stability was examined on samples of olive oil obtained from the harvest in 2013. The highest oxidation stability showed the oil obtained at a mixing temperature of 36°C, and a mixing time of 60 minutes. Also, the mixing temperature increase above 36 °C and extension of storage time decreases oxidation stability of the olive oil.

Maslinova ulja se kategoriziraju ovisno o njihovoj kvaliteti. Na konačnu kvalitetu maslinovog ulja utječe više faktora kao što su kvaliteta plodova masline, postupak prerade i način čuvanja dobivenog ulja. U procesu prerade posebnu pozornost treba obratiti na postupak miješanja maslinova tijesta. Tijekom miješanja moguć je gubitak polifenola, što će u konačnici utjecati na kvalitetu maslinovog ulja i njegovu daljnju zaštitu od oksidacije. Nakon prerade dobiveno ulje se čuva u svježem i prozračnom prostoru pri konstantnoj temperaturi u posebnim spremnicima zaštićeno od kontakta s kisikom. Poznavanje oksidacijske stabilnosti ili održivosti ulja važno je kako bi se unaprijed moglo odrediti vrijeme za koje se ulje može sačuvati od jače izražene oksidacije, bez bitnih promjena kvalitete, naročito senzorskih svojstava. U ovom radu ispitivan je utjecaj temperature, vremena miješanja i vremena skladištenja na kvalitetu maslinovog ulja dobivenog iz plodova maslina sorte Oblica. Ispitivanja su pokazala da je najveću oksidacijsku stabilnost imalo maslinovo ulje dobiveno pri temperaturi miješanja 36 ℃ . Vrijeme miješanja nije imalo značajniji utjecaj na oksidacijsku stabilnost ulja. Olive oils are categorized depending on their quality. The quality of olive oil ultimately is being determined by several factors, such as the quality of olives, procedure of processing and the way oil is being stored. In the processing procedure, special attention should be given to the process of olive doughs mixing. During the process of mixing, there is a possibility of polyphenols degradetion, which will ultimately affect the quality of olive oil and its further resistance to oxidation. After processing, obtained oil is kept in fresh and airy environment at a constant temperature in the special containers without contact with oxygen. Knowing the oxidation stability and sustainability of oil is important in order to predict for how long the oil can be preserved from stronger expressed oxidation without any significant changes in its quality, particularly sensory properties. In this paper the influence of temperature, mixing time and storage time on the quality of olive oil obtained from the Oblica olive variety was examined. The study revealed that the highest oxidation stability showed the olive oil obtained by mixing at temperatire of 36 ℃ . The mixing time had no significant effect on the oxidation stability of oil.

Maslinovo ulje je samo po sebi prehrambeno vrijedna i zdrava namirnica, međutim danas postoje maslinova ulja lošije i bolje kvalitete, što ovisi o samom načinu uzgoja masline, berbe i prerade. Nezasićene masne kiseline koje se nalaze u maslinovom ulju, od kojih je najzatupljenija jednostruko nezasićena oleinska kiselina, osjetljive su na djelovanje kisika i povišene temperature. Maslinovo ulje sadrži prirodne antioksidanse, fenolne tvari, koje usporavaju proces oksidacije. Stoga je vrlo važno da se pravilnom preradom maslinovog ulja i pravim trenutkom i tehnikom berbe sačuva što veća količina ukupnih fenola u ulju i time se postigne bolja prehrambena vrijednost i otpornost ulja na oksidaciju. Poznato je također da kvaliteta maslinovog ulja, odnosno udio ukupnih fenola ovisi o samoj sorti masline, području na kojem se uzgaja i periodu berbe. Tako su masline koje rastu na višim nadmorskim visinama i u područjima sa velikom količinom vlage siromašnije sa fenolnim spojevima. U ovom radu analizirani su uzorci ekstra djevičanskog maslinovog ulja proizvedeni od četiri sorte autohtonih hrvatskih maslina; Oblice, Buhavice, Lastovke i Drobnice u periodu rane i kasne berbe. Analizirana je oksidacijska stabilnost te ukupni fenoli i uspoređene su vrijednosti ovisno o sorti i periodu berbe. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da oksidacijska stabilnost i udio ukupnih fenola uvelike ovise o sorti i o periodu berbe. Općenito je dokazano da je maslinovo ulje dobiveno od maslina u ranom periodu berbe znatno otpornije na oksidaciju i sadrži veće količine ukupnih fenola. Olive oil is a nutritionally valuable and healthy ingredient, however there are olive oil with better and worse quality, which depends on the very way of olive growing, harvesting and processing. Unsaturated fatty acids found in olive oil, the most absorbed single-unsaturated oleic acid, are sensitive to oxygen activity and elevated temperatures. Olive oil contains natural antioxidants, phenol substances, which are slowing down the oxidation process. Therefore, it is very important that olive oil is properly processed at the right time with right harvesting technique to save as much as posible the amount of total phenol in oil, thereby achieving better nutritional value and oil resistance to oxidation. It is also known that the quality of olive oil, that is, the share of total phenol depends on the olive variety itself and the area where the harvest is grown. So are the olives growing at higher altitudes and in areas with a high degree of humidity poorer with phenol compounds. In this paper was investigated oxidative stability of samples of olive oil produced from four varieties of Croatian olives: Oblice, Buhavice, Lastovke and Drobnice in the period of early and late harvest. The oxidation stability of the oil was determined by the Rancimat method in the early and late harvest period, and the total phenols in oils was determined by a rapid spectrophotometric method. The results show that oxidation stability and the total phenols depend largely on varieties and on the harvest period. It has generally been shown that olive oil obtained from olives during the early harvest is significantly more resistant to oxidation and contains higher amounts of total phenols.

Maslinovo ulje se danas sve više koristi u svakodnevnoj prehrani, te predstavlja sinonim mediteranskog podneblja, a time i zdravog načina prehrane i stila života. U novije vrijeme sve je veća potražnja za maslinovim uljem što predstavlja veće zahtjeve i izazove za proizvođače. Maslinovo ulje bogato je nezasićenim masnim kiselinama, triacilglicerolima i negliceridima, a najcjenjenijim se smatra ekstra djevičansko maslinovo ulje. Cilj ovoga rada bio je provesti fizikalno-kemijsku analizu maslinovog ulja radi utvrđivanja njihove kategorije koje ovise o postupku proizvodnje, pakiranja, skladištenja te utjecaju abiotičkih faktora. U ovom istraživanju analize su provedene na pet uzorka maslinovog ulja s područja Splitsko dalmatinske županije. U svim analiziranim uzorcima određivane su slobodne masne kiseline (SMK) izražene kao oleinska kiselina, peroksidni broj (PB), jodni broj, saponifikacijski broj i spektrofotometrijsko ispitivanje u ultraljubičastom području (K – brojevi). Za pravilno provođenje senzorske (organoleptičke) analize, odnosno ocjenjivanja maslinovog ulja potrebno je sakupiti dovoljan broj stručnih ljudi – kušača, čija prosječna ocjena predstavlja relevantnu ocjenu ulja. Budući da to nije bilo moguće, senzorska analiza ispitivanih uzoraka ulja nije provedena. Nowadays olive oil is increasingly used in regular nutrition, as a synonym ofMediterranean climate, and also a healthy lifestyle and diet. More recently, there is an increasing demand for olive oil, which represents greater demands and challenges for producers. Olive oil is rich in unsaturated fatty acids, triacylglycerols and non-glycerides, and the most appreciated type is the extra virgin olive oil. The aim of this thesis was to carry out a physical-chemical analysis of olive oil to determine their category depending on the process of production, packaging, storage and influence of abiotic factors. In this study, the analyzes were conducted on five samples of olive oil from the area of the Split-Dalmatian County.In all analyzed samplesfree fatty acids (SMKs) expressed as oleic acid, peroxide number (PB), iodine number, saponification number and spectrophotometric assay in ultraviolet area (K - numbers) were determined. For the proper conduct of sensory (organoleptic) analysis or evaluation of olive oil, a sufficient number of expert people - a taster, whose average rating represents a relevant oil rating - is needed. Since this was not possible, the sensory analysis of the examined oil samples was not carried out.

Učinak sekundarnog metabolita masline (Olea europaea L.) oleuropeina, njegovog razgradnog produkta hidroksitirosola i vodenog ekstrakta maslinova lista na staničnu vijabilnost medicinski značajne gljivične vrste Candida albicans ispitan je in vitro testovima. Metodom mikrodilucije određene su minimalne inhibitorne koncentracije (MIK) koje uzrokuju 80 % smanjenja stanične vijabilnosti i koje su iznosile 12,5 mg/ml za oleuropein, 6,25 mg/ml za hidroksitirosol i 25 mg/ml za vodeni ekstrakt maslinova lista. Kvantitativna analiza s fluorescentnim bojanjem upućuje na zaključak da je apoptoza primarni način stanične smrti u uzorcima tretiranim sa sub-MIK koncentracijama ovih tvari. Budući da je patogenost vrste određena virulentnim čimbenicima, ispitani su učinci oleuropeina i hidroksitirosola na najznačajnije virulentne čimbenike vrste C. albicans. Utvrđen je inhibitorni učinak ovih fenolnih tvari na promjenu u hifalni oblik rasta kod vrste C. albicans induciranu u uvjetima staničnog gladovanja. Pri sub-MIK koncentracijama, oleuropein i hidroksitirosol nisu pokazali inhibitorno djelovanje na stvaranje biofilma ove vrste. Pri subinhibitornim koncentracijama nakon 24 sata inkubacije, oleuropein i hidroksitirosol su uzrokovali modulaciju stanične površinske hidrofobnosti koja se dovodi u svezu s adherencijom vrste C. albicans na biomaterijale. Uzgoj vrste C. albicans u prisutnosti oleuropeina i hidroksitirosola je uzrokovao inhibiciju aktivnosti kandidinih hidrolitičkih enzima, aspartil-proteaza (Sap) i α-glukozidaza. Tretiranjem vrste C. albicans s oleuropeinom i hidroksitirosolom utvrđeno je višestruko djelovanje ovih tvari uključujući oštećenje stanične stijenke, stanične membrane i otpuštanje citoplazmatskog sadržaja (DNA i proteina). S obzirom da neki antimikotici djeluju kao inhibitori biosinteze ergosterola, provedeno je ispitivanje učinka oleuropeina i hidroksitirosola na modulaciju ergosterola kojima je utvrđeno smanjenje ovog sterola u ovisnosti o primijenjenoj koncentraciji. Uz testove određivanja djelovanja na gljivičnu vrstu, ispitani su mogući citotoksični i genotoksični učinci na stanice nositelja. Navedene tvari nisu pokazale hemolitičku aktivnost na humanim eritrocitima pri testiranim koncentracijama u rasponu 3-60 μM. Ispitivanje učinka na humanim limfocitima periferne krvi provedeno kometnim testom pokazalo je protektivno djelovanje ovih tvari na oštećenja DNA inducirana s mutagenom H2O2, pri čemu je hidroksitirosol imao bolji protektivni učinak u usporedbi s oleuropeinom nakon 120 min predtretmana s ispitivanim tvarima u koncentracijama 1, 5 i 10 μM. Navedeni genoprotektivni učinci su posljedica snažnog antioksidativnog djelovanja ovih fenolnih spojeva utvrđenih ABTS, FRAP i CUPRAC metodom. Activity of oleuropein, a phenol secoiridoid present in olive tree products, its derivative hydroxytyrosol and water extract of olive leaf were investigated using in vitro tests against opportunistic fungal pathogen Candida albicans. Antifungal susceptibility testing was used to estimate the drop of viability up to 80 % in comparison to the control (untreated cells). Minimal inhibitory concentration (MIC) against C. albicans for oleuropein was 12,5 mg/ml, for hydroxytyrosol was 6,25 mg/ml and for water extract of olive leaf was 25 mg/ml. Morphological changes in the nuclei after staining with fluorescent DNA-binding dyes revealed that apoptosis was a primary mode of cell death in analyzed samples treated with sub-MIC concentrations of tested compounds. In order to understand mode of action of oleuropein and hydroxytyrosol, their effect on C. albicans virulence factors essential for development of infection in the host have been investigated. Both oleuropein and hydroxytyrosol modulate morphogenetic coversion and inhibit filamentation of C. albicans induced in the conditions of reduced nutrient availability. On the other hand, treatment with sub-MIC concentractions of these phenolic compounds did not affect C. albicans biofilm formation. The hydrophobicity assay showed that both compounds, in sub-MIC values, have decreased the cellular surface hydrophobicity, a factor associated with adhesion to epithelial cells. Cultivation of C. albicans in the presence of oleuropein and hydroxytyrosol also inhibits, in the dose-dependent manner, acitivity of aspartyl-proteases (Sap), hydrolytic enzymes important in adherence, tissue penetration, invasion and destruction of host tissue. Most therapies for fungal infections target the ergosterol biosynthesis pathway or its end product ergosterol which is necessary for growth and normal function of fungal cells. At subinhibitory concentrations tested compounds have altered sterol content and subsequently affected the cell membrane of C. albicans. Both compounds induced dose-dependent loss of intracellular material to outer space (DNA, protein leakage) and caused membrane depolarisation indicating their direct effect on the membrane. In addition, cytotoxicity and genotoxicity assays were performed to elucidate the effect of oleuropein and hydroxytyrosol on the host cells. Oleuropein and hydroxytyrosol exhibited no hemolytic activity on human erythrocytes at tested concentrations (3-60 μM). Antigenotoxic effects of oleuropein and hydroxytyrosol against H2O2-induced damage in human lymphocytes were evaluated in vitro by alkaline comet assay. Pretreatment of human lymphocytes with each of the substance for 120 min produced dose-dependent reduction of primary DNA damage in the tested cell type. At tested concentrations (1, 5, 10 μM), hydroxytyrosol showed better protective effect than oleuropein against H2O2-induced DNA breaks. Our results suggest that genoprotective effects of these phenolic compounds could be attributed to their radical scavenging and metal ions chelating activity which were determined using ABTS, FRAP and CUPRAC assays.

Genetska baština vrste maslina (Olea europaea L.) obuhvaća kultivirane (O. e. subsp. europaea var. europaea) i divlje masline (O. e. subsp. europaea var. sylvestris). U Republici Hrvatskoj identifikacija kultivara molekularnim markerima rijetko je bila predmet istraživanja, a populacije divljih maslina uopće nisu istraživane. Procjena genetske raznolikosti i strukture divljih i kultiviranih maslina, kao i identifikacija kultivara sa cijelog uzgojnog područja masline, osnova je za očuvanje bioraznolikosti vrste, upotrebu u oplemenjivačkim programima te za razvoj rasadničarske proizvodnje. U tu svrhu, sa cijelog uzgojnog područja prikupljeno je ukupno 156 jedinki maslina (93 divljih i 63 kultiviranih) koje su analizirane upotrebom 12 SSR biljega. Svi mikrosateliti su bili polimorfni te su detektirali ukupno 174 alela. Prosječne vrijednosti HO i HE za populacije divljih maslina iznosile su 0.766 i 0.783, a za kultivirane 0.783 i 0.748. Za populacije P01 Brijuni i P02 Pag uz P

Olive oil has always been important ingredient in daily diet of Mediterranean population, and because of its beneficial effects on health and longevity through the centuries, today it has become a synonym for healthy nutrition worldwide. The main reason for the increase in consumption of olive oil is its nutritional, preventive and therapeutic value. The beneficial effects of olive oil are attributed to the high content of monounsaturated fatty acids (especially oleic acid), but the experimental studies (in vivo and in vitro) suggest a high biological potential of olive oil phenolic compounds. Because of its high antioxidant and anti-inflammatory activity, antimicrobial and neuroprotective effects, the ability to positively regulate cell processes, these compounds has a beneficial effect on physiological processes related to health and disease.

Maslina je jedana od najduže uzgajanih voćnih kultura. Danas je poznato nekoliko tisuća sorta od kojih se mnoge još uvijek uzgajaju, a veliki ih je broj sačuvan u nacionalnim, regionalnim i internacionalnim kolekcijama. Problem sinonima i homonima je prisutan u svim kolekcijama, a rješenje istih je u pravilnim, točnim i pouzdanim metodama identifikacije. Tradicionalno najkorištenije su kvalitativne morfološke metode koje imaju niz prednosti i nedostataka. Između ostalog, navedene metode su subjektivne i nedovoljno standardizirane. Jedan o mogućih načina riješavanja navedenih nedostataka je u primjeni novih informatičkih dostignuća kao što je analiza fotografije. U dosadašnjim morfološkim istraživanjima, bilo onim kvalitativnim ili kvantitativnim, ne navodi se optimalan broj repeticija, odnosno optimalna veličina uzorka. Cilj ovog istraživanja je statistički odrediti oprimalnu veličinu uzorka, što je preduvjet sigurne i učinkovite karakterizacije. Analizom fotografije i statističkim izračunom upotrebom indeksa pouzdanosti (IP) utvrđen je optimalan broj repeticija. Vrijednost indeksa pouzdanosti se kontinuirano samnjuje s povečanjem broja repeticija. Broj repeticija nakon kojeg više ne dolazi do značajnog smanjenja IP, određen je kao optimalni. Kvantitativne metode karakterizacije imaju veliku perspektivu u morfološkim istraživanjima masline, a optimalan broj repeticija po uzorku je 30.

Na području skradinskog zaleđa postoji duga tradicija maslinarstva i proizvodnje iznimno kvalitetnog maslinovog ulja. Zbog utjecaja mediteranske klime to se područje smatra krajnjim područjem uzgoja maslina. Na tom području, na dubokim tlima zastupljene su tri sorte maslina: “Krvavica”, “Oblica” i “Šljivarica”. Od ekonomskog značaja su sorte “Krvavica” i “Oblica”. Ulje proizvedeno od sorte “Krvavica” je proizvod visokog gospodarskog potencijala po kojem skradinska regija može biti prepoznatljiva. Porastom zanimanja struke za intenzivan uzgoj sorte “Krvavica”, javlja se i potreba za njenim pouzdanim opisom i identifkacijom na fenotipskoj i molekularnoj razini. Cilj rada je dati osnovni opis sorata maslina skradinskog zaleđa primjenom morfoloških i molekularnih markera, utvrditi morfološka svojstva na osnovu kojih je najlakše razlikovati sorte i primijeniti molekularne markere s ciljem potvrde sortne pripadnosti stabala maslina. Od morfoloških svojstava proučavana su svojstva rodnih izbojaka, listova, cvatova, cvjetova, plodova i koštica. U svrhu utvrđivanja sličnosti sorata, te utjecaju pojedinog svojstva na njihovo razlikovanje izvedene su PCA i UPGMA analize. Svojstva na osnovu kojih je moguće razlikovati sorte su svojstva koštice i listova. Provjera sortne pripadnosti stabala provedena je molekularnom analizom sa devet SSR lokusa. Za razliku od morfoloških svojstava od kojih su neki grupirali stabla prema lokaciji, SSR markeri su grupirali stabla na temelju sortne pripadnosti.

Na području skradinskog zaleđa postoji duga tradicija maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja, iznimne kvalitete. Ondje su pretežno zastupljene tri sorte: 'Krvavica', 'Oblica' i 'Šljivarica'. Kako bi se razlikovanje navedenih sorata učinilo što lakšim i pouzdanijim provedena je njihova karakterizacija primjenom morfoloških i molekularnih markera. Morfološka karakterizacija provedena je mjerenjem i opisivanjem svojstava: habitusa biljke, rodnih izbojaka, listova, cvatova, cvjetova, plodova i koštica. Primjenom statističkih metoda: analize varijance (ANOVA), analizom osnovne komponente (PCA) i UPGMA klaster analize pokušano je odgovoriti na pitanja vezana uz morfološku sličnost proučavanih sorata, te utjecaju pojedinog svojstva na njihovo razlikovanje. Uočena su svojstva na osnovu kojih je nejlakše razlikovati sorte obuhvaćene istraživanjem, priložena je i popratna fotodokumentacija. Provjera sortne pripadnosti korištenih uzoraka provedena je molekularnom analizom primjenom jedanaest mikrosatelitskih (SSR) markera, od kojih je devet bilo polimorfno. Za razliku od morfoloških markera od kojih su neki grupirali uzorke prema lokaciji, time pokazujući da na njih uvelike utječe okolina, molekularni markeri potvrdili su sortnu pripadnost i otkrili veću genetsku sliučnost između 'Oblice' i 'Šljivarice' u odnosu na 'Krvavicu'.