Search

Primjena plazma tehnologije u poljoprivredi provodi se tretiranjem sjemena ili biljaka hladnom plazmom (NTP) ili plazmom aktivirane vode (PAW). Različit reaktivni spojevi potencirani plazmom djeluju kao signalne molekule u metabolizmu biljaka, pokreću aktivnost gena koji reagiraju na stres u biljkama ili služe kao hranjive tvari. Cilj ovoga rada je prikazati učinak tretiranja hladnom plazmom na promjene koje dovode do poboljšanja rasta poljoprivrednih kultura. Rezultati istraživanja ukazuju na različiti odgovor poljoprivrednih kultura na tretman plazmom. Zbog toga je potrebno provoditi daljnja istraživanja kako bi se utvrdio optimalan utjecaj plazme na biljke.

Spavanje predstavlja biološki proces nužan za očuvanje zdravlja i obavljanje svakodnevnih funkcija. Doktori dentalne medicine često su prvi među zdravstvenim djelatnicima koji primijete simptome poremećaja spavanja ili im se pacijenti sami požale na njih. Stanja poput sleep apneje, bruksizma i orofacijalne boli ozbiljno narušavaju pacijentovu kvalitetu života i dovode do teških posljedica. Poremećaji spavanja zahtijevaju multidisciplinaran pristup, a veliku ulogu u ranom prepoznavanju, prevenciji i terapiji imaju doktori dentalne medicine. Pri tome je potrebno razumjeti neurobiološke mehanizme u podlozi patoloških zbivanja povezanih s poremećajima spavanja i disanja, razjasniti neuromuskularnu povezanost žvačnog sustava, prepoznati etiološke i rizične faktore te pružiti pacijentima odgovarajuću terapiju u suradnji s drugim medicinskim djelatnicima. Sleeping is a biological process essential for preserving health and carrying out everyday bodily functions. Dental practitioners are often the first health workers to detect – or hear patients complain of – symptoms of sleeping disorders. Conditions such as sleep apnea, bruxism, or orofacial pain can seriously impact a patient’s quality of life and may lead to serious complications. Treating sleep disorders requires a multidisciplinary approach in which dental practitioners play a vital role in early detection, prevention, and treatment. This demands an understanding of the neurobiological mechanisms that underlie pathological occurrences connected with sleep disorders and breathing, a clarification of the neuromuscular coherence of the masticatory system, an identification of etiological and risk factors, and the right treatment in cooperation with other medical practitioners.

U radu su prikazani rezultati istraživanja analize održavanja poljoprivredne tehnike u eksploataciji. Obavljen je intervju sa rukovateljima (81) koji upravljaju s istraživanom poljoprivrednom tehnikom, a u vidu utvrđivanja provođenja mjera dnevnog i tjednog održavanja. Mjere dnevnog održavanja se u većem dijelu ne provode, a što je suprotno od mjera tjednog održavanja koji se većim dijelom provode. Rukovatelje istraživanih strojeva treba potaknuti i po potrebi poslati ponovno na edukacije kako bi kvalitetnije obavljali mjere održavanja i s time produžili radni vijek poljoprivredne tehnike.

Republika Hrvatska ima pogodne uvjete za proizvodnju hrane, no trebali bismo biti puno uspješniji. Kao sastavnica Europske unije imamo na raspolaganju veliko tržište kojemu se treba konkurentnošću i kvalitetom nametnuti. Naši najveći potencijali su voda, tlo i povoljna klima. Sretna je okolnost da imamo prirodnih oborina tijekom vegetacije više od polovine potreba tako da je navodnjavanje dopunskoga karaktera. Naše veliko bogatstvo su i tla kojih obrađujemo oko 1, 500.000 ha, a oko 600.00 ha treba ponovno privesti kulturi (prije su bila obrađena). Od navedenih poljoprivrednih površina kategorija oranica i vrtova ima preko 800.000 ha. U Hrvatskoj se trenutno navodnjava oko 35.000 ha iako imamo infrastrukturu za veću površinu. Od 2005. godine aktualan je nacionalni projekt navodnjavanja, NAPNAV koji je intenzivirao navodnjavanje i bolje korištenje vodnih i zemljišnih resursa. Još uvijek se pravi dosta pogrešaka pri navodnjavanju poljoprivrednih kultura, a cilj nam je predložiti rješenja. No, svladavanjem najvažnije prepreke, a to je educiran i savjestan poljoprivrednik će se puno lakše svladati i brojne druge poteškoće. Važan cilj nam je postići samodostatnost u proizvodnji hrane odnosno u što više poljoprivrednih proizvoda. Cilj ovoga rada je ukazati na potencijale i poteškoće u poljoprivredi kao bismo naučili više i bili učinkovitiji.

Field pea (Pisum sativum L.) is one of the most important protein legumes. It is considered one of the four most important cultivated large-seeded pulses. Although grain yield is the most important breeding trait, the focus of the breeding process is also directed at other quantitative traits (yield components). The study of genotypes (breeding lines) in different environments through the analysis of the most significant quantitative properties, as well as the assessment of their interaction values, contributes to the creation of new sources of genetic variability and new genetic material (varieties/hybrids). The study goals were: to evaluate the agronomic value of nine newly created spring breeding lines of fodder pea during two consecutive years (2019 and 2020), to evaluate the stability of yield components and to select the most promising genotypes for further breeding procedure based on the obtained results. The results of the study showed that there are significant differences between the tested genotypes in the tested environments for most of the analysed properties and that the variation of genotypes has the greatest influence within the identified sources of experimental variation. The stability assessment was made by the grouping method according to Francis and Kannenberg, based on which the values of the genotypes L – OSMBK 1, L – OSMBK 3 for grain/plant yield L – OSMBK 1, L – OSMBK 8, L – OSMBK 3, L – OSMBK 9 for 1000 seed weight and L - OSMBK 9 for the plant height were in group I, which is characterized by high values and a small coefficient of variation of properties and represents the most stable and most promising breeding genotypes.

Uzgoj brzorastućih biljnih vrsta osigurava nove energetske izvore koji omogućuju zaštitu šuma od sječe i posredno ublažavaju postojeće klimatske promjene. Paulovnija je drvenasta biljka značajna za proizvodnju biljne biomase koju odlikuje brzo klijanje, rast i razvoj velike količine lisne i drvenaste mase u kratkom uzgojnom periodu. Radi brzine rasta i formiranja stabla ujednačene debljine, pogodna je za preradu te je jedna od osnovnih sirovina u drvoprerađivačkoj industriji, ali i za upotrebu u energetske svrhe. Međutim, u početnim fazama rasta i razvoja, paulovnija je osjetljiva na povećanu vlažnost koja uzrokuje pojavu bolesti, štetnika i propadanje biljke. Stoga se, kod uzgoja presadnica paulovnije radi prevladavanja potencijalnog stresa i osjetljivosti na vodni režim preporučuje upotreba biostimulatora. To su fiziološke aktivne tvari koje biljkama pomažu pri rastu i razvoju, te smanjuju štetne posljedice nastale od suše, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja kao i od infekcija biljaka. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene biostimulatora Delfan Plus® u različitom vremenskom periodu na rast i razvoj hibrida paulovnije Shan Tong (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa) iz „in vitro“ proizvodnje. Pokus je postavljen sa sadnicama koje su prihranjivane s biostimulatorom Delfan Plus® u količini 8 ml/10 l vode. Tretiranje biostimulatorom je obavljeno u tri varijante: prihrana biostimulatorom svakih 7, 14, 21 dana te kontrolna varijanta (bez primjene biostimulatora). Tijekom praćenja rasta i razvoja paulovnije, u periodu od jedanaest tjedana određivana je visina sadnica, a na kraju pokusa broj listova, masa listova (g), masa suhe tvari listova (g), masa suhe tvari stabljika (g), duljina korijenja (cm), masa svježe tvari korijenja (g) i masa suhe tvari korijenja (g). Rezultatima istraživanja utvrđen je najveći porast nadzemnog dijela biljaka kao i veći broj listova nakon tretiranja s biostimulatorom svakih 14 dana. Ove sadnice imale su čvršći i razvijeniji korijen za razliku od sadnica s ostalim tretmanima biostimulatorom. Najbolja iskoristivost svih elemenata sadržanih u biostimulatoru uočena je na vanjskom izgledu sadnica koje su bile zdravog izgleda bez pojave bolesti i štetnika. Rezultati istraživanja potvrđuju da primjena biostimulatora olakšava i ubrzava proces uzgoja sadnica paulovnije namijenjenih u komercijalne svrhe., Paulownia is an exotic, ornamental and decorative woody plant originating from China, and in terms of agrotechnical cultivation and use, it is important for plant biomass production. The plant characteristics are rapid germination, plant growth, development of large amounts of leaf and woody mass in a short vegetation period. Due to fast growth and the formation of uniform thickness trees, paulownia is suitable for processing and one of the basic raw materials in the wood industry, but it is also suitable for energy production. However, in paulownia initial stages of growth and development, sensitivity to increased humidity was determined, which causes the appearance of diseases, pests and plant decay. In order to overcome the potential stress and sensitivity to the water regime in initial stages of transplants development, the use of biostimulants is recommended. Biostimulants are physiologically active substances that help in plant growth and development, reduce the harmful consequences of drought, freezing, mechanical and chemical damage and the consequences of plant infections. The aim of this study was to determine the application impact of biostimulants Delfan Plus® in different time periods on the growth and development of hybrid ʹShan Tongʹ (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa) transplants from "in vitro" production. In study, transplants were treated with the biostimulants in the amount of 8 ml/10 l of water. Plants were treated in three different variants: treating every 7, 14, 21 days and the control (without treating) was performed. During the monitoring of transplants growth and development in a period of eleven weeks, the height of the plant (cm), number of leaves and the length of the roots (cm) were measured. The research results determined the largest increase in the height of the plants, as well as a larger number of leaves after biostimulants treating used every 14 days. These transplants had a firmer and more developed roots in contrast seedlings in other treatments. The best utilization of all biostimulant elements was observed on transplants that were healthy looking without the appearance of diseases and pests. The obtained results indicate that use of biostimulants enhance process of growth of paulownia transplants intended for commercial purpose madding the process easier and faster.

Shema uređenja gradilišta je tlocrtni grafički prikaz razmještaja svih sadrţaja na gradilištu. Potrebna je za organizaciju radnih procesa na gradilištu koji se trebaju odvijati u planiranim rokovima na što ekonomičniji način. Elementi uređenja gradilišta su privremene zgrade i naselja potrebni za privremeni smještaj i rad ljudi, skladišta i deponije za privremeno odlaganje materijala i strojeva, gradilišni pogoni (npr. betonare, tesarski pogon), vanjski i unutarnji transport, te opskrbe strujom i vodom. Elementi uređenja gradilišta najčešće su privremenog karaktera, iako postoji mogućnost korištenja već postojećih ili izgradnje novih koji trajno ostati kao dio buduće građevine (navesti primjer elemenata koji mogu trajno ostati kao dio buduće građevine). Prilikom dimenzioniranja i razmještaja elemenata vaţno je paziti na smjernice i drţati se pravila i principa uređenja gradilišta, kako bi postigao optimalni raspored resursa na gradilištu i zaštita ljudi i okoliša.U okviru ovog završnog rada opisani su osnovni elementi uređenja gradilišta s proračunom kapaciteta – smještaj materijala, ljudi, prerada materijala. Na primjeru obiteljske kuće izrađena je shema uređenja gradilišta za fazu izvođenja pripremnih, zemljanih, betonskih i zidarskih radova.

Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj vodnog stresa odnosno različitih normi navodnjavanja na alelopatski potencijal salate (Lactuca sativa L.). Pokus je proveden u Petrijevim zdjelicama prema potpuno slučajnom planu s tretmanima u šest ponavljanja u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Alelopatski potencijal vodenih ekstrakata pripremljenih od listova salate uzgajane pri različitim normama navodnjavanja (45 mm, 90 mm i 135 mm) testiran je u tri koncentracije (2, 5 %, 5 % i 10 %) na klijavost sjemena i rast klijanaca rotkvice. Alelopatski utjecaj procijenjen je mjerenjem klijavosti sjemena, duljine korijena i izdanka, te svježe mase klijanaca rotkvice. Alelopatski potencijal vodenih esktrakata salate ovisio je o normi navodnjavanja i koncentraciji. Povećanjem koncentracije vodenih ekstrakata povećavao se negativni alelopatski utjecaj, te je zabilježeno potpuno inhbitorno djelovanje (100 %) na klijavost i rast klijanaca rotkvice u tretmanima s ekstraktima najviše koncentracije. Vodni stres uzrokovao je veći negativni alelopatski potencijal. Vodeni ekstrakti koncentracije 5 % pripremljeni od salate uzgajane pri dvije niže norme navodnjavanja od 45 mm i 90 mm imali statistički značajno jače inhibitorno djelovanje od ekstrakata salate uzgajane pri normi navodnjavanja od 135 mm na sve mjerene parametre.

U ovom radu obuhvaćeno je istraživanje vještina programiranja učenika Srednje škole Zvane Črnje Rovinj, smjer tehničar za računalstvo. Istraživanje je obuhvaćalo učenike svih razreda srednje škole. Provedbom istraživanja ispitani su stavovi učenika za predmet „Algoritmi i programiranje“ te su putem testa testirane njihove vještine programiranja. Na temelju dobivenih podataka provedena je detaljna analiza općeg znanja i vještina programiranja, usporedba rezultata nižih i viših razreda, usporedba stavova o predmetu i vještina programiranja te usporedba prosječne prolazne ocjene ispitanika s njegovim rezultatima na zadanom testu. Temeljem dobivenih rezultata date su prijedlozi za poboljšanje vještina programiranja učenika Srednje škole Zvane Črnje Rovinj. This paper presents the analysis of learning and programming skills of student in High School Zvane Črnja Rovinj, course computer technician. Students from all grades participated in the research. In this research, the attitudes of students were examined for the subject “Algorithms and programming”. Also, the research includes programming skills that were tested using a specific test. Based on the obtained data, the detailed analysis performed. This analysis includes a comparison of programming skills and knowledge between grades in school, comparison of attitudes related to subject and comparison of student’s average grade with results on the given test. Based on the results obtained, proposals for improving the skills of programming are given.

U radu je prikazan utjecaj dvaju različitih sustava raspršivanja (klasičnoga i senzorskog) pomoću raspršivača Tifone Vento 1500, s različito podešenim tehničkim čimbenicima raspršivanja, na zemljišno i zračno zanošenje tekućine te depozit u krošnji. Istraživanje je obavljeno prema ISO normi 22866:2005 u nasadu višnje. Analizom varijance ispitan je utjecaj norme raspršivanja kao čimbenik A (A1 - 250 l ha-1 ; A2 - 200 l ha-1), tip mlaznica kao čimbenik B (B1 - Lechler TR 8002C ; B2 - Lechler ITR 8002C) i brzina zračne struje ventilatora kao čimbenik C (C1 - 18 m s-1 ; C2 - 12 m s-1). Raspršivanje je obavljeno sa 4-postotnom otopinom organske boje Tartrazine, a filter- papirićima je prikupljena zanesena tekućina. Optimalizacijom tehničkih čimbenika raspršivanja ostvaruje se maksimalno smanjenje od 36, 59% za zemljišno zanošenje te 75, 05% za zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda. Eksploatacijom ultrazvučnoga senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju zemljišno zanošenje smanjuje se za 43, 35%. U ovome slučaju zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda smanjuje se za 66, 57% te 79, 61% na udaljenosti od 10 m. Maksimalno reduciranje zračnoga zanošenja na 10 m ostvareno je uporabom ITR mlaznica analizirajući oba sustava raspršivanja. Eksploatacija ultrazvučnoga senzorskog sustava nije negativno utjecala na depozit u krošnji jer iz dobivenih rezultata nije zabilježena značajna razlika između dvaju sustava raspršivanja (0, 5%). Opremanje konvencionalnih raspršivača naprednim sustavima za selektivnu aplikaciju značajno doprinosi preciznosti nanošenja sredstva za zaštitu bilja, a time i smanjenju negativnoga utjecaja na okoliš.

Primjena IC termografije u detekciji vodnog stresa u biljnoj proizvodnji prezentirana je sa svojim prednostima i manama. Izlaganje je dalo uvid u dosadašnji razvoj na području vodnog stresa i infracrvene termografije. Poseban osvrt napravljen je na ograničenja, fizikalno ponašanja IC detektora i praktičnu aplikaciju metode.

Istraživan je utjecaj godine i navodnjavanja na prinos zrna soje te učinkovitost navodnjavanja na pokušalištu Poljoprivrednog ins tuta Osijek (2006. – 2014.). Soja je navodnjavanja samohodnim kišnim krilom, a trenutak početka navodnjavanja određen je metodom elektrometrije tako da je b1 tretman bio kontrola, na b2 je navodnjavano kada je sadržaj vode u tlu pao na 60% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), a na b3 80% PVK. Prinos zrna soje ovisno o godini bio je u rasponu od 3 179 kg ha-1 do 4 230 kg ha-1. Značajno (P = 0.05) povećanje prinosa zrna soje na b2 varijan navodnjavanja bilo je u prosječnim godinama, za 13, 3% (2006.) i 10, 7% (2008.). U godinama s nadprosječnom količinom oborine zabilježen je pad prinosa (P = 0, 01) na obje varijante navodnjavanja. Viši prinosi (P = 0, 01) na b3 tretmanu navodnjavanja ostvareni su u godinama s nedostatkom oborine i to za 9, 9% (2007.), 12, 2% (2009.), 17% (2011.), 46% (2012.) i 18% (2013.). Veća učinkovitost norme navodnjavanja (UNN) ostvarena je na b2 varijanti navodnjavanja bez obzira na vremenske prilike, a bila je u rasponu od 0, 6 kg mm-1 (b3, 2008.) do 7, 2 kg mm-1 (b2, 2011.).

Prikazani su rezultati istraživanja provedenog 2009. godine. Istraživan je utjecaj različitih varijanata obrade tla na otpor tla u soji. Varijante obrade tla bile su OR - konvencionalna obrada tla ; TR - tanjuranje ; RT - rahljenje i tanjuranje ; NT - izostavljena obrada tla. Tip tla na kojem je provedeno istraživanje je močvarno hidromeliorirano tlo. Pokus je postavljen po split-plot metodi. Prosječni otpori tla, mjereni u cvatnji soje, nisu značajnije utjecali na ukorijenjivanje soje ; OR (1, 57 MPa)

Rad obuhvaća rezultate istraživanja tijekom 2007. godine na lokalitetu Darda gdje je istraživan utjecaj različitih načina obrade tla na broj biljaka soje, masu 1000 zrna i hektolitarsku masu zrna te urod zrna soje. Istraživanje je obuhvatilo 4 varijante obrade tla: OR - oranje 30 cm ; TR - tanjuranje 12 cm ; RT - rahljenje i tanjuranje 35 cm i NT - izostavljena obrada tla. Vremenske prilike u vegetaciji (IV-IX) su bile nepovoljne te je palo 156, 2 mm oborina manje od višegodišnjeg prosjeka (377, 8 mm) dok je prosječna temperatura bila za 1, 9°C viša od višegodišnjeg prosjeka. Različit način obrade tla je imao statistički značajan utjecaj (p=0, 05) na masu 1000 zrna, dok statistički opravdane razlike nisu utvrđene u broju biljaka po jedinici površine, hektolitarskoj masi i prinosu zrna soje.

Navodnjavanje predstavlja hidrotehničku mjeru kojom se u tlo apliciraju nedostatne količine vode potrebne za optimalan rast i razvoj biljke tijekom vegetacije, a procjena pogodnosti tala za navodnjavanje predstavlja osnovu za planiranje izgradnje sustava navodnjavanja, kao i osnovu za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Cilj je istraživanja utvrditi pedokemijske i pedofizikalne značajke lesiviranih tala te sadašnju i potencijalnu pogodnost, odnosno proizvodni potencijal za navodnjavanje na području Istočne Hrvatske te utvrditi mjere popravka ovih tala. Utvrđena suvišna kiselost i nizak sadržaj organske tvari, kao i pojava nepropusnog, zbijenog iluvijalnog horizonta glavni su čimbenici ograničenja koji u velikoj mjeri određuje produktivnost ovih tala. Provođenjem odgovarajućih agromelioracijskih mjera ovisno o dubini iluvijalnog horizonta, kiselosti i opskrbljenosti biljnim hranivima te uklanjanjem utvrđenih ograničenja ova tla mogu biti svrstana u P-2 grupu pogodnosti, odnosno u umjereno pogodna ili umjereno ograničeno pogodna tla za navodnjavanje.

U radu su prikazani rezultat analize vremenskih prilika na području Osječko-baranjske županije s naglaskom na grad Osijek tijekom razdoblja 2000. – 2015. godine. Za analizu podataka korišteni su hidrotermički koefi cijent prema Seljaninovu i indeks suše prema de Martonneu. U navedenom razdoblju prema hidrotermičkom koefi cijentu vidljiva je utvrđena slijedeća distribucija i karakterizacija godina: pojava pet godina je svrstano u sušnu zonu (2003., 2007., 2009., 2011. i 2012.), šest godina pripadaju zoni ekscesivne vlažnost (2001., 2002., 2004., 2005., 2010. i 2014.), četiri godine svrstane su u zonu umjerene vlažnost (2006., 2008., 2013. i 2015.) i jedna godina je okarakterizirana kao zona navodnjavanja (2000.). Prema indeksu suše po de Martonneu jekom promatranog razdoblja zamijećena je pojava 14 godina koje su okarakterizirane kao oblast egzoreizma (2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2013., 2014. i 2015.) te samo dvije godine kao oblast endoreizma (2000. i 2011.).

U cilju proučavanja fotokemijskog ponašanja derivata o-divinilbenzena, Wittigovom reakcijom sintetiziran je 2-benzofurilni-derivat o-divinilbenzena 1. Novosintetizirani derivat 1 podvrgnut je fotokemijskim reakcijama u kiselom mediju kako bi se ispitao utjecaj pH na reakcijski mehanizam. Reakcije osvjetljavanja početnog spoja 1 provedene su pri 350 nm te je dobiveno 5 produkata. Benzobiciklo[3.2.1]oktadienski fotoprodukt 3 i dimerni derivat 6 dobiveni su i u prethodnim istraživanjima u neutralnom mediju, dok su ciklizacijski produkt 2 i stereoizomerni spojevi 4 i 5, koji su nastali kao posljedica otvaranja furanske jezgre, potpuno novi spojevi. Dobiveni spojevi su izolirani te spektroskopski okarakterizirani. In order to study photochemical behaviour of o-divinylbenzene derivatives, 2-benzofuryl-derivative o-divinylbenzene 1 was synthesized by Wittig reaction. New synthesized derivative 1 was subjected to photochemical reactions in acidic media in order to examine influence of pH to reaction mechanism. Reactions of irradiation of initial compound 1 were carried out on 350 nm and it was obtained 5 products. Benzobicyclo[3.2.1]octadiene photoproduct 3 and dimer derivative 6 were obtained also in previous researches in neutral media. On the other side, cyclization product 2 and stereoisomers 4 and 5, which were formed as result of furan ring opening, are new compounds. Obtained compounds were isolated and spectroscopic characterized.

Plastičnost je tla područje konzistencije tla, odnosno predstavlja promjenu stanja tla zbog različite vlažnosti tla djelovanjem vanjskih sila. Konzistencija određuje veličinu otpora koje tlo pruža pri obradi, stoga je cilj istraživanja utvrditi optimalno stanje vlažnosti tla za obradu te utjecaj fizikalnih i kemijskih svojstva oraničnih horizonata na plastičnost tla, kao jednog od svojstava konzistencije. Istraživanje je provedeno na tri različita tipa tla: aluvijalnome, lesiviranome te na ritskoj crnici. Utvrđene su statistički značajne razlike između svih istraživanih tipova tala i to za sadržaj čestica gline, gustoću pakiranja, aktualnu i supstitucijsku kiselost, kation-ski izmjenjivački kapacitet tla te sadržaj kalcija. Također, utvrđene su statistički značajne razlike između istraživanih tipova tala za donju granicu plastičnosti, gornju granicu plastičnosti te indeks plastičnosti. Prosječna utvrđena vrijednost donje granice plastičnosti, kao važnog elementa za određivanje optimalnoga trenutka obrade tla, iznosila je 18, 9% mas. na aluvijalnome tlu, 24, 0% mas. na lesiviranome tlu, dok je na ritskoj crnici iznosila 28, 6% mas. Vrlo značajnu korelaciju pozitivnoga smjera s granicama plastičnosti pokazali su humus, glina, KIK, sitni prah, magnezij, natrij i kalcij, dok su vrlo značajnu korelaciju, ali negativnoga smjera, pokazali hidrolitička kiselost, krupni pijesak, sitni pijesak i krupni prah. Kreiranim regresijskim modelima može se procijeniti optimalno stanje vlažnosti tla za obradu na temelju osnovnih svojstava tala. Preciznost modela značajno se povećava uvođenjem većega broja fizikalnih i kemijskih svojstva tla, a dopunsku preciznost modela mogu povećati podatci o tipu tla.

Fluorescencija (luminiscencija) je zračenje svjetlosti iz tvari koja ima mogućnost apsorpcije svjetlosti ili neke vrste ionizirajućeg zračenja (elektronsko, rendgensko ili ultraljubičasto). Ova pojava može se praktično primjeniti u području mineralogije, analitičke kemije, biologije, biokemije, medicine, agronomije ili forenzike. Fluorescencija može biti umjetno izazvana različitim bojama, ali se pojavljuje i u prirodi kod različitih skupina organizama i nekih vrsta minerala. Svuda oko nas možemo vidjeti primjenu fluorescencije kao npr. u osvjetljavanju (fluorescentna svijetla), signalizaciji (prometni znakovi), forenzici (otkrivanje otisaka prstiju i tragova krvi) ili strojarstvu (popravak i provjera rashladnih sustava). Biljke također emitiraju višak svjetlosti u obliku fluorescencije. Ta svjetlost može se izmjeriti te upotrijebiti kako bi saznali trenutno stanje fotosintetskog sustava i dobili informacije o vitalnosti biljke, utjecaju okolišnih uvjeta na njen rast i razvoj ili čak podatke o sadržaju hraniva u listu.

Istraživanje je postavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek 2012. godine po split split-plot shemi u tri ponavljanja. Proučavan je utjecaj tretmana navodnjavanja, gnojidbe dušikom i testnih hibrida na urod (t/ha) te kvalitetu zrna kukuruza u pogledu sadržaja ulja (%), proteina (%) i škroba (%). Urod zrna rastao je (p

Osciliranje uroda poljoprivrednih kultura je uobičajeno u poljoprivrednoj proizvodnji na koju utječu brojni čimbenici. Vrlo je važno kontrolirati što veći broj čimbenika kako bi se osciliranje svelo na najmanju moguću mjeru. Brojna istraživanja ukazuju da urodi važnijih poljoprivrednih kultura uglavnom najviše variraju kao posljedica nepovoljnih klimatskih prilika unatoč primjenjenoj standardnoj agrotehnici. Odvođenje suvišne vode i navodnjavanje su uglavnom vrlo bitne mjere kojima možemo stabilizirati urode i kakvoću poljoprivrednih kultura. Prioritet u navodnjavanju trebaju imati sjemenski usjevi i dohodovne kulture, a naglasak treba biti na stručnosti, štednji energije i vode, održivom gospodarenju tlom, vodom i okolišem. Reguliranje vodnoga režima tla i kontrola sadržaja vode u tlu uvijek treba biti u fokusu razvoja poljoprivrede prioritetni zadatak.

Istraživanje je provedeno na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek 2012. godine Proučavan je utjecaj navodnjavanja (a1 = kontrola ; a2 = 60-100 % PVK i a3 = 80-100 % PVK), gnojidbe dušikom (b1 = kontrola ; b2 = 100 kg N/ha ; b3 = 200 kg N/ha) i testnih hibrida (c1 = 851x852 ; c2 = 849x850 ; c3 = 841x842 ; c4 = 843x844) na urod zrna te komponente uroda (dužina klipa, broj zrna, hektolitarska masa). Navodnjavanje i N gnojidba su vrlo značajno (P

U ovom radu dan je uvid u teoriju kaosa koja se pojavljuje kao nova znanost dvadesetog stoljeća uz druge dvije velike znanstvene teorije, kvantnu teoriju i teoriju relativnosti. Na početku rada objašnjava se podrijetlo riječi i značenje pojma kaosa te primjena teorije kaosa u svakodnevnom životu, medicini, psihologiji te ekonomiji. Središnji dio rada posvećen je prikazu primjera kaotičnih sustava u znanosti i inženjerstvu, s posebnim naglaskom na matematičku karakterizaciju kaosa. We present an insight into the chaos theory, which is emerging as a new scientific theory of the twentieth century, together with quantum theory and the theory of relativity. At the beginning of the text the origin and the meaning of the word chaos is explained, as well as the application of chaos theory in everyday life, medicine, psychology and economics. The central part presents examples of chaotic systems in science and engineering, with special emphasis on the mathematical characterization of chaos.

IRRI – Projekt navodnjavanja fianciran je iz Europske unije sredstvima IPA II Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Istražena je trenutna praksa navodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i izrađen registar navodnjavanja. Temeljem stručnih kriterija odabrani su korisnici sustava navodnjavanja (trinaest). Obavljena je edukacija korisnika putem radionica i obuka na polju. Postavljeni su demonstracijski pokusi i određeni urodi kultura, a rezultati projekta su predstavljeni javnosti. Prosječno povećanje prinosa povrća navodnjavanjem prema kontroli iznosilo je od 11% za papriku u plasteniku do čak 62% u proizvodnji kupusa na otvorenom. Prosječno povećanje prinosa voća na varijantama navodnjavanja prema kontroli iznosilo je od 21% na ranoj breskvi do maksimalno 35% na šljivi te jabuci 32%. Projektom se doprinijelo povećanju prinosa, povećanju prihoda poljoprivrednika poticanjem proizvodnje, uvođenjem sustava za navodnjavanje, unaprjeđivanjem znanja poljoprivrednika i svijesti javnosti o važnosti i mogućnostima navodnjavanja. Ovako objedinjeni brojni elementi sustava za navodnjavanje u jednome projektu na relativno malome prostoru, u kratkome roku, koji su obuhvatili edukaciju o sustavima navodnjavanja i njihovom odabiru, izvorima vode, kontroli potrošnje i kakvoće vode za navodnjavanje, postavljanje pokusnih polja s potrebnim suglasnostima za korištenje vode, su primjer kako se mogu konkretno koristiti sredstva EU, na razini Republike Hrvatske intenzivirati navodnjavanje i provesti pilot projekte navodnjavanja.

U radu je analizirana učinkovitost navodnjavanja (UN) te učinkovitost norme navodnjavanja (UNN) tijekom dvije vremenski različite godine (2008. i 2009. god.) na sljedećim hibridima: b1 = OSSK 596 ; b2 = OSSK 602 ; b3 = OSSK 617 ; b4 = OSSK 552. Proučavana su dva tretmana navodnjavanja (a2 = 60-100 % PVK ; a3 = 80-100 % PVK) i norme navodnjavanja koje su se razlikovale po godinama istraživanja. Unatoč vremenski različitim godinama nisu utvrđene značajne razlike po godini istraživanja. U prosjeku UN iznosila je 107 %, a UNN 6, 8 kg ha-1/mm (N=48). UN bila je u rasponu od 88, 8 % do 126, 6 %. UNN bila je u rasponu od 0, 38 do 27, 6 kg ha-1/mm. Veća UN ostvarena je na a2 varijanti istraživanja u obje godine dok je veća UNN ostvarena na a2 varijanti u prosječnoj 2008. god., odnosno na a3 varijanti u sušnoj 2009. god. Najmanja UN i UNN zabilježena je kod b2 (2008.) i b3 (2009.) hibrida.

Cilj istraživanja bio je utvrditi nedostatak vode u tlu u prosječnim i sušnim godinama te izračunati moguće povećanje prinosa u prosječnim godinama pri uzgoju određenih poljoprivrednih kultura uz uvjet dovoljne opskrbljenosti tla vodom, na dvije različite lokacije - na području Koprivnice i Pazina. Nedostatak vode u tlu u godinama s prosječnim vrijednostima oborina na području Koprivnice kretao se u rasponu od 73, 4 mm pri uzgoju kupusa do 147, 7 mm u vegetaciji šećerne repe, dok je manjak vode u sušnim godinama utvrđen u količini od 161, 8 mm u vegetaciji suncokreta do 203, 0 mm pri uzgoju jabuke. Na području Pazina, nedostatak vode u prosječnim godinama bio je u rasponu od 3, 6 mm pri uzgoju masline do 73, 6 mm u vegetacijskom razdoblju kupusa, dok je manjak vode u sušnim godinama utvrđen u vrijednostima od 49, 6 mm pri uzgoju masline do 175, 0 mm u vegetaciji kupusa. U prosječnim godinama na području Koprivnice moguće je povećati prinose od 2, 8 % kod suncokreta do 31, 9% kod šećerne repe, dok je na području Pazina moguće povećati prinos u prosječnim godinama od 1, 2 % pri uzgoju masline do 16, 6 % pri uzgoju kupusa. Rezultati istraživanja pokazuju da je moguće povećati prinos poljoprivrednih kultura u prosječnim godinama na obje lokacije obuhvaćene istraživanjem.

Trogodišnje istraživanje (2010./2012.), provedeno je kao stacionarno istraživanje utjecaja navodnjavanja, gnojidbe dušikom na urod i kvalitetu zrna hibrida kukuruza na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. U Istraživanju su korištene tri varijante navodnjavanja i gnojidbe dušikom, po split split-plot shemi u tri ponavljanja. Navodnjavanje je provedeno u tri razine: A1 = kontrola (suho ratarenje), A2 = 60-100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK) i A3 = 80-100% PVK. Gnojidba dušikom provedena je u tri razine: B1 = kontrola (0 kg N ha-1), B2 = 100 kg N ha-1, B3 = 200 kg N ha-1. U istraživanju su korišteni hibridi kukuruza (FAO 500 i 600), C1= OSSK596, C2 = OSSK617, C3 = OSSK602 i C4 = OSSK552. Urod zrna kukuruza varirao je ovisno o godini istraživanja (vremenski uvjeti) i razinama čimbenika. U sušnim godinama (2011. i 2012.) najviši urodi zrna ostvareni su na varijantama na kojima je razina vode u tlu 80 do 100% PVK i najvećom količinom gnojiva (100 kg N ha-1). U ekstremno kišnoj godini (2010.) najviši urod zrna ostvaren je na kontrolnoj varijanti navodnjavanja, a rastao je povećanjem količine dodanog N gnojiva. Sadržaj proteina u zrnu smanjen je povećanjem sadržaja vode u 2010. i 2012. god. Sadržaj škroba i ulja u zrnu rastao je u objema varijantama navodnjavanja. Najizraženije povećanje sadržaja škroba zabilježeno je u 2012. god. Porastom količine dodane vode rasla je hektolitarska masa kukuruza dok je apsolutna masa smanjena. Gnojidba dušikom vrlo značajno je povećala urod zrna, sadržaj proteina u zrnu te hektolitarsku i apsolutnu masu. Utvrđen je vrlo značajan učinak genotipa na sva ispitivana svojstva tijekom trogodišnjeg istraživanja., The three year’s research (2010 - 2012), conducted on a trial field of the Institute of Agriculture in Osijek, is a part of a long stationary experiment. The field examined was the impact that irrigation (A), nitrogen fertilization (B), and the genotype (C) had on the yield, and the quality of maize hybrids (Zea mays L). The irrigation was conducted in means of three variants, A1 being the control variant. In A2 variant the capacity of soil water content was held on 60 - 100% level of the filed water capacity (FWC), while in the A3 variant the soil water content was held on a 80 to 100% FWC. Nitrogen fertilization was conducted in three variants, B1 being the control variant (0 kg N ha-1). In B2 variant 100 kg N ha-1 was added, while in B3 variant 200 kg N ha-1 was added. Four maize hybrids (FAO 500 and 600) were used in the research, C1 = OSSK596, C2 = OSSK617, C3 = OSSK602 and C4 = OSSK552. Statistically meaningful differences of yield in all three years of research were established. Yield grew as the irrigation norm was increased, with an exception of year 2010, when the highest yield was achieved on control plots. The most distinctive impact the irrigation had on maize yield was during the very warm and very dry vegetation period of the year 2012. The amount of protein in grain was reduced by increasing soil water content. In opposition, the amount of starch and oil in the grain grew in both irrigation variants. With the increase of the water added, the hectoliter mass of maize grew, while the absolute mass was decreased. Nitrogen fertilization significantly amplified the grain yield, the protein amount, as well as the hectoliter and absolute. It was established that the genotype had a highly significant impact on all three characteristics. The course and the strength of correlation references between the characteristics (in relation to one another), and the components of the research differed in means of the years of research, most of all on account of the weather conditions in the year 2010.

Za potrebe rada obavljeno je istraživanje tijekom 2008. godine na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Tonkovac u Osječko-baranjskoj županiji. Praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati i organizacija uzgoja ozimog ječma na površini od 17, 5 ha. Na temelju prikupljenih podataka i izrađene tehnološke karte utvrđeni su ukupni troškovi proizvodnje 8.050, 00 kn ha-1. U sjetvi ozimog ječma utrošeno je 220 kg ha-1 sjemena, što financijski iznosi trošak od ukupno 770, 00 kn ha-1 ili 9, 56% ukupnih troškova. Pri proizvodnji je utrošeno 10, 55 sati rada strojeva i trošak od 2.729, 99 kn ha- 1 što čini čak 33, 89 % ukupnih troškova. Gospodarstvo je ostvarilo prosječan prinos zrna od 5, 4 t ha-1. Ječam je prodan po cijeni od 1, 50 kn kg-1. Ostvarena je vrijednost proizvodnje od 8.100, 00 kn ha-1. Ukupna vrijednost proizvodnje sa državnim poticajem u iznosu od 2.250, 00 kn ha-1 iznosila je 10.350, 00 kn ha- 1. Nakon podmirenih troškova ostvarena je dobit 2.300, 00 kn ha-1 .

Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska će provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), koja regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Cilj politike je osigurati kvalitetu proizvoda uz prihvatljive cijene, pridonijeti zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, očuvati ruralno nasljeđe, te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak. Kao buduća članica Europske unije, Republika Hrvatska bi trebala uskladiti svoje zakonodavstvo, pravila i procedure sa zakonodavstvom sadržanim u tzv. “acquis communautaire“ (pravna stečevina). Jedan od uvjeta je bila i prilagodba poljoprivredne proizvodnje pravnim aktima i zakonima EU (poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvitak) kao i briga o očuvanju okoliša zajedničkom politikom (poglavlje 27 – Okoliš). Cilj ovog rada jest proučiti problematiku s kojom se susreću poljoprivredni proizvođači, kao i vlasnici manjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području Splitsko-dalmatinske županije, prilikom prilagodbe svoje proizvodnje ili poljoprivrednog gospodarstva zakonima Europske unije, a s ciljem ostvarivanja prava na izravna plaćanja, te korištenja sredstava iz fondova EU. Istraživanje je provedeno u obliku ankete, izravnom metodom na 137 ispitanika. Rezultati istraživanja govore o slaboj obaviještenosti i upoznatosti ispitanika sa zakonima EU te o potrebi daljnjeg educiranja i obaviještavanja poljoprivrednih proizvođaća u pogledu prilagodbe proizvodnje i ostvarivanja prava na poticaje.

Republika Hrvatska najnovija je članica Europske unije. Činu ulaska prethodili su brojni pristupni pregovori, ispunjenja zahtjeva te prilagodbe zakonima EU od kojih su za poljoprivredne proizvođače najvažniji poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvitak te poglavlje 27 – Okoliš. Obzirom da u Republici Hrvatskoj struktura poljoprivrednih gospodarstava većim dijelom pripada malim obiteljskim gospodarstvima provedeno je istraživanje o njihovoj upoznatosti za zakonima EU u pogledu poljoprivredne proizvodnje i zakona o zaštiti okoliša u poljoprivredi. Rezultati istraživanja kazuju kako je pozitivan stav o nadolazećim promjenama i najbolja obaviještenost prisutna kod dobne skupine ≤30 i to visokog i srednjeg obrazovanja. Rezultati upućuju na daljnju potrebu obavještavanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača dobnih skupina od 41. do 60 godina s osnovnim obrazovanjem.

Tema ovog diplomskog rada je „Thomas Becket”. Sam naslov nam govori da se ovim radom nastoji kronoški prikazati život i djelatnost engleskog nadbiskupa Thomas Becketa. Rad prati život nadbiskupa počevši od njegovog rođenja 1118. god. pa sve do njegove tragične smrti 1170. god. u katedrali u Canterburyu. Rad se usredotočuje na dvije glavne faze u Becketovom životu, a to se odnosi na period kada je bio kraljev kancelar te period kada je bio nadbiskup u gradiću Canterbury. Budući da je tijekom te dvije faze svog života bio u uskoj vezi sa engleskim kraljem Henrikom II., ovim sam radom nastojala što podrobnije opisati sam odnos kralja i Becketa i razvoj njihovog sukoba od trenutka kada je Becket postao nadbiskup. Sukob nadbiskupa i kralja je detaljno opisan od strane brojnih povjesničara tako da se veći dio mog rada bazira na opisu tog aspekta Becketovog života. Osim opisa Becketovog života i njegovog sukoba sa engleskim kraljem kroz rad se može saznati i o njegovom odnosu sa tadašnjim papom Aleksandrom III. Također, kroz sam opis međusobnog odnosa između Becketa, kralja Henrika II. i pape Aleksandra III. imamo pregled tadašnjeg odnosa Crkve i engleske države. Dakle, osim prikaza života nadbiskupa ovaj rad bi se mogao protumačiti i kao prikaz sukoba engleske crkve na čelu s Becketom i države na čelu s kraljem Henrikom II. tijekom 12. stoljeća, budući da se Becket izravno suprotstavljao kraljevoj želji da podredi Crkvu svojim zakonima i pravilima. Rad završava opisom tragične smrti i umorstva nadbiskupa u katedrali koja je odjeknula čitavom Engleskom u 12. stoljeću te kratkim prikazom stanja poslije njegovog umorstva.

Prema Nacionalnom projektu navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednom zemljištem (NAPNAV) u Republici Hrvatskoj, nositelji aktivnosti i realizacije navodnjavanja su Županije. Na području Osječko-baranjskE županije je 277 848 ha poljoprivrednog zemljišta što čini 8, 6% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a obradivih površina je 231 273 ha (11, 4%) u odnosu na sve obradive površine u Hrvatskoj. Od 1993. godine na području Osijek uočena je pojava ekstremno sušnih godina. Provedbom navodnjavanja kao agrotehničke mjere osigurava se stabilnost biljne proizvodnje i u sušnim uvjetima. Primjena navodnjavanja zahtijeva promjenu strukture sjetve od dosadašnjih uobičajenog tropolja ratarskih kultura u korist visokoakumulativnih kultura kao što je uzgoj povrća, industrijskog, ljekovitog bilja te višegodišnjih drvenastih kultura. Nakon promjene strukture sjetve otvaraju se mogućnosti za zapošljavanjem većeg broja ljudi u prehrambeno prerađivačkoj industriji što može imate ekonomske, društvene i socijalne pozitivne efekte za stanovništvo Osječko – baranjske županije.

za potrebe ovog rada obavljeno je istraživanje tijekom 2010. godine na proizvodnim površinama PZ Korođ u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Praćeni su i evidentirani agrotehnički zahvati i organizacija proizvodnje. Na temelju prikupljenih podataka i izrađene tehnološke karte utvrđeni su ukupni troškovi proizvodnje od 7.437, 05 kn/ha. S prinosom zrna od 5, 5 t/ha, uz tada važeću cijenu od 1, 15 kn/kg zrna, dobiveno je 6.325, 00 kn/ha. Na temelju ostvarenog prinosa i utrošenih sati rada ljudi utvrđeno je da PZ Korođ proizvodi 367 kg zrna ječma po satu, a za proizvodnju jedne tone troši 2, 7 sati rada ljudi. Vrijednost proizvodnje s poticajima tada od 2.250, 00 kn/ha iznosi 8.575, 000 kn/ha, a dobit nakon podmirenja troškova iznosila je 1.137, 95 kn/ha.

Dvogodišnje istraživanje (2010. i 2011. god.) provedeno je na Poljoprivrednom institutu Osijek u split-split plot shemi u tri ponavljanja. Proučavan je utjecaj navodnjavanja (A1 = kontrola ; A2 = 60-100% poljskoga vodnoga kapaciteta = PVK i A3 = 80-100% PVK), gnojidbe dušikom (N ; B1 = kontrola ; B2 = 100 kg N ha-1 i B3 = 200 kg N ha-1) i genotipa (2010. god. = C1 – OSSK 515, C2 – OSSK 5995, C3 – OSSK 5775, C4 – 5885 i 2011. god. = C1 – LEONID, C2 – OS6011, C3 – OS5011, C4 – OSSK 613 ) te interakcija ispitivanih čimbenika na urod i visinu hibrida kukuruza. Najviši urod zrna u ekstremno vlažnoj 2010. god. (676, 6 mm) postignut je na kombinaciji varijanti, u suhom ratarenju i maksimalnoj gnojidbi N, A1B3= 12, 4 t ha-1, dok u sušnoj 2011. god. (245, 8 mm) na kombinaciji varijanti, bogato navodnjavanje i maksimalna gnojidba N, A3B3 = 9, 2 t ha-1. Navodnjavanje je imalo vrlo značajan učinak na visinu uroda u 2010. god. (10, 9*) pri čemu je urod smanjivan na A2 i A3 varijanti navodnjavanja (A1=6, 8 t ha-1 ; A2= 5, 7 t ha-1 ; A3=4, 7 t ha-1). Gnojidba dušikom (B) i genotip (C) su vrlo značajno utjecali na urod i visinu biljaka u obje godine istraživanja. Interakcija navodnjavanja i gnojidbe dušikom (AxB) rezultirala je sniženjem uroda i visine biljaka u ekstremno kišnoj 2010. god.

Istraživanje (2006.-2007.) je postavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Proučavan je utjecaj navodnjavanja, gnojidbe dušikom i genotipa te interakcija ispitivanih čimbenika na prinos zrna kukuruza. Pokus je postavljen prema split-split plot metodi u kojoj je navodnjavanje glavni čimbenik sa slijedećim varijantama: A1-kontrolna varijanta bez navodnjavanja, A2-navodnjavanjem se održavao sadržaj vode u tlu 60% do 100% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), A3-80% do 100% PVK. Drugi čimbenik je gnojidba dušikom (N): B1-kontrolna varijanta bez N gnojidbe, B2- 100 kg N ha-1 i B3- 200 kg ha-1. Proučavana su četiri hibrida kukuruza (treći čimbenik) proizvedena na Poljoprivrednom institutu u Osijeku (FAO 500 i FAO 600).

Poljoprivredna proizvodnja slovi kao najveći potrošač vode i glavni uzročnik raspršenih izvora onečišćenja vode i tla. Kao posljedica degradacije kvalitete prirodnih resursa javlja se misao održivog razvoja i dobre poljoprivredne prakse u okviru koje održive melioracije prepoznaju problematiku intenzivne poljoprivredne proizvodnje kao i nestručnog iskorištavanja prirodnih bogatstava te nude moguća rješenja, ciljeve i programe održivog razvoja navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih zemljišta.

Na području Osječko-baranjske županije su analizirana vodna svojstva tri tipa tla i opisani uvjeti uzgoja krumpira, sjemenskog kukuruza i jabuka. Na osnovi višegodišnjih podataka (1971. - 2000.) i sušne 2009. godine izračunata je bilanca vode u tlu. Retencijski kapacitet, lentokapilarna voda i vlažnost venuća pojedinog tla utvrđeni su pomoću „pressure membrane“ i „porous plate“ uređaja. Opisane su potrebe za vodom navedenih kultura i izračunati su obroci navodnjavanja. Sadržaj lako pristupačne vode (LPV) do 20 cm na pjeskovitoj ilovači iznosio je 18, 2 l, a 25, 5 l na praškasto glinovitoj ilovači. Sadržaj pristupačne vode (PV) do 20 cm iznosio je 30, 3 l na pjeskovitoj ilovači, a do 42, 4 litre na praškasto glinovitoj ilovači. Za centimetar dubine tla na pjeskovitoj ilovači, za navodnjavanje treba 0, 9 litara LPV na 1 m2, a 1, 5 litara PV, dok je za 20 cm na praškasto glinovitoj ilovači potrebno 1, 3 litara LPV odnosno 2, 1 litra PV. Navodnjavanje na temelju vodnih svojstava tla, uvažavajući potrebe kulture za vodom i razvijenost njena korijena, treba biti osnova izračuna obroka navodnjavanja, što je u cijelosti održivo navodnjavanje.

U radu je istraživan učinak navodnjavanja i gnojidbe N na urod zrna soje i ispiranje N, na humofluvisolu, nekarbonatnom sa sortom soje Anica. Pokus je postavljen prema split-plot metodi u tri ponavljanja sa slučajnim rasporedom blokova. Navodnjavanje i gnojidba N statistički su vrlo značajno utjecali na povećanje uroda zrna soje. Optimalan urod bio je na kombinaciji sadržaja vode u tlu 60 - 100% poljskog vodnog kapaciteta i 100 kg N ha-1, 3, 88 i 3, 91 t ha-1 (2007. i 2009. god.). Količina filtrata bila je najmanja na kombinaciji bez navodnjavanja i bez gnojidbe N (od 9, 65), a najveća na kombinaciji varijanti najvećeg navodnjavanja i najveće gnojidbe N (37, 01 l m2). Koncentracija filtrata je bila najmanja na kontroli navodnjavanja i kontroli gnojidbe N u obje godine istraživanja. Koncentracija filtrata na kontrolnoj varijanti gnojidbe N i na gnojidbi 100 kg N ha-1 bile su u granicama zakonom dopuštenih vrijednosti (

Republika Hrvatska ima dugu tradiciju projektiranja, izgradnje i iskorištavanja hidromelioracijskih sustava. Većina postojećih sustava melioracijske odvodnje u Republici Hrvatskoj je u lošem stanju kao posljedica neadekvatnog održavanja, a kanalska mreža i drugi objekti za melioracijsku odvodnju ne zadovoljavaju potrebe. Melioracijska odvodnja zajedno s navodnjavanjem prepoznata je kao neizostavna mjera u suvremenoj biljnoj proizvodnji te se stoga ulažu veliki napori i financijska sredstva u očuvanju postojećeg sustava i izgradnju novih objekata.

Temeljem rezultata istraživanja ukazalo se na značaj navodnjavanja ratarskih kultura i njihova povezanost sa klimom. Temeljem telefonskog upitnika sa 50 ispitanika, korisnika sustava navodnjavanja na području Istočne Hrvatske analizirani su neki elementi navodnjavanja. Posebno je dan naglasak na vrijeme navodnjavanja i pokazatelje koji se koriste za određivanje sadržaja vode u tlu. Navedene su i druge poteškoće s kojima se poljoprivrednici susreću tijekom navodnjavanja. Primjetan je nedostatak vrlo stručnih informacija o navodnjavanju što ukazuje na potrebu vrlo specijaliziranih projekata koji mogu riješiti navedeno.

U Republici Hrvatskoj se obzirom na mogućnosti i potrebe, navodnjavaju relativno male površine, svega 9 264 ha (0, 46%). Uzimajući u obzir prirodna bogatstva, plodna tla i obilje kvalitetne vode, navodnjavanje u Republici Hrvatskoj se ne provodi u dostatnoj mjeri, a rezultat toga su niski i neujednačeni prinosi tijekom godina koja su posljedica suše. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, izgrađena je strategija pod nazivom ; Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, NAPNAV. Osnovni zadatak i cilj NAPNAV-a je poboljšati gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i vodama u uvjetima navodnjavanja.

Poljoprivreda je jedna od vodećih grana u Republici Hrvatskoj koja se ujedno ističe kao potrošač velike količine čiste, pitke vode. Klimatske promjene, koje su znanstvenici najavili, dovele su do povećanja temperature, vjetrovi su promijenili svoj smjer, a oborine su smanjene i nepravilno raspoređene. U nastalim uvjetima biljka ima povećane potrebe za vodom. Uslijed toga, javlja se sve veća potreba za primjenom sustava za navodnjavanje, a kvalitetne vode je sve manje. U bližoj prošlosti čovjek se borio s prirodom, pokušavao je ukrotiti, a danas svjetska javnost posvećuje značajnu pozornost zaštiti prirode od čovjeka. Iako se Republika Hrvatska nalazi u gospodarski povoljnijem položaju po pitanju vodnih resursa i klimatskih obilježja, učestalost suša i klimatskih promjena nagnale su na razmatranje o alternativnim i obnovljivim izvorima vode za navodnjavanje kultura i zelenih površina, te o provođenju mjera održivog gospodarenja vodom u uvjetima suše.

U ovome radu uspoređeni su prinosi kukuruza u istočnoj Hrvatskoj s količinama oborina i srednjim temperatrurama zraka (meteorološka postaja Osijek) u dvije za kukuruz različito povoljne godine (normalna 2005. i sušna 2007.). Požnjevene površine kukuruza u regiji u 2005. i 2007.g iznosile su 149706 ha, odnosno 134333 ha, a ostvareni prosječni prinosi bili su 7, 22 t/ha, odnosno 4, 72 t/ha. Inače, prosječni prinos kukuruza u regiji za dekadno razdoblje 1998-2007.g iznosio je 6, 01 t/ha na prosječno 168130 ha. Niski prinosi kukuruza u uskoj su vezi sa sušom i visokim temperaturama zraka tijekom ljeta. Tako je u za kukuruz povoljnoj 2005. g u četiri mjeseca (svibanj-kolovoz) palo 567 mm oborina, a srednja temperatura zraka iznosila je 19, 1 oC. U isto vrijeme 2007. g bilo je 161 mm kiše uz temperaturu zraka 21, 6 oC.