Search

Od pamtivijeka pa sve do današnjeg suvremenog doba ribarstvo ima značajnu ulogu u prehrani ljudskog roda. Usporedno s povećanjem populacije kao i napretkom te modernizacijom tehnologije mijenjalo se i samo ribarstvo. Ribarima pripada ključna uloga kada se govori o dobavljanju morskih plodova i shodno tomu svojim iskustvom bitna su stavka u prikupljanju podataka o ribama i ostatku morskih organizama zbog čega je od nedavno ušao u upotrebu izraz FLEK (Fisheries local ecological knowledge). Ovim završnim radom ispitalo se 20 ribara o njihovoj primjeni različitih ribolovnih alata, o prisutnosti različitih vrsta riba te ostalim morskim organizmima na području Velebitskog kanala, obuhvaćajući naselje Tribanj, koji teritorijalno pripada općini Starigrad i općinu Karlobag tj. ribolovnu zonu E odnosno podzonu E3. Svrha ovog rada bila je prikupiti što više podataka koji bi u budućnosti mogli biti od koristi u daljnjem održivom uspostavljanju ribarstva na spomenutom području. Ispitivanje je provedeno uz pomoć anketa. Najveći broj ispitanika tog područja, njih 95% pripada malom obalnom ribolovu. U konačnim rezultatima istraživanja pokazalo se postepeno smanjivanje ukupnog ulova ribe od 1980-ih do danas unatoč značajnom napretku ribolovne tehnike. Isto tako, rezultati su pokazali da je ribarima što se tiče troškova vezanih za ribolov onaj najveći predstavljalo gorivo. Finalno, ribari su iznijeli svoja osobna stajališta i većina ispitanika predložila je akcije i regulacije koje su po njima potrebne za provedbu uspostave što održivijeg ribolova, ali i omogućavanje izdavanja dozvola za ribolov samo žiteljima tog područja. From ancient times to the present day, fisheries has played a significant role in the nutrition of mankind. Along with the increase in human population as well as the progress and modernization of technology, fisheries itself has changed. Fishermen have a key role to play when it comes to the supply of seafood, and therefore their experience is an important part of collecting data on fish and other marine organisms, which is why the term FLEK (Fisheries local ecological knowledge) has recently come into use. This paper surveyed 20 fishermen on their use of different fishing gear, on the different species of fish and other marine organisms in the Velebit channel, including the settlement of Tribanj, which territorially belong to the municipality of Starigrad and the municipality of Karlobag, which belongs to fishing zone E and respectively sub-zone E3. The purpose of this paper was to collect as much data as possible that could be useful in the future and further establishment of sustainable fisheries in the area. This research was conducted with in the survey. The largest number of fishermans in the area, 95% of them belong to small-scale coastal fishing. The final results of the research showed a gradual decrease in total fish catches from the 1980s to the present despite significant advances in fishing techniques. Also, the results showed that the fuel was the main cost for their activities. Finally, the fishermen presented their personal views and most respondents suggested the actions and regulations that they believe are needed in order to implement sustainable fishing. They also believe that fishing permits should be issued only to the residents of the area.

Pomorska djelatnost kao što je ribarstvo obuhvaća ribolov, marikulturu, preradu ribe i ribljih proizvoda. U siromašnim zemljama ta je djelatnost od vitalnog značaja kako bi se stanovništvo prehranilo, dok razvijene zemlje potiču konzumaciju morskih plodova u svrhu zdrave prehrane. Istraživački dio ovoga rada proveden je metodom anketiranja ribara na otoku Ugljanu kako bi se došlo do podataka koje su vrste riba i morski organizmi lovljeni, njihova količina te ribolovni alat u razdoblju od 1980. godine, a kako bi se prikupili podaci o kvalitativnim i kvantitativnim promjenama u ovom sektoru pomorske djelatnosti. Cilj je bio prikupiti što više informacija o kvalitativnim i kvantitativnim promjenama u ribarstvu i ostalim morskim organizmima na otoku Ugljanu. Prikupljeni podaci ukazuju na to da su mreže korištene u svim vremenskim razdobljima i bile su glavni alat koji su ribari upotrebljavali. Ispitanici su istaknuli i promjenu u veličini ciljanih vrsta koje su u prošlosti bile veće nego danas te smanjenje prisutnosti određenih vrsta riba u prilovu. Posljednjih dvadeset godina uglavnom je bio dobar ulov fratra (Diplodus vulgaris), cipli (Liza aurata), orada (Sparus aurata), arbuna (Pagellus erythrinus) i bugvi (Boops boops). Niti jedan od anketiranih ribara nije koristio dodatnu opremu poput GPS-a, sonara ili radara a kako bi modificirao svoj ribolovni alat. Jedine promjene koje su uvedene jesu promjene veličina i broja udica. Istraživanja koja se provode na ovu temu govore nam kako što bolje upravljati i uspostaviti održivo upravljanje marikulturom u Republici Hrvatskoj. Također će se dobiti odgovor na pitanje koliko je za sam otok Ugljan važno da se stekne i širi lokalno ekološko znanje o pomorskoj djelatnosti ribarstva. Postojeća znanja iz područja ribarstva doprinose boljem upravljanju odnosno uspostavljanju održivog upravljanja ribarstvom u Republici Hrvatskoj te će ovo istraživanje dodatno uputiti na važnost stjecanja i širenja lokalnog ekološkog znanja o ribarstvu na području otoka Ugljana za razumijevanje dugotrajnih promjena u ekosustavu spomenutog područja i šire. Maritime activity includes fishing, mariculture, fish processing and fishery products. In poor countries, this activity is vital to feed the population, while developed countries encourage the consumption of seafood for the purpose of a healthy nutrition. The research part of this paper was conducted by the method of surveying fishermen on the island of Ugljan to obtain data on fish species and marine organisms caught, their quantity and fishing gear in the period since 1980, and to collect data on qualitative and quantitative changes in this sector of maritime activity. The aim was to gather as much information as possible about the qualitative and quantitative changes in fisheries and other marine organisms on the island of Ugljan. The data collected indicate that nets were used in all time periods and were the main tool used by fishermen. Respondents also pointed out the change in the size of target species that were larger in the past than today and the reduction in the presence of certain fish species in by-catches. The last twenty years have been mostly good catches of common two-banded seabreams (Diplodus vulgaris), mullets (Liza aurata), gilthead sea bream (Sparus aurata), common pandoras (Pagellus erythrinus) and bogues (Boops boops). None of the surveyed fishermen used accessories such as GPS, sonar, or radar to modify their fishing gear. The only changes that have been made are changes in the size and number of hooks. Research conducted on this topic tells us how to better manage and establish sustainable management of mariculture in the Republic of Croatia. An answer will also be given to the question of how important it is for the island of Ugljan itself to acquire and spread local ecological knowledge about the maritime fishing industry. Existing knowledge in the field of fisheries contributes to better management and establishment of sustainable fisheries management in the Republic of Croatia and this research will further highlight the importance of acquiring and disseminating local ecological knowledge about fisheries in the island of Ugljan to understand long-term changes in the ecosystem.