Search

U ovome se članku obrađuju posuđenice mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Cilj rada bio je etimološki obraditi pridjeve i imenice iz semantičke domene karakternih osobina koji nisu bili uvršteni u Skokov Etimologijski rječnik ni u Vinjine Jadranske etimologije. Polazišna građa ekscerpirana je iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, provjerena je na terenu te je etimološkom i leksičkom analizom dovedena u vezu s istromletačkim, venecijanskim, tršćanskim i talijanskim (etymologia proxima) te s latinskim ili drugim etimonom (etymologia remota), a na sinkronijskoj i dijatopijskoj razini s rječničkim potvrdama u ostalim čakavskim govorima Istre, Kvarnera i Dalmacije., Il lavoro vuole essere un contributo etimologico allo studio dei prestiti veneziani nella parlata ciacava di Bogliuno d’Istria in quanto offre un’analisi etimologica e dialettologica di parole appartenenti al campo semantico del carattere, per lo più aggettivi e sostantivi, come supplemento ai dizionari etimologici croati di Skok e di Vinja. In base al materiale dialettologico manoscritto di Ivan Francetić e del suo Dizionario delle parlate di Bogliuno, abbiamo effettuato l’analisi sul campo per vedere, a distanza di cinquant’anni, se i venezianismi analizzati si sono conservati nella parlata di Bogliuno o sono stati rimpiazzati dai sinonimi croati.

Broj njemačkih posuđenica u hrvatskome jeziku je manji nego što bi se moglo očekivati, s obzirom na to da je višestoljetna politička i kulturna povezanost Hrvatske s habsburškom državom uvjetovala izravni dodir njemačkoga i hrvatskoga jezika. Razlog je tome jezična politika koja se svjesno odupirala snažnom utjecaju njemačkoga jezika na hrvatski, dajući u standardnome jeziku prednost hrvatskim riječima. U supstandardnom jeziku se, međutim, održao veći broj njemačkih posuđenica, iako za te riječi postoje hrvatski ekvivalenti. U ovome će se radu preispitati odnos njemačke posuđenice i njezine domaće zamjene, tj. u kojoj mjeri je hrvatski ekvivalent uspješna zamjena njemačkoj posuđenici kao i to o čemu sve ovisi ta uspješnost., Die jahrhundertelange politische und kulturelle Verbindung Kroatiens zur Habsburger Monarchie ermöglichte einen direkten deutsch-kroatischen Sprachkontakt. Die Zahl der deutschen Lehnwörter in der kroatischen Sprache ist jedoch geringer als man vermuten könnte. Der Grund dafür liegt in der Tatsache, dass die kroatische Sprachpolitik bewusst gegen den Einfluss der deutschen Sprache auf die kroatische gerichtet war, indem kroatischen Wörtern in der Standardsprache der Vorrang vor deutschen Entlehnungen gegeben wurde. Trotzdem konnte sich ein Großteil der deutschen Lehnwörter im Substandard erhalten, obwohl ein kroatisches Synonym besteht. In diesem Beitrag wird untersucht, ob diese deutschen Entlehnungen durch ihre kroatischen Äquivalente ersetzbar sind.

U radu se analizira morfološka adaptacija hungarizama ekscerpiranih iz djela Jurja Habdelića Prvi otca našega Adama greh. Polazište analize je usporedba završetka mađarskog modela i hrvatske replike. In this paper we presented morphological adaptation of Hungarian words in Kajkavian standard language. The source for our corpus was the work of Juraj Habdelić Prvi otca našega Adama greh. The method of analysis was comparison of word endings between model and replica. Most noun endings were not significantly modified, while smaller group of nouns, all verbs and all adjectives passed through modifications such as adding, substraction and substitution.

U ovom članku razmatraju se dokazi koje posuđenice nude za vrste kontakata između Praslavena i njihovih germanskih susjeda, Gota i različitih zapadnogermanskih naroda. Germanske posuđenice u praslavenskome uglavnom pripadaju određenom skupu semantičkih polja. Posuđene riječi mogu se podijeliti u nekoliko semantičkih polja: vlast i vojska, tehnička terminologija, novac i trgovinska razmjena, mjesta za pohranu (bačve, kutije itd.), kršćanska terminologija i imanje. Tehničke riječi i kršćanske riječi vjerojatno su zapadnogermanskoga podrijetla, dok sve ostale semantičke kategorije sadrže i gotske i zapadnogermanske posuđenice. In this article, the author reviews the evidence supplied by loanwords for the nature of contacts between the Proto-Slavs and their Germanic neighbours, i.e. the Goths and various western Germanic peoples. Germanic loanwords in Proto-Slavic can be divided into a limited number of semantic fields: power and warfare, technological terminology, money and trade, words for containers (boxes, cases etc.), Christian terminology and words regarding land holdings. Technological and Christian loanwords are probably of western Germanic origin, while the other semantic categories appear to contain Gothic as well as western Germanic loanwords.

Posljedice globalizacijskih procesa vidljive su i u jeziku kao tendencija k internacionalizaciji. Internacionalizacija, ili možda preciznije angloamerikanizacija, zahvatila je sve jezike modernoga svijeta. Hrvatski jezik nije iznimka. U ovom ćemo radu spomenuti samo neke od posljedica internacionalizacije, i to na leksičkoj, tvorbenoj i semantičkoj razini. The consequences of globalization processes are visible in language as tendencies towards internationalization. Internationalization, or more precisely Anglo-Americanization, has affected all modern languages in the world and the Croatian language is no exception. Due to the great influence of the English language, new development tendencies can be found on many language levels. All this stresses the need for standardologists to dedicate more serious consideration to this problem, and offer adequate and unified solutions, especially on the levels of orthography and word formation.

Ova studija obrađuje fenomen pučke etimologije na primjeru dvadesetak posuđenica iz njemačkoga jezika. Većina ih ne ide u sastav hrvatskoga standardnog jezika, a poneka od njih je i sa samoga ruba hrvatskoga govornog jezika. Prilog tendira ukazati na različit intenzitet pučke etimologije, pri čemu načelno diferencira različite stupnjeve pučkoetimologijskoga naslanjanja (aficiranja)., Der Beitrag behandelt das Phänomen der Volksetymologie am Beispiel von zweiundzwanzig Entlehnungen aus der deutschen Sprache. Die meisten von ihnen gehören nicht zum Bestandteil der kroatischen Hochsprache und stehen teilweise sogar am Rande der kroatischen Umgangssprache. Der Beitrag hat das Ziel, auf verschiedene Intensitätsgrade der Volksetymologie hinzuweisen, wobei grundsätzlich zwischen verschiedenen Affizierungsgraden der Volksetymologie unterschieden wird.