Search

U radu je istraživan utjecaj dodatka organskog i anorganskog oblika selena u hranu i različitih količina vitamina E na proizvodne i klaoničke karakteristike brojlera. Pokus je proveden na ukupno 240 jedinki podijeljenih u 4 skupine, trajao je 42 dana, podijeljeno u tri faze. Brojleri su hranjeni s trima vrstama potpunih smjesa za tov pilića standardnog sirovinskog i kemijskog sastava. Potpuna smjesa za početni tov pilića korištena je od 1-21. dana, a potpune smjese za završni tov od 21-35, odnosno 35-42. dana pokusa. Kontrolna skupina (K) brojlera hranjena je smjesama uz dodatak anorganskog selena (natrij selenitom) u količini od 0.3 ppm + 20 IJ vitamina E, a, pokusne skupine pilića redom (P-I, P-II, P- III), hranjene su uz dodatak organskog selena (Sel-Plex®) +20 IJ vitamina E, anorganskog selena (natrij selenita) +100 IJ vitamina E ili organskog selena (Sel-Plex®) +100 IJ vitamina E. Korištenjem različitih izvora selena (organski selen- selenizirani kvasac i anorganski selen- natrij selenit) i povećane količine vitamina E u hrani nisu značajno utjecale na koncentraciju selena u krvnoj plazmi brojlera. Koncentracija selena u tkivima (meso prsa i jetra) brojlera bila je značajno veća kod brojlera hranjenih organskim selenom (selenizirani kvasac) i povećanom količinom vitamina E, u odnosu na ostale skupine. Kontrolna skupina brojlera, hranjena smjesom uz dodatak anorganskog selena i 20 IJ vitamina E, postigla je proizvodne rezultate uobičajene za provenijenciju, dužinu tova i uvjete držanja, a primjenom organskog oblika selena s većom količinom vitamina E (100 IJ) postigli su se veći prirasti, uz bolju konverziju hrane. Prosječne mase trupova brojlera kretale su se od 1243.32±166.23 (K) do 1470.37±120.00 (P- III). Najniži prinos mesa utvrđen je u kontrolne skupine (65.31%), a najviši u trećoj pokusnoj skupini (69.24 %). Dodavanje organskog oblika selena i povećane količine vitamina E u smjesama brojlera pruža mogućnosti postizanja boljih proizvodnih rezultata, kao i prinosa mesa brojlera.