Search

Ekonomičnost uzgoja konja bazira se prvenstveno na kvaliteti i selekciji. Cilj nam je dobiti potomke najkvalitetnijih roditelja, za razliku od drugih vrsta domaćih životinja, kod kojih je bitan ukupan broj potomaka neovisno o podrijetlu. Kako bismo mogli pratiti uspješnost pastuha i kobila u rasplodu, neophodno je pregledavati pastuhe i kobile kroz rasplodnu sezonu. Prema Blanchardu (2002) jedan od najvažnijih parametara na kojem se bazira procjena uspješnosti pastuha u rasplodu te plodnost ergele u cjelini je određivanje postotka koncepcije kobila tijekom i nakon rasplodne sezone.Postotak koncepcije određuje se na osnovi dva pozitivna nalaza (pozitivna dijagnostika gravidnosti) tijekom prva dva mjeseca od pripusta. U ovom radu biti će prikazani preliminarni rezultati vođenja rasplodne sezone na ergeli Lipik, koji će biti uspoređeni s relavantnim podatcima iz literature. MATERIJALI I METODE U radu su korištene 32 rasplodne kobile pasmine lipicanac tijekom rasplodne sezone 2008. godine. Kobile su praćene tijekom pripreme za rasplodnu sezonu te tijekom sezone tjeranja i pripusta. Na osnovi matičnih listova stvorena je dokumentacija s anamnestičkim podatcima o ranijem korištenju u rasplodu, paritetu, dobi i ranijim potomcima svih kobila u uzgoju. Također su prije sezone pregledane sve kobile za koje se sumnjalo da su bile u kontaktu s pastuhom i određen je definitivan broj gravidnih kobila.Sve kobile su prije rasplodne sezone očišćene od parazita i redovito su dobivale mineralne i vitaminske dodatke u hrani. Opći i ginekološki pregledi kobila prije rasplodne sezone pokazali su da su se kobile oporavile i da su sposobne za reprodukciju. Sve kobile su se tijekom rasplodne sezone uredno tjerale što je potvrđeno vizualnim praćenjem ponašanja kobila, pokušavanjem te transrektalnim i ultrazvučnim pregledima. Sve kobile su pregledane u estrusu pri čemu su uzeti brisovi endometrija, klitoralne fose i sinusa u Amiesove transportne podloge koji su u najkracem mogucem roku dostavljeni na pretrage u Hrvatski Veterinarski institut. U laboratorijima Hrvatskog Veterinarskog Instituta je potom provedena bakteriološka pretraga na bakterijske uzročnike spolno prenosivih bolesti (CEM, nespecifični patogeni). Paralelno s uzorkovanjem briseva je izvađena krv koja je potom centrifugirana a serumi su pohranjeni na -20°C, za potrebe određivanja prevakcinalnog titra virusnih uzročnika pobačaja kobila. Ultrazvučno je potvrđena ovulacija te zabilježen broj skokova po svakoj pojedinoj kobili. Kobile su ponovno pregledane dvokratno: prvi put 15-21 dan nakon posljednjeg pripusta i potom 35-40 dana nakon pripusta. Namjera nam je još jednom pregledati sve kobile pred kraj prve polovine gravidnosti kako bismo se uvjerili da se plodovi dobro razvijaju i da nalazi odgovaraju do sada prikupljenim podacima. Naime, prilikom pregleda smo sproveli i fetometrijska mjerenja plodova koja će vjerojatno dati važne, korisne i u znanstvenom i u praktičnom smislu vrijedne rezultate. Zbog realnije procjene rezultata kobile smo podijelili u dvije skupine: kobile starosti 5-15 godina te kobile starije od 15 godina. Napominjem da na ergeli ne postoji ni jedna rasplodna kobila mlađa od 5 godina. Sve kobile koje su bile pozitivne u oba pregleda smatraju se gravidnima, dok su sumnjive pregledane još jednom, prema rasporedu dolazaka stručnjaka na ergelu. Kod jedne kobile s perzistentnim žutim tjelom je uspješno izvršena indukcija estrusa sintetskim analozima prostaglandina (cloprostenol) a kod dvije je estrus potaknut svjetlosnim režimom i parenteralnom aplikacijom minerala i vitamina koji potiču rad jajnika (antioksidansi) REZULTATI I RASPRAVA Preliminarni rezultati rasplodne sezone na ergeli Lipik uvelike prelaze očekivanja i predviđanja bazirana na činjenici da su kobile nepovoljne dobne strukture i relativno nedavno vraćene iz ekstremno loših uvjeta. Nadalje, cjelokupni je uzgoj vraćen praktički potpuno nepoznatog epizootiološkog statusa. Nasreću, prema nalazima Laboratorija za bakteriologiju Hrvatskog Veterinarskog Instituta sve kobile su negativne na bakterijske uzročnike pobačaja i neplodnosti. Zbog nedostatka podataka o ranijim vakcinacijama nismo sproveli serološke pretrage na prisutnost virusa koji mogu interferirati s plodnošću već smo se odlučili za preventivno cijepljenje protiv virusnih uzročnika pobačaja (virusni arteritis, virusni rinopneumonitis) uz pohranu seruma svih grla u uzgoju zbog potreba kontrole prevakcinalnog titra. Na osnovi dva ultrazvučna pregleda (15-21 dan od skoka i 35-45 dan od skoka) utvrdili smo da od ukupno 6 kobila starijih od 5 godina, njih 5 je koncipiralo i to pretežito već u prvom manifestnom estrusu. Preostala kobila koja nije koncipirala se posljednja oždrijebila a nakon toga se nije tjerala. Stoga smo je artificijelno inducirali. Kobila je dobro reagirala na terapiju ali zasada još nismo potvrdili graviditet jer je prerano. Od ukupno 26 kobila starosti 5-15 godina koncipirale su ukupno 24 dok su se dvije preganjale. Smatramo da je došlo do embrionalne smrtnosti jer je rana dijagnostika gravidnosti dala pozitivan rezultat. Jedna od navedene 24 kobile je pobacila 90 dana nakon pripusta. Serološki i bakteriološki je negativna na zarazne uzročnike pobačaja pa smatramo kako je riječ o nezaraznom pobačaju. Nakon pobačaja se tjerala i pripuštena je ali je došlo do embrionalne smrtnosti. Zbog sumnje na latentni endometritis kobilu promatramo i namjeravamo preventivno tretirati sredstvima koji jačaju lokalnu obranu sluznice maternice prije idućeg tjeranja i novog pripusta. Zaključno možemo reći da su preliminarni rezultati rasplodne sezone dali su ukupnu plodnost od 91, 2% što je daleko iznad prosjeka i očekivanja. Tako je primjerice Heidler i sur.(2003) dobio svega 86% plodnosti na vrlo sličnom uzgoju, podjednake dobi i pasmine. U našim je uvjetima Batarelo dobio prosječnu plodnost od 88% tijekom 20 godina praćenja plodnosti na ergeli Lipicanaca „ Vučjak“ . Na dobro vođenim i organiziranim uzgojima engleskih punokrvnjaka kakve je opisao i obradio Allen i sur. (2006) u Velikoj Britaniji plodnost nakon spomenuta prva dva ultrazvučna pregleda najčešće iznosi oko 83%. S obzirom na objektivno stresne i teške uvjete u kojima su živjele rasplodne kobile sa ergele Lipik do povratka uzgoja na matičnu ergelu, očigledno je da je razlika u plodnosti i otpornosti između lipicanaca i engleskih punokrvnjaka ogromna i iziskuje daljnja istraživanja u podjednakim uvjetima. Također začuđuju izuzetno dobri rezultati za kobile starije od 15 godina gdje je razlika u plodnosti s obzirom na dob značajno slabija od rezultata dobivenih na rasplodnim kobilama pasmine engleski punokrvnjak (Sukalić i sur. 2002). S obzirom na činjenicu da su u našem istraživanju sve rasplodne kobile starije od 15 godina relativno rano uvedene u rasplod, za razliku od mladih kobila u uzgoju koje posljednjih 4 godine nisu uvodjene u reprodukciju, moguće objašnjenje bi bilo da utjecaj pariteta predominira nad utjecajem dobi na stvaranje senilnih promjena na maternici. Usporedbom naših rezultata i godišnjeg prosjeka ždrijebljenja za lipicanke na osnovi Godišnjeg izviješća HSC vidljivo je da je primijenjeni protokol dao izuzetno dobre rezultate, pa je kao takav, apsolutno preporučljiv i za druge slične uzgoje lipicanaca. ZAKLJUČCI 1. Plodnost kobila može se maksimalno iskoristiti uvođenjem adekvatnog protokola za praćenje rasplodne sezone 2. Protokol koji se koristi za uzgoje engleskih punokrvnjaka pokazao su se idealnim za lipicance. 3. Reproduktivna anamneza odnosno početak korištenja u rasplodu može utjecati na reproduktivnu budućnost kobile. 4. Postoji značajna razlika u plodnosti i otpornosti između lipicanaca i engleskih punokrvnjaka i iziskuje dalnja istraživanja u podjednakim uvjetima