Search

U Hrvatskoj, a i u svijetu, posljednjih je godina u porastu potrošnja rezanog lisnatog povrća čiji su mladi listovi bogat izvor vitamina, minerala i vrijednih fitotvari. Zbog sve veće potrage čovječanstva za vrijednim nutritivnim tvarima koje daje priroda, proizvodnja a i sama konzumacija povrća bazira se na tome da, osim obroka, povrće predstavlja lijek koji doprinosi očuvanju zdravlja. Tu se posebno ističu lisnate vrste poput matovilca (Valerianella locusta), rige (Eruca sativa) i potočarke (Nasturtium officinale), koje obiluju najvažnijim hranjivim tvarima, ali zbog obilja fitotvari koje sadrže djeluju preventivno i kurativno na brojne bolesti modernog doba. Matovilac sadrži najviše željeza, bogat je vitaminom C te djeluje umirujuće na živčani sustav, budući da sadrži valerijansku kiselinu. Riga je bogata magnezijem i cinkom te glukozinolatima, fitotvarima za koje je dokazano da imaju antikancerogeno djelovanje. Potočarka sadrži više željeza od špinata, ima dokazano najbolja antivirusna svojstva te najjače antibakterijsko djelovanje. Lisnate povrtne vrste obiluju vitaminima, mineralima, bogate su vodom te imaju malu energijsku vrijednost, zbog čega bi trebale biti nezaobilazni obrok za svaku dobnu skupinu.

Porastom zanimanja za svježe, tek ubrano povrće koje je odmah nakon berbe spremno za uporabu, traže se i načini koji bi omogućili kontinuiranu opskrbu tržišta svježim povrćem tijekom cijele godine. Kao moguće rješenje ističe se hidroponski uzgoj sustavom plutajućih ploča. Istraživan je utjecaj gustoće sjetve (6 i 9 g m-2) i višekratne berbe (jedna, dvije i tri) na prinos rige sorte “Coltivata”. U cjelogodišnjem uzgoju u trajanju od 339 dana, u tri razdoblja (ljetno, jesensko-zimsko i proljetno) provedena su 24 pokusa. Istraživanje je postavljeno po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Minimalna i maksimalna temperatura bila je u rasponu od 5, 3 do 18, 0 °C i 16, 4 do 45, 1 °C, dok je relativna vlaga zraka varirala od 48, 1 do 78, 9 %. Temperatura hranjive otopine i količina otopljenog kisika tijekom istraživanja iznosili su od 12, 4 do 26, 1 °C i 3, 6 do 8, 1 mg L-1. Najduži proizvodni ciklus bio je jesensko-zimski (79 dana), dok je najkraći ciklus bio ljetni (36 dana). Bez obzira na gustoću sjetve (6 i 9 g m-2), najveći prinos ostvaren je u proljetnom uzgojnom razdoblju (3, 31 kg m-2). Veći prinos ostvaren je pri gušćoj sjetvi (9 g m-2) u kasno-proljetnim i ljetnim mjesecima, dok je manja gustoća (6 g m-2) rezultirala većim prinosom u jesensko-zimskim i rano-proljetnim mjesecima. Bez obzira na gustoću sjetve najveći udio u ukupnom prinosu ostvaren je u prvoj berbi (53 %), manji udio u drugoj berbi (29 %) te najmanji u (18 %) u trećoj berbi.