Search

Cilj je istraživanja bio usporediti učinak peroralnog glukokortikoida, kao standardne metode prijeoperativnog liječenja nosne polipoze, i inhalacija furosemida, koji ima dokazan učinak u prevenciji recidiviranja nosnih polipa. Liječenje je primijenjeno kao prijeoperativna terapija u bolesnika predviđenih za operaciju nosne polipoze. U bolesnika su mjereni intenzitet subjektivnih simptoma, veličina polipa te gustoća upalnih stanica i edem u tkivu polipa. Skupina od 40 bolesnika s nosnom polipozom randomizirana je u dvije jednake skupine i liječena prijeoperativno tijekom 7 dana peroralno metilprednizolonom u dozi od 1 mg/kg/dan ili inhalacijom 20 mg furosemida dnevno. Prije i nakon liječenja bolesnici su ispunili upitnik intenziteta subjektivnih simptoma te se endoskopski izmjerila veličina polipa, a najpovršniji polip je bioptiran prije liječenja i na početku operacije. Polipi su patohistološki analizirani nakon bojanja hemalaun-eozinom i imunohistokemijski triptazom, te su izbrojani eozinofili i mastociti u 10 velikih vidnih polja po uzorku, te izmjeren edem. Obje metode liječenja dovele su do značajnog smanjenja subjektivnih simptoma i veličine polipa, bez značajne razlike među skupinama. Liječenje steroidom dovelo je do značajnog smanjenja broja eozinofila, uz beznačajan porast edema i mastocita. Liječenje furosemidom nije imalo značajn učinak na broj upalnih stanica, ali je edem reduciran na granici značajnosti. Rezultati patohistološke analize ukazuju na to da je mehanizam djelovanja primijenjenih lijekova različit. Protuupalni učinak steroida dokazan je značajnim padom infiltracije eozinofilima. Učinak furosemida na smanjenje polipa vjerojatnije je uvjetovan smanjenjem edema, zbog njegova djelovanja na Na-Cl-K kotransportni sustav na staničnoj membrani, a ne protuupalnim djelovanjem. Furosemid se može koristiti u prijeoperativnoj terapiji nosne polipoze kad je terapija sustavnom primjenom kortikosteroida kontraindicirana.