Search

Klasični halucinogeni, DMT, 5-MeO-DMT, LSD, psilocibin, meskalin, DOI I DOB, posjeduju izraženu sposobnost mijenjanja stanja svijesti. Komponente svijesti kao što su percepcija vanjskog svijeta, emocije, kognicija kao i osjećaj vlastite subjektivnosti bivaju drastično promijenjeni djelovanjem halucinogena. Klasični halucinogeni djeluju putem različitih receptora u mozgu od kojih mnoštvo pripada serotonergičnim receptorima. LSD pokazuje najveću farmakodinamsku sveobuhvatnost te se osim uz serotonergične veže i na dopaminske i adrenergične receptore. Smatra se da glavninu učinaka postižu djelovanjem na 5-HT2A receptore gusto izražene u kortikalnim i subkortikalnim strukturama mozga. Strukturna i funkcionalna plastičnost mozga izazvana halucinogenima je jedan od novijih pravaca u istraživanju. Uočena je mogućnost halucinogena da izazivaju promjene na razini morfologije neurona, sinapsi, te aktivnosti i komunikaciji neuronskih mreža. Cilj ovog rada je pregledom dostupne literature navesti saznanja o utjecaju halucinogena na strukturnu i funkcionalnu plastičnost mozga te ih povezati sa fenomenologijom i potencijano mogućim terapeutskim učincima., Classic hallucinogens, DMT, 5-MeO-DMT, LSD, psilocybin, mescaline, DOI and DOB, are a class of drugs with a pronounced ability of altering the normal state of consciousness. Components of consciousness such as perception, emotions, cognition and the sense of our own subjectivity are drastically altered by hallucinogens. Classic hallucinogens act on various receptors in the brain most of which are of the serotonergic type. LSD is imbued with the largest pharmacodynamic versatility as it also binds to dopaminergic and adrenergic receptors. It is believed that most of the effects of hallucinogens are a consequence of their interaction with the 5-HT2A receptor which is densely expressed within cortical and subcortical structures of the brain. Structural and functional plasticity induced by classic hallucinogens is one of the new directions in research. Discoveries of hallucinogens ability to induce changes upon the morphology of neurons, synapses and the activity and connectivity within and among neural network have been made. The goal of this paper is, by reviewing the available literature, to specify the discoveries about the effects of classic hallucinogens on structural and functional plasticity and connect them with the phenomenology and potential therapeutic effects.

Cilj. Cilj je rada prikazati ciljeve i proces uspostave Hrvatskog ureda za DOI Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, razvoj i svojstva Sustava DOI-HR te dosadašnji rad i postignuća Ureda. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se deskriptivnom metodom opisuju osnovna svojstva identifikacijskog sustava za DOI, njegove registracijske agencije Crossref i Crossrefovog registracijskog ureda u Republici Hrvatskoj – Hrvatskog ureda za DOI. Uz analizu podataka zabilježenih krajem 2018. godine o tekućim hrvatskim znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima prikazuju se razlozi osnivanja, kao i pogodnosti članstva ostvarenog posredništvom Ureda. Rad obuhvaća prikaz radnog procesa Hrvatskog ureda za DOI, analizu i opis Sustava DOI-HR, njegove strukture, svrhe, funkcionalnosti, modele suradnje i načine dostave metapodataka. Rezultati. U radu je detaljno i pregledno prikazana uspostava nove usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ukazuje se na važnost osnivanja Hrvatskog ureda za DOI pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Opisuje se novi Crossre- fov model djelovanja nacionalnog ureda za DOI kojim se ostvaruje značajna financijska ušteda te pružaju ostale pogodnosti za nakladnike koji uslugu koriste posredništvom Hrvatskog ureda za DOI i sustava DOI-HR kao što je usluga provjere izvornosti rada (Similarity Check), tehnička podrška pri dodjeli i registraciji DOI-ja, trajna pohrana registriranih članaka i sveščića, održavanje trajnosti DOI-ja te poluautomatizirano uvr- štavanje članaka u Hrvatsku nacionalnu bibliografiju, pohranu i objavu na portalu Digi- talne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Praktična primjena. Rad je namijenjen široj knjižničarskoj zajednici i nakladnici- ma koji koriste ili žele koristiti uslugu dodjele i registracije DOI-ja posredništvom Ureda, kao i drugim nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama koje promišljaju o načinima osnivanja i djelovanja nacionalnog ureda za DOI. Originalnost/vrijednost. Rad opisuje uspostavljanje Hrvatskog ureda za DOI, nove usluge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, jedine nacionalne i jedne od tri sveučilišne knjižnice u svijetu koje primjenjuju novi Crossrefov model zastupanja nakladnika (Sponsoring Organisation). Prikazuje se potreba i način jedinstvenog i objedinjenog pružanja ove vrste usluge na nacionalnoj razini čiju je vrijednost prepoznalo i podržalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Opisan je jedinstveni sustav, Sustav DOI-HR, izgrađen za potrebe rada i djelovanje Ureda koji osim pružanja podrške pri izračunu/dodjeli i registraciji DOI-ja te dostavi metapodataka i objekata omogućuje i povezanost s drugim sustavima i istovremeno ostvarivanje drugih zadaća nakladnika i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao što su dostava i zaprimanje obveznog primjerka mrežne građe, njezino uvrštavanje u nacionalnu bibliografiju i u digitalnu knjižnicu.

U ovom diplomskom radu detaljno ćemo predstaviti knjižnicu Umjetničke akademije u Osijeku, prikazati njen plan i program, kao i specifičnosti koje ovu knjižnicu razlikuju od drugih knjižnica koje djeluju u sklopu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Nastojalo se ukazati na važnost visokoškolskih knjižnica koje su ključni katalizatori i potpora formalnom obrazovanju i razvoju informacijske pismenosti, kao i u kombiniranju knjižničnih zbirki i drugih dostupnih izvora informacija s nastavnim programima. Digitalizaciji bez koje je suvremeno obrazovanje i znanstveno-istraživački rad nezamisliv, posvećeno je posebno poglavlje. This thesis will present in detail the Library of the Academy of Arts in Osijek, its plan and program, as well as the specifics that set this library apart from other libraries at Josip Juraj Strossmayer University in Osijek. The aim was to highlight the importance of libraries in higher education, which are the support and key catalysts of formal education and the development of information literacy, as well as combining library corpus and other available sources of information with teaching programs. A special chapter has been devoted to digitization, without which contemporary education and scientific research work would be unimaginable.

U radu je posebna pozornost posvećena trendovima i problemima povezanim s identifikacijom autora znanstvenih djela.

Digital Object Identifier System je sustav prepoznavanja sadržaja u digitalnoj okolini putem DOI oznaka koje se pridodaju bilo kojoj vrsti sadržaja dostupnoj u digitalnom obliku.

U drugoj polovici 20. stoljeća razvoj tehnologije omogućio je objavljivanje knjiga na mediju koji nije isključivo papir. Elektroničko nakladništvo se razvija već petnaestak godina, no elektronička knjiga zauzima značajnije mjesto u izdavačkim planovima tek od 1998. godine. Autorica donosi definiciju elektroničke knjige i objašnjava njezinu specifičnost u odnosu prema tiskanoj knjizi. Smatra da je u elektroničkom okruženju važnije nego u tradicionalnom točno odrediti pojmove publikacija, izdanje i nakladnik. Objašnjava važnost Ugovora o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, donesenog 1996. godine, za čitanje i distribuciju elektroničke knjige. Rad donosi i naslove nekih elektroničkih knjiga objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Govori o zadacima knižničara koji imaju važnu ulogu u primjeni imformacijsko-komunikacijske tehnologije. Spominje prednosti tehnike tiska na zahtjev, te zaključuje da je budućnost knjige u komplementarnosti elektroničke i tiskane knjige.

Javni i besplatni repozitoriji općeg i specijalističkog znanja na Internetu olakšavaju pronalaženje informacija i skraćuju vrijeme potrebno za istraživanje. Traženu informaciju danas možemo pronaći za nekoliko trenutaka, a posljednja prepreka širenju informacija više nije tehnički nego socijalni faktor, odnosno društveni stav o dozvoljenosti dostupnosti nekih vrsta informacija.