Search

U ovome radu izrađujemo programsko rješenje s kojim bi koristeći se G kodom upravljali starijim kartezijskim koordinatnim robotom. Samim robotom upravljamo pomoću programabilnog logičkog upravljača (skraćeno PLC) tvrtke Delta. Kroz uvod upoznati ćemo se s osnovnim pojmovima ovog rada: roboti, PLC, G kod i industrija 4.0. Prvo ćemo predstaviti i sam kartezijski koordinatni robot, objasniti njegovu strukturu, prednosti i mane, te područja gdje se takva struktura upotrebljava. Taj se robot nalazi u sklopu Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava, te se prethodno koristio u industriji i kasnije u edukacijske svrhe. Zatim ćemo upoznati PLC pomoću kojega ćemo upravljati s robotom, njegovim mogućnostima i komunikacijskim. Koristeći softver CANopen Builder za izradu programa i upravljanje PLC-om, izraditi ćemo program koristeći se ljestvičastim dijagramom i jednu od značajki softvera, CNC urednik, za kreiranje putanje s G kodom koju će robot pratiti. U posljednja dva poglavlja pokazati ćemo detaljan opis programa s korištenim blokovima i koja je njihova funkcija, primjer korištene putanje G koda i kako sam program funkcionira. In this paper the main task is to write a program solution that will use G code to operate an older cartesian coordinate robot. The robot itself is controlled by a programmable logic controller (or PLC for short) manufactured by the company Delta. In the beginning of the paper we will introduce the basic concepts that relate to this theme: robots, PLCs, G code and Industry 4.0. We'll take a look at the cartesian coordinate robot, explain the configuration, it's benefits and downsides and lastly where this configuration is commonly used. The robot is located in the Laboratory for the design of manufacturing and assembly systems, with it being used in industries and later for educational purposes. After this we're going to talk about the PLC used to control the robot and the softver we use to achieve that. Using the CANopen Builder softver used for programming and controlling PLCs, using one of it's methods, the ladder diagram, to create a program to control the robot and using it's other feature, the CNC program editor, to make a G code program and a path which the robot will follow. In the last two chapters you will see a detailed description of the program and the function blocks that it uses, as well as a G code program created and how the program functions.

U ovom radu istraživane su naslage fliša sa otoka Paga i područja sjeverne Dalmacije. Na temelju zapažanja na terenu izrađeno je i analizirano osam geoloških stupova i napravljena je mikropaleontološka i petrografska analiza 11 mikroskospih preparata, kao i određivanje udjela karbonata u uzorcima. Tokom istraživanja je određeno pet različitih facijesa: lapori, koji ukazuju na hemipelagičko taloženje u distalnom području prodelte, horizontalno laminirani pješčenjaci koji su indikator vučnog transporta u uvjetima gornjeg strujnog režima, masivni pješčenjaci sa prisutnim amalgamacijama koji ukazuju na proksimalniji okoliš, koso laminirani pješčenjaci koji nastaju migracijom riplova u sporijim turbiditnim tokovima manje gustoće te slampovi koji ukazuju na podmorska klizišta povezana s nestabilnim podmorskim padinama. Petrografskom analizom određeno je da su analizirani pješčenjaci areniti, s većim udjelom karbonatne komponente u uzorcima iz sjeverne Dalmacije. Mikropaleontološkom analizom potvrđena je eocenska starost proučavanih naslaga. This thesis deals with flysch deposits of the Island of Pag and northern Dalmatia. Sedimentological logging was carried out on eight localities. Eleven samples from different localities were subjected to micropaleontological and petrographic analysis and determination of carbonate content. Five sedimentary facies were identified: (1) hemipelagic marls deposited in a distal prodelta setting, (2) plane parallel-stratified sandstones indicating deposition under tractive conditions; (3) massive and amalgamated sandstones suggesting a more proximal depositional setting; (4) ripple cross-laminated sandstones deposited from weaker and low-densitiy turbulent flows; and (5) slumps suggesting mass-movement along unstable subaqueous slopes. The results of petrographic analysis show that the study sandstones are arenites, with higher carbonate content in the samples from northern Dalmatia. Micropaleontological analyisis confirmed the Eocene age of the study deposits.

U ovom radu bavimo se rekonstrukcijom kartezijevog koordinatnog robota. Potreba za samom rekonstrukcijom došla je zbog zastarjelosti opreme i korisničkog sučelja koji su na robotu bili implementirani nekoliko desetljeća i koji se danas više nigdje u industriji ne koriste. Kroz rad obuhvatit će se tri velike cjeline kroz koje je izvršena rekonstrukcija samog robota: I. Odabir nove opreme II. Implementiranje nove opreme na robota III. Programiranje robota i osposobljavanje njega za daljnji razvoj Kroz prvu cjelinu prikazat će se i opisati nova, ali i zastarjela oprema robota. Detaljno će se opisati specifikacije svake komponente, a na kraju će se usporediti sve komponente zastarjele opreme, koje se zamjenjuju, s novim komponentama. U drugoj cjelini opisat će se implementacija novih komponenti na postojeći robot. Prikazat će se njihovi položaji i objasniti razlog i način implementacije. Osim samog postavljanja komponenti potrebno je i elektronički ih spojiti. Sheme elektroničkog spajanja možete vidjeti u prilozima na kraju rada, a opis spajanja možete pročitati u poglavlju 3. Zadnji dio rekonstrukcije kartezijevog koordinatnog robota obuhvaća programiranje samog robota. U poglavljima 4 i 5 možete vidjeti detaljan opis i prikaz programa potrebnih kako bi se robot osposobio za rad, ali i za daljnji razvoj. Robot se nalazi u sklopu Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, i nakon završetka rekonstrukcije koristi se za daljnje edukacijske svrhe. In this paper, we deal with the reconstruction of the Cartesian coordinate robot. The need for the reconstruction itself came about due to the obsolescence of the equipment and the user interface that had been implemented on the robot for several decades and are no longer used anywhere in the industry today. The work will cover three large chapters through which the reconstruction of the robot itself was carried out: I. Selection of new equipment II. Implementation of new equipment on the robot III. Programming the robot and preparing it for further development The first part will show and describe new and also outdated robot equipment. The specifications of each component will be described in detail, and at the end, all the components of the obsolete equipment, which are being replaced, will be compared with the new components. The second part will describe the implementation of new components on the existing robot. Their positions will be shown and the reason and method of implementation will be explained. In addition to installing the components, it is also necessary to connect them electronically. You can see the electronic connection schemes in the appendices at the end of the paper, and you can read the description of the connection in chapter 3. The last part of the reconstruction of the Cartesian coordinate robot includes the programming of the robot itself. In chapters 4 and 5, you can see a detailed description and presentation of the programs needed to prepare the robot for work, as well as for further development. The robot is located in the Laboratory for the design of manufacturing and assembly systems and after the completion of the reconstruction, it is used for further educational purposes.

U ovom diplomskom radu određene su geokemijske i mineraloške značajke sedimentne jezgre iz deltne ravnice rijeke Mirne. Cilj rada je određivanje koncentracija određenih elemenata u sedimentu delte. Na temelju prikupljenih podataka nakon mineraloških analiza zaključeno je da u ukupnom uzorku orijentiranih preparata prevladavaju karbonati, a daljnim detaljnijim analizama u uzorcima su pronađeni i minerali glina. Sediment delte rijeke Mirne taložen je u mirnom okolišu. Koncentracije elemenata unutar sedimenta ne ukazuju na značajan antropogeni utjecaj. In this graduate thesis, the geochemical and mineralogical characteristics of the sedimentary core from the delta plain of the river Mirna have been determined. The aim of the research is to determine the concentration of certain elements in the delta sediment. Based on the data collected after the mineral analyzes it was concluded that carbonate is predominant in the total sample-oriented preparations, and further detailed analyzes in the samples have found the clay minerals. The sediments of the delta of the Mirna River have been deposited in a peaceful environment. Concentrations of elements within the sediment do not indicate significant anthropogenic influence.

U ovom diplomskom radu određene su granulometrijske i geokemijske karakteristike tri plitke jezgre dubine od oko 10 m iz područja delte rijeke Neretve. Cilj rada je određivanje prirodnih (pozadinskih) koncentracija određenih elemenata u sedimentu delte, te postoji li antropogeni doprinos njihovim koncentracijama. Rezultati granulometrijskih analiza ukazuju na dominaciju frakcije praha i malu zastupljenost frakcije šljunka. Glavni izvor elemenata u tragovima su čestice koje su nastale trošenjem magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stijena kroz koje teče rijeka Neretva. Snažne pozitivne korelacije Al s Fe i elementima u tragovima ukazuju na njihovu povezanost, te na povezanost s glinom. Prema tome, gline imaju veliku ulogu u prijenosu elemenata u tragovima. Suprotno tome, snažna negativna korelacija Al s Ca, Mg i Sr, te pozitivna korelacija Ca i Mg pokazuju povezanost tih elemenata s karbonatima. U sedimentu analiziranih jezgara, na istim dubinama na kojima su zabilježeni visoki udio karbonata i visoke koncentracije Ca, zabilježene su niske koncentracije Al i Fe i obrnuto, što ukazuje na izmjenu perioda u kojem je dominiralo taloženje karbonata i onog s dominantnim taloženjem terigenog materijala. Koncentracije elemenata u jezgrama su u okviru pozadinske koncentracije, te nije primjetan antropogeni utjecaj. In this graduate thesis, granulometric and geochemical characteristics of three shallow core, depths of about 10 m, in the area of the Neretva River Delta have been determined. The aim of the research is to determine the natural (background) concentration of certain elements in the delta sediment and whether there is anthropogenic contribution to their concentrations. The results of granulometric analysis indicate the dominance of the silt fraction and the low representation of the gravel fraction. The main source of trace elements is the particles generated by the consumption of magmatic, metamorphic and sedimentary rocks through which the river Neretva runs. Strong positive correlations of Al with Fe and trace elements point to the connection of those elements with clay. Therefore, clay has a major role in the transfer of trace elements. Conversely, the strong negative correlation of Al with Ca, Mg and Sr, and the positive correlation of Ca and Mg show the connection of those carbonate elements. In the sediment of the analyzed cores, low concentrations of Al and Fe were observed in the same depths as the high carbonate and Ca content, and vice versa, suggesting a change in the period dominated by the deposition of carbonate and the dominant sedimentation of terigene material. Concentrations of core elements are within the background concentration, and no anthropogenic influence is noticed.

Rijeka – Transformacija prostora Delte u sustav tematskih perivoja

Moja zadaca je bila istražiti pleistocenske sedimente na padini Južnog Velebita, a cilj ovog rada bio je utvrditi porijeklo detritusa u pleistocenskim sedimentima usporedbom s litologijom naslaga prisutnih u podrucju NP Paklenica. Na lokalitetu u zaseoku Marasovici u kanjonu Velike Paklenice prikupljeni su uzorci detritusa za kabinetsku analizu granulometrijskog sastava, morfologije i mikrofacijesa. Na deltnim konglomeratima u Selinama provedena je terenska granulometrijska analiza i brojanje valutica razlicitih litologija. Na uzorcima iz aluvijalnog konglomerata u Selinama provedena je kabinetska analiza mikrofacijesa. Svojstva sedimenta u Velikoj Paklenici pokazala su da je detritus bio istaložen subglacijalno kao podinska morena ledenjaka, a potjece od naslaga pretpostavljene gornjepermske, donje, srednje i gornjetrijaske te donjejurske starosti. Aluvijalni i deltni sedimenti u Selinama sadrže detritus iste geološke starosti koji potjece od naslaga pretpostavljene gornjepermske, donje, srednje i gornjetrijaske, donje i srednjejurske, donjekredne i paleogenske starosti. Deltni i aluvijalni konglomerati u Selinama istaloženi su iz ledenjacke vode glaciofluvijalnim transportom. My task was to study Pleistocene deposits at the foothills of the South Velebit Mt. and the aim of this thesis was to determine the origin of debris in Pleistocene deposits from Velika Paklenica and Seline by comparing them to lithologies present in Paklenica National Park area. In village Marasovici in Velika Paklenica Canyon, samples of detritus were collected for granulometry, morphology and microfacies cabinet analyses. In Seline locality, method of field granulometry and counting of different lithologies were used on delta conglomerates, but cabinet microfacies analyses were used on alluvial conglomerate samples. The characteristics of Velika Paklenica samples show that debris was subglacialy deposited as ground moraine. Debris belongs to lithologies of possible Upper Permian, Lower, Middle and Late Triassic and Lower Jurrasic age. Debris in Seline alluvial and delta deposits belongs to the same lithologies of possible Upper Permian, Lower, Middle and Late Triassic, Lower and Middle Jurrasic, Lower Cretaceous and Paleogene age. The Seline alluvial and delta conglomerates were deposited by glacial meltwaters.

Purpose This study used multi-element signatures of stream sediments to assess both natural and human-induced impact on fluvial system in the River Neretva delta receiving environment over time. The river basin actually comprises several sub-catchments, and the geochemical features of major elements, trace metals radiometric and mineralogical characterisation of river bed sediments were used to assist the interpretation of the environment of deposition and its subsequent modifications caused by various anthropogenic pressures within the river basin. Materials and methods Five sites were chosen for sediment sampling at key locations within the study area with assumed undisturbed, continuous sedimentation process. At each of the sites, three representative cores were taken by scuba divers. Sample sites were selected in order to reflect the influence of different sub-catchments they belong to and the land-use pattern of the surrounding area. Samples were analysed for pH, redox-potential, granulometry, mineralogy, thermogravimetry, major and trace element concentrations and radionuclide activities. The univariate and multivariate statistics were applied. The geochemical normalisation of data was done using Al, the procedure based on calculation of the regression line of the metal on the normaliser followed by testing the ratios metal/normaliser on all data-points. Results and discussion All studied sediments are classified as silt, ranging from clayey silt to silt and sandy silt. Mineralogically, the sediments were dominated by carbonates and quartz. The chemical contaminant data are generally of good quality, mostly below guideline levels. Sedimentation rates were estimated using vertical distribution of 137Cs activities. Normalisation of TMs done by using Al shows strong R2 adj values for the regressions of Al and V, Al and Cr, and Al and Ni. However, Al cannot fairly explain the fluctuation of the concentrations of Cd, Cu, Pb and Zn in sediment cores from all of the sampling sites. Generally, inorganic scavengers such as clay minerals followed by Fe and Mn oxides and S (pyrite and gypsum) seem to be dominant factors controlling TMs in studied sediments. Conclusions Although the River Neretva delta occupies a rather small area, the geochemical features of major and trace elements and 137Cs activities show complex sediment provenances. Each of the sampling sites reflect exactly different effects of anthropogenic intervention that particularly refer to the changes in river morphology and ecology, along with the altered flow regimes within the catchment on sediment loads and quality.

Interpretacija rezultata provedenog istraživanja, prikazana u ovom radu, opisuje i objašnjava promjene u okolišima taloženja na području delte rijeke Neretve kroz mlađi pleistocen i holocen, kao i utjecaj promjene razine mora na sedimentaciju i oblikovanje same delte. Na 38 uzoraka sedimenata iz jezgre DP (dubina 119 m) izvađene u deltnoj ravnici rijeke Neretve, napravljene su granulometrijske analize, koje pokazuju jasnu podijeljenost jezgre na dva dijela: gornji (plići) (0 - 30 m) i donji (dublji) (30 - 119 m). U donjem dijelu jezgre, dominantno se nalaze pjeskovito-šljunkoviti sedimenti, taloženi u aluvijalnim okolišima mlađeg pleistocena, kada je razina mora bila znatno niža od današnje. U gornjem dijelu jezgre, od 30 m dubine pa do površine, prevladava muljeviti sediment, koji odgovara taloženju u uvjetima nakon razdoblja posljednjeg glacijala, kada je more preplavilo nekadašnju neretvansku dolinu i stvorilo duboki estuarij. Rezultati kalcimetrije, provedene na uzorcima iz plićeg dijela jezgre (0 - 30 m), kreću se u rasponu od 31% - 54% i pokazuju taloženje u uvjetima miješano karbonatno-siliciklastičnog šelfa, kakvi danas vladaju u području istočnog dijela Jadranskog mora. S obzirom na veliku ekološku i ekonomsku važnost najznačajnije delte na obali Hrvatske, sustavno istraživanje evolucije delte rijeke Neretve i procesa koji se odvijaju u njoj mogli bi značajno doprinijeti njenoj zaštiti i očuvanju. Interpretation of results obtained by this research describes and explains changes of depositional environments in the area of the Neretva River delta during Younger Pleistocene and Holocene, as well as influence of the sea-level changes on sedimentation and development of delta. Granulometric analyses were done on 38 samples from the core DP (119 m depth) extracted from the deltaic plain of the Neretva River. Results showed that the core could be divided in two parts: upper (0 - 30 m) and lower (30 - 119 m) part. The lower part of the core contains dominantly gravely and sandy sediments, which were probably deposited in the alluvial environments in the Younger Pleistocene, when the sealevel was much lower than today. In the upper part of the core, muddy sediment is prevailing, and this was interpreted as deposition after last glacial period, when sea flooded former Neretva River valley and created deep estuary. Results of calcimetry in the upper (muddy) part of the core showed values between 31% - 54% which reflects deposition in the conditions of carbonate-siliciclastic shelf, which are present today in the eastern part of the Adriatic Sea. Neretva River delta is the most significant delta in Croatian coast, with huge ecological and economic importance, and systematic researches of the evolution of the delta and processes in the delta could significantly contribute to its protection.

Zadatak ovoga rada je bila izrada mobilne aplikacije za pretrazivanje botaničkog ključa. Korisnici pomoću aplikacije mogu pretraživati porodice biljaka iz baze podataka HIRC-a. Omogućene su pretrage po imenima porodica, međusobna usporedba dviju porodica te njihov prikaz po sličnostima i razlikama, te je omogućena pretraga porodica po njihovim karakterističnim svojstvima. Aplikaciji za rad je potrebna internet konekcija iz razloga što komunicira sa HIRC-ovom bazom podataka putem WCF servisa. Aplikacija je razvijena putem razvojne okoline Android Studio, pisana je u programskom jeziku Java koristeći Android SDK (Software Development Kit). The task of this assignment was to build a mobile application for botanical keys search. Users can search for families by their names , they can compare two families and display their differences or similarities by their characteristics, you also have the option to identify a family by selecting a list of characteristics. The application needs a constant Internet connection because it communicates with HIRC-s database via WCF services. The application was developed in Integrated Development Environment Android Studio, in programing language Java while using Android SDK.

Proučen je format DELTA te opisana njegova struktura i pravila formatiranja podataka. Oblikovan je vlastiti model podataka za evidenciju porodica i njihovi svojstava. Nad njime je razvijeno vlastito rješenje koje radi sa podacima dobivenim iz DELTA formata, a omogućava generiranje opisa porodica, usporedbu porodica te generiranje popisa sličnosti i razlika te identifikaciju porodica prema skupu prepoznatih svojstava. Rješenje je izvedeno koristeći klijent – poslužitelj arhitekturu gdje se poslužitelj odnosno servis brine za generiranje skupa traženih podataka, a klijent za njihovo formatiranje i prikaz. Za potrebe prebacivanja podataka iz DELTA formata u osmišljeni model izrađen je vlastiti parser DELTA formata.

U radu je prikazana problematika prostora donjeg toka Neretve, njegovo trenutno stanje te što bi se moglo očekivati u budućnosti s obzirom da područje nije prirodno zaštićeno, a nužno mu je potrebna zaštita. Rješenje bi trebalo biti proglašenje delte Neretve parkom prirode, ali tu dolazi do nesuglasica između lokalnog stanovništva i vlasti, zapravo, pitanje je kome to više odgovara? Uz analizu postojećeg stanja navedene su i potencijalne mjere i zahvati na tom prostoru koji bi mogli doprinijeti razvitku i kvalitetnijem načinu života. Razni projekti u gornjem toku Neretve se provode na štetu njezinog donjeg dijela, bez odgovornosti za posljedice na ovom području. Za budući razvoj od vitalne važnosti će biti međusobna suradnja stanovništva i suglasnost o zaštiti prirode ovog područja. This analysis is addressing the problem of the area of the lower flow of river Neretva and its future, taking into account that it has not been registered as natural heritage. The solution to this problem should be that the area is registered as a nature park. At this point a question of the real benefit gained from registering the area arises; is it a decision made by the government for government or for the common good, and the first ones to ask this question is the local population. Along with the analysis of pre-existing condition, this work encloses proposals of measures and interventions to the concerning area that have the potential to contribute to the development of the area and to improve the quality of life for the local population. A variety of projects that concern the upper flow of river Neretva are realized without sensibility for the area of the lower flow. It is undisputed that, in the sake of further development of the area, cooperation of the whole population is of the highest importance.

Rijeka Neretva izvire u visokome dinarskom kršu i svojim ga tokom presijeca okomito i ulijeva se u Jadransko more. Od mjesta Počitelj postaje nizinska rijeka koja je, nanoseći fluvio-glacijalni i aluvijalni materijal, potopila krške zavale u donjem toku i stvorila deltu u duljini oko 40 i širine od 5 do 10 km. Deltu Neretve dijele obronci Biokova (Rilića) i Gabeoska greda na dvije zasebne cjeline: Gornjoneretvansku deltu ili Svitavsko blato i Deransko jezero (Hutovo blato) u granicama Bosne i Hercegovine i Donjoneretvansku deltu u granicama Republike Hrvatske, koja je i predmet rasprave u ovome radu. Donjoneretvanska se delta može prema uvjetno-homogenoj regionalizaciji, a prema kriteriju prirodnih elemenata, podijeliti na šest mikrocjelina: Vidovsko blato, Vrbovci-Koševo, Kuti, Luke, Rogotin-Ušće i Opuzen-Ušće. Prema kriteriju socio-kulturnih i naseljenih područja ona se dijeli na četiri mikrocjeline: krško-vapnenački okvir (brdsko područje), rubno područje (kontakt krša i močvare), aluvijalnu ravnicu (uz tok Neretve i Male Neretve) i morsko pročelje. Prema nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji i centralitetu naselja razlikuju se tri cjeline: metkovačko, opuzensko i pločansko područje., The Neretva river springs in high dinaric karst and with its current intersects it vertically and flows into the Adriatic sea. From the place of Počitelj it becomes lowlands river which through deposition of fluvio-glacial and alluvial material flooded karst basins in the lower stream and created a delta 40 km long and 5 – 10 km wide. The Neretva delta is divided with slopes of Biokovo (Rilići) and Gabelska greda on two different units: the Upper-Neretva delta or Svitavsko blato and lake Deransko (Hutovo blato) within borders of Bosnia and Herzegovina, and the Lower-Neretva delta within borders of Croatia, which is the subject of this work. Lower-Neretva delta can be divided according to a Conditional-Homogenous regionalization and criterium of natural elements into six micro-units: Vidovsko blato, Vrbovci – Koševo, Kuti, Luke, Rogotin – Ušće and Opuzen – Ušće. According to criterium of socio-cultural and un-migrated areas it can be divided into four micro-units: Karst – limestone frame (mountain area), bordering area (contact between karst and swamp), alluvial plane (flow of the Neretva and the Mala Neretva) and seafront. According to nodal-functional regionalization and central settlements it can be divided into three units: the area of Metković, Opuzen and Ploče.

Na južnim obroncima Ivanščice, sjeverno od Bedekovčine u selu Lug Orehovički, snimljen je detaljan geološki stup ukupne debljine 33 m. Na osnovu terenskih zapažanja, analiza granulometrijskog sastava i analize sadržaja CaCO3 istraživani sedimenti grupirani su u dva facijesa: facijes laminiranih pijesaka s proslojcima pješčenjaka i lećama šljunka (F1) i facijes masivnih pijesaka i siltoznih pijesaka (F2). Facijes F1sastoji se od vrlo sitnog ili sitnog dobro sortiranog horizontalno ili koso laminiranog pijeska s lećama sitnozrnatog šljunka i proslojcima dobro sortiranog sitnozrnatog slabo vezanog litičnog arenita. Facijes (F2) se sastoji od masivnih slojeva dobro sortiranog sitnozrnatog pijeska i srednje sortiranog siltoznog pijeska. Taloženje sedimenata odvijalo se krajem gornjeg miocena na čelu delte u vrlo plitkom brakičnom jezerskom okolišu. Modalni sastav pješčenjaka kao i zajednica teških minerala u pijescima pokazali su da su izvorišne stijene klastičnog detritusa najvećim dijelom bile starije sedimentne stijene i raznovrsne metamorfne stijene, a samo manjim dijelom kisele magmatske stijene. Mineraloška i strukturna zrelost pješčano-siltnog detritusa, kao i nedostatak krupnijeg klastičnog detritusa, sugeriraju njegov dulji transport, tj. porijeklo iz udaljenijih izvorišta.

Rad se bavi hidrogeografskim obilježjima delte Neretve kroz povijest od malaričnih močvara preko tradicionalnog jendečkog do suvremenog kazetnog krajolika. Rad ističe pozitivne i negativne strane tranformacije prostora.

Izrađena je geomorfološka karta područja delte rijeke Neretve u mjerilu 1:25000 na morfogenetskom i morfostrukturnom principu.

Razglobljena je geomorfološka problematika značajki nastanka i evolucije delte rijeke Neretve.

A combination of recent intensive observations and simulations with two numerical models is used to revisit the issue of the northern Adriatic response to strong bora episodes. New observed and simulated data reinforce the view that an episode of strong bora wind provokes a double-gyre (cyclonic, Trieste, and anticyclonic, Rovinj) response north of the Po Delta - Pula line. During an intense bora episode, both measured and modeled statistics picture a downwind, highly-polarized (ε ≤ 0.18), and almost depth-independent (γ ≥ 0.93) flow within the Trieste gyre NW arm. Its NE arm maintains a sharp polarization and strong depth dependence while exhibiting lower speeds, with models in good accord with observations. The current statistics for Rovinj gyre provides lower maximum and average speed values and less polarized (ε ≤ 0.54) but still rather depth independent (γ ≥ 0.94) flow, while exhibiting clockwise rotation. The north arm of the Senj gyre (positioned south of the Po Delta – Pula line) enjoys more lateral freedom, and exhibits less rectilinear (ε ≤ 0.42) flow. Our review demonstrates that the modeling studies based on ECMWF wind fields fail to capture the smaller- scale vorticity due to orographic incisions in the Dinaric Alps. The COAMPS® model successfully simulated the onset, duration, and decay of the wind peaks exhibiting a tendency to overpredict the strength of the bora wind. Our simulations have identified the shallow NW coastal strip as an important source of colder water observed in a sequence of remotely sensed SST fields derived from AVHRR data.

Dolina na ušću rijeke Neretve, kroz dugu geološku povijest, nastajala je donosom nanosa s uzvodnog dijela sliva, pri različitim klimatskim uvjetima i različitom hidrološkom režimu rijeke. U interakciji s morem razvijala se delta. U daljoj prošlosti, dok još nije bilo ozbiljnijeg utjecaja čovjeka na prirodne procese, delta se u dinamičnoj ravnoteži razvijala prema moru, čime se dolina povećavala. U novije doba, čovjek je većim zahvatima na slivu osjetno promijenio prirodne procese. Raznom izgradnjom na slivu, npr. izgradnjom hidroenergetskog sustava, protuerozijskim mjerama i sl., bitno se promijenio proces gibanja sedimenta na slivu, a time i u samoj rijeci Neretvi. Sustavom obrane od poplava spriječeno je izljevanje rijeke i plavljenje doline te donos novog materijala na širem području delte. Posljedica toga je snižavanje kota terena u dolini, te povlačenje delte prema kopnu. U zadnje vrijeme naročito je naglašeno ispiranje i produbljenje korita rijeke za vrijeme nadolaska poplavne vode, što je uzrokovano koncetracijom toka u okvirima regulacijskih građevina. Ova pojava može se uočiti na osnovi obrade geodetskih snimki iz različitih vremena, u razdoblju nekoliko desetljeća. U radu su prikazani rezultati obrade zabilježenih stanja, koji potvrđuju uočenu pojavu nedovoljnog donosa sedimenta u dolinu.

Tijekom 2004. godine u rijeci Neretvi mjereno je stanje prodora mora u korito rijeke tijekom sezone svibanj-listopad. Isto kao i u prethodnoj 2003. godini vrlo detaljno je zabilježen način prodora mora u rijeku. Posebno je detaljno obrađeno samo ušće i tečenje oko spruda u moru neposredno oko ušća. Ovo je izuzetno važno za određivanje rubnog uvjeta u numerićkom modelu. Numerički model je razvijen za uslojeno tečenje u okviru magistarskog rada kandidata Igora Ljubenkov. Model je kalibriran i proveden je proračun uslojenog tečenja u rijeci Neretvi za 2004. godinu. Za vodonosnik započet je razvoj složenog numeričkog modela kojeg razvija kandidat Hrvoje Gotovac kroz obranjeni magistarski rad i disertaciju koja je u tijeku.

Gornjomiocenska regresija u jugozapadnom rubnom području Panonskog bazena (Žumberak, Republika Hrvatska) Late Miocene Regression on the SW Margin of the Pannonian Basin (Mt. Žumberak, Croatia) Marijan Kovačić, Mirjana Miknić, Koraljka Bakrač, Anita Grizelj, Lara Wacha & Davor Vrsaljko Institut za geološka istraživanja, Sachsova 2, 10.000 Zagreb Ključne riječi: gornji miocen, regresija, Panonski bazen, Žumberak, jezero, delta, progradacija Key words: Late Miocene, Regression, Pannonian Basin, Mt. Žumberak, Lake, Delta, Progradation U ovome radu prikazana je dinamika taložnog sustava tijekom gornjeg miocena u jugozapadnom rubnom području Panonskog bazena (Sl. 1), te sastav i podrijetlo klastičnog detritusa kojim je taj dio bazena zapunjavan. Istraživanja su izvršena na geološkom stupu Malunje-I (Mal-I) smještenom na jugoistočnim padinama Žumberka (Sl. 2). Najniži dio istraživanih naslaga sastoji se od masivnih lapora s bogatom zajednicom ostrakoda i dinocista koja ukazuje na gornjopanonsku starost naslaga i dubljevodni bazenski okoliš sedimentacije, gotovo bez terigenog utjecaja (Sl. 3). Središnji i viši dio slijeda stratigrafski pripada pontu (Sl. 3). Središnji dio slijeda sastoji se od izmjene siltoznih lapora, kalcitičnih siltita, siltova i siltoznih pijesaka. Njihovo taloženje se, prema bogatoj zajednici ostrakoda, dinocista i mekušaca odvijalo u distalnijem jezerskom okolišu sa slabim terigenim utjecajem (prodelta) (Sl. 3). Viši dio istraživanih naslaga sastoji se od izmjene pijesaka i siltova pri čemu udio pijesaka raste idući u mlađi dio naslaga (Sl. 3). Fosilna zajednica mekušaca, ostrakoda i dinocista sugerira plići proksimalni jezerski okoliš taloženja sa stalnim, povremeno snažnim terigenim utjecajem (čelo delte) (Sl. 3). Najviši dio istraživanih naslaga sastoji se od bezfosilnih, siltozno-glinovitih i pjeskovitih sedimenata najvjerojatnije taloženih u okolišu deltne ravnice. Sastav klastičnog detritusa karakterizira postupna promjena zajednice teških minerala (Sl. 3). U nižem dijelu naslaga dominiraju dolomit i najrezistentniji prozirni teški minerali (turmalin, cirkon, rutil). Njihov udio u središnjem dijelu naslaga opada, a raste udio granata i epidota. Detritus najvišeg dijela naslaga karakterizira nestanak granatsko-epidotske mineralne asocijacije uz istovremeno povećanje udjela distensko-staurolitske mineralne asocijacije. Izvor klastičnog detritusa nižeg dijela naslaga najvjerojatnije su bile stijene mezozojske karbonatne platforme i kredne siliciklastične stijene sa Žumberka (ŠIKIĆ et al., 1979). Klastični detritus iz višeg dijela naslaga sadrži mineralnu zajednicu karakterističnu za stijene regionalnog metamorfizma koje nisu poznate na Žumberku niti u njegovoj blizini i najvjerojatnije potječe iz udaljenijih izvorišta. Ta je zajednica poznata iz gornjeg miocena i donjeg pliocena Hrvatskog zagorja gdje je pretpostavljena njena Alpska provenijencija (KOVAČIĆ, 2004). Miješanje materijala lokalnog i regionalnog podrijetla u središnjem dijelu stupa (Sl. 3) ukazuje na istovremeni donos klastičnog detritusa iz dva različita izvorišta. Promjene fosilne zajednice mekušaca, ostrakoda i palinomorfa, kao i promjene okoliša taloženja iz dubljevodnog bazenskog, preko prodeltnog i čela delte u okoliš deltne ravnice, od gornjeg panona do kraja ponta, ukazuju na oplićavanje i zatrpavanje sedimentacijskog prostora, tj. regresiju. Generalni trend pokrupnjavanja čestica pokazatelj je jačanja terigenog utjecaja. Sastav terigenog detritusa indicira da su tijekom gornjeg miocena karbonatno-siliciklastične izvorne stijene lokalne provenijencije zamijenjene siliciklastično-metamorfnim stijenama regionalne provenijencije. Postupnost svih navedenih promjena sugerira kontinuitet regresivnog sedimentacijskog slijeda od gornjeg panona do kraja ponta. LITERATURA: KOVAČIĆ, M. (2004): Sedimentologija gornjomiocenskih naslaga jugozapadnog dijela Panonskog bazena.- Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 203 str. ŠIKIĆ, K., BASCH, O. & ŠIMUNIĆ, An. (1979): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100.000, Tumač lista Zagreb. Geol. zavod, Zagreb, Sav. geol. zavod, Beograd, 1-81. Slika 1: Shematski prikaz Panonskog bazena i okolnog područja. Strelicom je označen položaj Žumberačkog gorja. Figure 1. Sketch of the Pannonian Basin and its surroundings with location of Žumberak Mt. (marked with an arrow). Slika 2: Lokacija geološkog profila Malunje-I (Mal-I). Figure 2: Map showing the position of the geological column Malunje-I (Mal-I). Slika 3: Geološki profil Malunje-I. Figure 3: Geological column of Malunje-I.

U sklopu razvojnog projekta kojeg sufinanciraju Hrvatske vode, tijekom sušnog razdoblja 2002. godine provedeno je složeno mjerenje slanosti u području donje Neretve, kako u površinskim vodotocima, tako i u podzemnoj vodi doline. Mjerenjem je pokazano stanje zaslanjenosti u sušnom (ljetnom) razdoblju uslijed promjenljivog dotoka slatke vode sa sliva, posebno u koritu rijeke Neretve. U nestacionarnim uvjetima toka u rijeci, zbog promjenljivog rada hidroelektrana, "klin" mora koji je uvučen u rijeku vrlo je stabilan. U novoizgrađenim pijezometrima kontinuirano je mjerena razina vode, a u kraćim vremenskim razmacima mjereni su parametri kakvoće vode.

Autor raspravlja o prednostima trgovanja opcijama na terminske ugovore u odnosu na direktno trgovanje terminskim ugovorima na terminskom tržištu i u tu svrhu objašnjava što su to opcije (call i put), koji su sudionici u trgovanju opcijama, kakva su njihova trgovačka raspoloženja - očekivanja i alternative, što je to intrinzična ili stvarna i ekstrinzična ili vremenska vrijednost te objašnjava osnovne strategije trgovanja opcijama i iznosi njihove prednosti., The author discusses the advantages of call and put trade on time contracts in relation to direct trade by time contracts at future market. In this purpose he explains what call and put are, what are the participants in call and put trade, what are their trade feelings-expectations and altematives, what is intrinsic or real and extrinsic or time value of call and put, and explains basic strategies of call and put trade. He also explains number delta (5) and gives a review of call and put which have been dealt at time stock markets in USA. Finallv, he makes a conclusion about advantages of call and put trade on time contracts in relation to direct trade by time contracts.

Pontski sedimenti sjevernog ...

Naslage otkrivene kod Huma Zabočkog odlagane su u okolišu delte. U zajednici fosilne faune prevladavaju kongerije.

Rad daje prikaz nastanka i razvoja delte Mississippi, te prikaz mehanizma nastanka riječnih delta općenito.