Search

Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrditi kvalitetu sažetaka randomiziranih kontroliranih kliničkih istraživanja koja ispituju učinkovitost proizvoda u terapiji bora. Materijal i metode: Obavljena je PubMed pretraga svih randomiziranih kontroliranih kliničkih istraživanja na temu bora objavljenih između 2017. i 2022. godine. Sažetci su pretraživani koristeći ključnu riječ „wrinkles“, a uključeni su svi kojima je bio dostupan sažetak te su bili na engleskom jeziku. Pretraživanje je obavljeno u kolovozu 2022. Kako bi se ocijenila kvaliteta sažetaka uključenih ispitivanja korišten je CONSORT alat koji sadrži sedamnaest stavki. Rezultati: Pubmed pretraga rezultirala je sa 350 sažetaka randomiziranih kontroliranih kliničkih istraživanja, od kojih je izuzeto 58. Medijan ukupnog zbroja svih stavki CONSORT liste bio je 7 ( interval pouzdanosti 6-7) za ukupni promatrani period. Najveća zabilježena vrijednost bila je 12 od ukupno 17 stavki koje bi prema CONSORT-u sažetak trebao sadržavati. Ni jedan sažetak nije imao svih 17 stavki navedenih u sažetku te podatke o financiranju istraživanja. Najmanje su dostupne informacije o financiranju, randomizaciji i podaci o ispitanicima. Zaključak: Kvaliteta sažetaka randomiziranih kontroliranih kliničkih istraživanja o terapiji bora je niska., Objectives: To analyze the quality of abstracts of randomized controlled trials on wrinkles available on PubMed using the CONSORT checklist. Material and methods: A PubMed search of all randomized controlled clinical trials on wrinkles published between 2017 and 2022 was performed. Abstracts were searched using the term „wrinkles“. Criteria of inclusion was available abstract and English language. The search was performed in August 2022. In order to evaluate the quality of the abstracts of the included trials, the CONSORT checklist containing seventeen items was used. Results: A PubMed search resulted in 350 abstracts of randomized controlled clinical trails, of which 58 were excluded. The median of the total sum of items from the CONSORT checklist was 7 ( confidence interval 6-7) for the entire observed period. The highest recorded value was 12 items out of a total of 17 that, according to CONSORT checklist, an abstract should contain. Not a single abstract had all of the 17 items listed in the abstract and data on the research funding. The least available information is about research funding, randomization and data on research participants. Conclusion: The quality of abstracts of randomized controlled trials on wrinkles is low.

U ovom diplomskom radu opisane su slampirane Prominske naslage na području Karina, Korlata, Novigrada i kanjona Krke i Čikole raspona starosti od srednjeg eocena do ranog oligocena. Analiza istraživanih naslaga i slampova omogućuje interpretaciju taložnih okoliša gdje vrlo česta promjena veličina čestica najvjerojatnije govori o čestoj promjeni bazenskih uvjeta. Naslage i sami slampovi izgrađeni su uglavnom od kalkarenita, kalklutita i manjim dijelom lapora. Istraživane Prominske naslage taložene su u Dinarskom predgorskom bazenu čija je površina uslijed tektonike borana i diferencirana u nekoliko asimetričnih subbazena. Istraživani lokaliteti nalaze se u subbazenima Krke, Čikole, Korlata i Novigrada. Lokaliteti Kistanje, kanjon Čikole, Karin i Korlat pokazuju smjer slampiranja prema JZ, dok lokaliteti Ključica i Novigrad imaju orijentaciju slampiranja prema SI. Smjer slampiranja je općenito okomit na pružanje rubova subbazena, a njihov prostorni raspored ukazuje da su subbazeni generalno bili strmiji duž sjeveroistočnih rubova, što je pogodovalo opetovanom slampiranju uzrokovanom najvjerojatnije sintaložnom tektonskom aktivnošću. This Master’s Thesis describes slumps within the Middle Eocene to Early Oligocene Promina Beds in the areas of Karin, Korlat, Novigrad and the Krka and Čikola canyons. Analysis of the investigated deposits and slumps enables the interpretation of sedimentary environments, in which frequent changes in particle size most likely indicate frequent changes in basin conditions. The deposits and the slumps themselves comprise mainly calcarenites and calcilutites and marl to a smaller extent. The investigated Promina Beds were deposited in the Dinaric Foreland Basin, which was folded due to tectonics and consequently differentiated into several asymmetrical sub-basins. The investigated slumps are in the sub-basins of Krka, Čikola, Korlat and Novigrad. Slumps at localities Kistanje, Čikola canyon, Karin and Korlat are oriented towards the SW, while slumps in the area of Ključica and Novigrad are oriented towards the NE. The direction of slumping is generally perpendicular to the strike of the sub-basin margins, and their spatial distribution indicates that the sub-basins were generally steeper along their north-eastern margins, which favoured repeated slumping, caused most likely by syndepositional tectonic activity.

Ovim radom su prikupljeni, analizirani i interpretirani novi strukturni podaci o borama, rasjedima i pratećim deformacijskim strukturama u naslagama eocenskog fliša zaleđa Kaštela u Vanjskim Dinaridima središnje Dalmacije. Provedena strukturna analiza ukazuje da megaskopske (dekametarske do kilometarske) bore ovog područja obilježavaju strmo nagnute do uspravne osne plohe (64 - 86º ; ) pružanja istok-sjeveroistok – zapad-jugozapad, s osima blagog do umjerenog nagiba (10 - 34º ; ) u smjeru istoka i sjeveroistoka. Međukrilni kutevi bora variraju u rasponu od 8 - 88º ; , što odgovara zbijenim do otvorenim tipovima bora. Oblik bora, promatran u profilima okomito na osi, je asimetričan. Jugoistočna krila antiklinala, koja su u pravilu strmijeg nagiba u odnosu na blaže nagnuta sjeverozapadna krila, sporadično su rasjednuta reversnim rasjedima i smičnim pukotinama. Po plohama ovih rasjeda i pukotina zabilježeni su decimetarski i metarski pomaci krovinskih krila prema jugoistoku. U boranoj seriji izgrađenoj od izmjene kalkarenita, vapnenaca i lapora, zabilježen je klivaž najgušće razvijen u zoni maksimalnih zakrivljenosti bora. Ovaj klivaž po morfološkim značajkama odgovara anastomoznom tipu klivaža, a sa strukturnog gledišta predstavlja klivaž osnih ploha bora. Lineacija presjeka slojevitosti i klivaža paralelna je s osima analiziranih bora. Iz baze podataka svih zabilježenih rasjeda i smičnih pukotina (ukupno 56 podataka) izdvojene su 3 grupe, koje čine rasjedi i smične pukotine kompatibilnih kinematskih značajki i ujednačene orijentacije glavnih osi paleonaprezanja. Grupu 1 čine reversni rasjedi i smične pukotine dinarskog pružanja SZ-JI, s tektonskim transportom prema jugozapadu, sporadično prema jugu i sjeveru. Postanak i aktivnost rasjeda ove grupe pretpostavlja se tijekom glavne kompresijske faze u Vanjskim Dinaridima krajem eocena– početkom oligocena. Rasjede i smične pukotine 2. i 3. grupe čine konjugirani parovi pružanja S-J i SI-JZ, s desnim, odnosno lijevim karakterom pomaka. Aktivnost ovih rasjeda predodređena je transpresijskim poljem paleonaprezanja s orijentacijom glavne kompresijske osi po pravcu SI-JZ. Ovi rasjedi presjecaju preko rasjeda grupe 1, a rasjedaju i zabilježene bore u niz strukturnih blokova s međusobnim desnim i lijevim pomakom. Aktivnost konjugiranih rasjeda grupa 2 i 3 stoga je uslijedila nakon formiranja bora i rasjeda dinarskog pružanja, kao rezultat promjene prethodno kompresijskog u transpresijsko polje paleonaprezanja. Ova promjena polja paleonaprezanja moguće je posljedica progresivne deformacije i utjecaja akumulirane stijenske mase u orogenu, koja svojom gravitacijom dovodi do formiranja lokalnog polja paleonaprezanja, u kojem dolazi do promjene orijentacije srednje i najkraće osi naprezanja.

Područje istraživanja ovog diplomskog rada nalazi se u JZ dijelu Žumberačkog gorja na području Duboka Draga. Geološkim kartiranjem izrađena je geološka karta i geološki profil mjerila 1:10 000. Mikropaleontološkom i mikrofacijesnom analizom uzoraka interpretirane su litostratigrafske značajke i okoliši taloženja trijaskih i gornjokrednih naslaga. Navedenim metodama i strukturnom analizom (mjerenjem orijentacije slojeva, pukotina, bora, rasjednih ploha) interpretiran je strukturni razvoj istraživanog područja. Kontakt trijaskih dolomita i gornjokrednih vapnenaca u dosadašnjim je radovima bio različito, dijelom i kontradiktorno interpretiran. Na temelju prikupljenih i analiziranih podataka ovaj rad predlaže da je taj kontakt karakteriziran reversnim rasjedom, kojim su trijaske naslage strukturno dovedene iznad gornjokrednih naslaga. U području istraživanja zabilježena su dva deformacijska događaja koja su rezultirala stvaranjem dviju generacija bora. Starija generacija bora (Fl) s pružanjem SZ-JI formirana je u okviru glavne deformacijske faze u Dinaridima za vrijeme paleogena, dok je mlađa generacija bora (F2) s pružanjem I-Z formirana tijekom glavne deformacijske faze u Alpama u neogenu.

Ovim diplomskim radom su prikupljeni, analizirani i interpretirani novi strukturni podaci o borama, rasjedima i pratećim deformacijskim strukturama u naslagama eocenskog fliša zaleđa Kaštela u Vanjskim Dinaridima središnje Dalmacije. Na temelju provedene strukturne analize zaključuje se da megaskopske bore ovog područja obilježavaju strmo nagnute do uspravne osne plohe (64 - 86º ; ; ) pružanja ISI-ZJZ, s osima blagog do umjerenog nagiba (10 -34º ; ; ) u smjeru ISI. Međukrilni kutovi bora variraju u rasponu od 8 - 88º ; ; , što odgovara zbijenim do otvorenim borama. Oblik bora promatran u profilima okomito na osi je asimetričan, sa strmije nagnutim JI i blaže nagnutim S krilima. Strmije nagnuta JI krila bora sporadično su rasjednuta reversnim rasjedima i smičnim pukotinama s decimetarskim i metarskim pomacima krovine prema JI. Ove bore prati klivaž osne plohe najbolje razvijen u zoni maksimalnih zakrivljenosti bora, koji po morfološkim značajkama odgovara anastomoznom tipu klivaža. Analizirani rasjedi izdvojeni su u 3 grupe na temelju korelativnih kinematskih značajki i vrijednosti glavnih osi paleonaprezanja. Grupu 1 čine reversni rasjedi dinarskog pružanja SZ-JI s pomakom krovine prema jugozapadu, sporadično prema jugu i sjeveru. Postanak i aktivnost ovih rasjeda pretpostavlja se tijekom glavne kompresijske deformacijske faze u Vanjskim Dinaridima krajem eocena– početkom oligocena (?). Rasjedi 2. i 3. grupe čine konjugirani par rasjeda čija je aktivnost predodređena transpresijskim poljem paleonaprezanja, duž kojih su ranije stvoreni rasjedi i bore naknadno rasjednute u niz strukturnih blokova s međusobnim desnim i lijevim pomakom. Aktivnost konjugiranih rasjeda uslijedila je nakon formiranja bora i rasjeda dinarskog pružanja, kao posljedica lokalne promjene iz prethodno kompresijskog u transpresijsko polje paleonaprezanja, što je moguće posljedica progresivne deformacije i kritične koncentracije stijenske tvari tijekom rasta orogena, kad ona svojom masom i gravitacijom dovodi do preraspodjele naprezanja lokalnog karaktera.

Sadržaj rada je prikaz deformacijskih procesa koji su doveli do oblikovanja boranih struktura tijekom laramijske faze alpinske orogeneze, u paleozojskim i mezozojskim stijenama u prostoru južnog dijela Panonskog bazena. Naime, tijekom strukturno-tektonskih istraživanja u ovim stijenama su ustanovljene strukture pružanja sjever-jug nastale pod utjecajem kompresije na pravcu istok-zapad i s istočnom vergencijom boranih oblika. Prikazani su novi terenski podaci i nova interpretacija gornjokredne i postkredne evolucije hrvatskog dijela panonskog prostora. Ovi podaci daju važnu informaciju o strukturnom oblikovanju planina između Save i Drave.

Ston sa neposrednom okolinom pripada Dubrovačkom primorju u kojem se zapažaju geomorfološka obilježja inherentna većem dijelu Dinarida. To je karakteristično ulančano pružanje gorskih masiva od sjeverozapada prema jugoistoku (“dinaridsko pružanje”) s nizom uzdužnih polja, dolina i drugih krških oblika. Ovakovi geomorfološki odnosi odraz su strukturno-tektonskih koji su vrlo složeni. Ovdje se sijeku stariji, reversni rasjedi koji se pružaju SZ-JI (“dinaridski”) sa mlađim rasjedima dijagonalnog i horizontalnog pomaka blokova koji se pružaju približno S-J. Upravo ovakovi tektonski odnosi imaju za posljedicu izrazitu seizmičku aktivnost u današnje vrijeme.

U radu se daju kritički komentari na članak J. Pamića u kojima se opisuju stijene metamorfnog kompleksa Krndije. Ukazuje se na niz pogrešno iznešenih i interpretiranih kako geoloških tako i petrografskih podataka.

Opisani su strukturni oblici u dijelu gornjokrednih naslaga Požeške gore. Kako iste oblike nalazimo i u Papuku u jurskim sedimentima to je vrijeme nastanka tih struktura, ovim nalazom, vezano za pokrete u laramijskoj fazi alpinske orogeneze.

Opisuju se strukturne deformacije u metamorfnim stijenama Krndije i u južnom dijelu Papuka. Ustanovljene su dvije deformacijske faze koje nose i metamorfne promijene, te su definirani i njihovi međusobni odnosi. Na osnovu iznesenih činjenica ustanovljeno je da je slaba metamorfoza radlovačke serije izvršena nakon donjeg perma za vrijeme salskog izdizanja u okviru hercinske orogeneze. Izdizanje prate intruzije hercinskih granita. Kaledonski strukturama pripadaju stijene jankovačke serije metamorfnih stijena i preformirane strukture kutjevačke serije.

U južnom dijelu Papuka i Krndije, u seriji filita i filonita, promatrane su dvije osi bora čiji međusobni položaj potvrđuje ranija shvaćanja o dvostrukom boranju kristalinskih stijena Papuka i Krndije