Search

Komunikacijski mrežni protokoli na brodovima su specifični za tu domenu, imaju posebne značajke koje omogućuju implementiranje uređaja različitih namjena ugrađenih na brodovima. U ovom radu obrađujemo i analiziramo uobičajene i najčešće korištene komunikacijske protokole koji se primjenjuju na brodovima. Najčešće korišteni mrežni komunikacijski protokoli koje ćemo analizirati u ovom radu su: TCP/IP, NMEA 0183, NMEA 2000, OneNet, AIS, DSC. Neki od protokola imaju ograničenja u smislu tehnologije i sigurnosti, poput NMEA 0183 i AIS a noviji protokoli poput NMEA 2000 i kompatibilni protokoli, pružaju veće mogućnosti i višu razinu sigurnosti podataka., Communication network protocols on ships are specific to this domain, having special features that allow you to implement devices of different purposes built on ships. In this paper, we process and analyze the usual and most commonly used communication protocols that apply on ships The most common network communication protocols that we will analyze in this paper are NMEA 2000, NMEA 0183, TCP/IP, OneNet, AIS, DSC. Some of the protocols have limits in terms of technology and safety, such as NMEA 0183 and AIS and newer protocols such as NMEA 2000 and compatible protocol provide greater opportunities and higher data security levels.

Cilj ovog rada je objasniti te prikazati suvremene informacijske tehnologije koje se koriste za kontrolu pomorskog prometa, njihove glavne funkcije, način uporabe, kao i dati njihov povijesni pregled. Informacijske tehnologije su veoma bitne u pomorstvu za postizanje dovoljne razine učinkovitosti i produktivnosti na globalnoj razini. Pomorska industrija se više nego ikad prije oslanja na informacijske i komunikacijske tehnologije a IT sustavi dodaju veliku vrijednost pomorskoj industriji povezivanjem brodova, luka i ljudi.

U ovom završnom radu opisan je nadzor pomorske plovidbe primjenom informacijskih tehnologija od začetaka, kada tehnologija nije bila razvijena u mjeri u kojoj je danas, do današnjice kada se koriste razne tehnologije kako bi nadzor plovidbe bio što efikasniji i sigurniji. Objašnjavajući važnost konvencija vezanih za sigurnost i nadzor plovidbe, radara, radio komunikacije, elektroničkog prikaza pomorskih karata, sustava za praćenje brodova te mnogih drugih elemenata, koji su pomorski promet učinili uspješnim i sigurnim kao što je danas, pokušava se istaknuti važnost informacijskih tehnologija, nadzora pomorske plovidbe i njene sigurnosti. Predstavlja se budućnost pomorske plovidbe ističući autonomne brodove kao bližu budućnost koja će promijeniti pomorstvo kakvo je danas poznato., In this final work it is described survey of maritime navigation using information technologies from the beginning, when technology has not been developed as it is today, to the present when various technologies are used to make survey as efficient and secure as possible. Explaining the importance of conventions related to safety and control of navigation, radars, radio communication, electronic display of nautical charts, ship tracking systems and many other elements, that have made maritime transport more successful and safer as it is today, an attempt is made to emphasize the importance of information technology, survey of maritime navigation and its safety. The future of maritime navigation is presented emphasizing autonomous ships as the near future which will change maritime as it is known today.

Ship Trajectory je web core aplikacija za prikaz kretanja plovila u danskom području Sjevernog mora. Podaci o kretanju plovila su preuzeti u AIS formatu, te su pohranjeni u PostgreSQL bazu podataka. Korištene su PostGIS i MobilityDB ekstenzije koje omogućuju upravljanje prostorno-vremenskim podatcima i izvršenje prostorno-vremenskih upita. Za razvoj serverskog dijela aplikacije korišteno je ASP.NET Core razvojno okruženje, te HTML, Razor, CSS i JavaScript jezici za korisničko sučelje. Za vizualizaciju prostorno-vremenskih podataka korištena je JavaScript knjižica Leaflet. U ovom radu su objašnjene sve navedene tehnologije, arhitektura i implementacija, te način korištenja aplikacije. Ship Trajectory is a web core application used for visualizing the ship trajectories in the Danish part of the Northern Sea. The ship movements data are retrieved in the AIS format and stored in a PostgreSQL database. PostGIS and MobilityDB extensions were used to enable storing a spatio-temporal data and to process the spatio-temporal queries. The server side of the app was developed in ASP.NET Core environment, while HTML, Razor, CSS and JavaScript were used to build the user interface. A JavaScript library, Leaflet, was helpful for displaying the spatio-temporal data. In this paper, all the mentioned technologies are explained, as well as the architecture, the implementation and the usage of the application.

S obzirom da se brodarstvo u današnje vrijeme suočava s velikom nestašicom radne snage, ali i velikim troškovima, razvoj autonomnih brodova bi mogao pomoći u rješavanju navedenih problema. U radu se istražuje sama prilagodba kontrolnog centra iz kojeg se vrši upravljanje brodovima, istraživanje senzora koji će se koristiti na autonomnom brodu te njihova svrha i njihovo korištenje. Osim toga, u radu se dotiče i pravni aspekt koji je iznimno važan za autonomne brodove u slučaju sudara i nenadanih kvarova.

U cilju što učinkovitijeg nadzora nad kretanjem brodova, ali općenito i organizacijom kretanja brodova, Međunarodna pomorska organizacija inicira koncept harmoniziranog sustava prikupljanja, analiziranja i izmjene informacija i podataka na relaciji kopnenih centara i brodova, tj. sustav e-navigacije. Ovakav sustav zahtijeva uspostavljenje pripadajućih standarda za opremu i obuku časnika. Razvoj tehnologije i digitalizacija poslužili su kao kvalitetan temelj na kojem se može izgraditi ovakav sustav. Također, Međunarodna pomorska organizacija navodi smjernice po kojemu se sustav e-navigacije treba implementirati, ističući pritom važnost implementiranja faze za fazom. Takvim pristupom mogu se analizirati praznine na koje se naiđe prilikom implementacije, te pronaći pripadajuća rješenja.

Razvoj urbanih sredina i novih tehnologija doveli su nas do razvoja visokonaponskih rasklopnih postrojenja. Zbog sve manje raspoloživih površina za izgradnju postrojenja zrakom izolirana postrojenja mijenjaju se plinom oklopljenim postrojenjima ili hibridnim postrojenjem. Ovisno o raspoloživim sredstvima. AHP je vrlo učinkovita metoda za odabir vrste postrojenja na pojedinom području, zasnivana na matematičkom izračunu. Development of urban environments and new technologies led us to the development of high-voltage switchgear plants. Because of the less available surface for the construction of the air plant, the isolated plants are replaced by gas-fired plants or hybrid installations. Depending on the available resources. AHP is a very effective method for selecting the type of plant in a given area, based on mathematical calculations.

U radu su opisane glavne komponente sustava za nadzor i upravljanje pomorskog prometa te sigurnošću informacijskih resursa u podsustavima VTMIS sustava. Nadalje, opisan je sustav za automatsku identifikaciju brodova AIS koji je od velike važnosti za nadzor i kontrolu pomorskog prometa jer omogućuje brzu i jednostavnu razmjenu informacija. Prikazana su pomorsko prometna obilježja Jadrana gdje se spominju velike i važne luke te pomorsko plovidbeni pravci koji se najčešće koriste. Također, u radu je opisan i način izvještavanja pomorskih brodova koji su dužni surađivati s VTS službom. Na samom kraju je opisan hrvatski pomorski informacijski sustav CIMIS zajedno sa mogućnostima razvoja i unaprjeđenja VTMIS službe na Jadranu. This paper describes the main components of the maritime traffic control and management system and the security of information resources in the VTMIS subsystems. Furthermore, a system for the automatic identification of AIS ships, which is of great importance for maritime surveillance and control, is described, as it provides quick and easy information retrieval. The maritime traffic characteristics of the Adriatic are shown, mentioning the major and important ports and the most commonly used maritime navigation routes. Also, the paper describes the manner of reporting marine vessels that are obliged to cooperate with the VTS service. At the very end, the Croatian maritime information system CIMIS is described together with the possibilities of developing and upgrading VTMIS services in the Adriatic.

U ovom radu kroz poglavlja objašnjen je cjelokupni nadzor pomorske plovidbe primjenom informacijskih tehnologija. Pojašnjen je sam početak razvitka nadzora pomorske plovidbe, tehnološka sredstva nadzora plovidbe kao što su AIS koji je međunarodni radio-komunikacijski sustav, LRIT sustav koji omogućuje praćenje brodova na globalnoj razini i VMS sustav koji se koristi u praćenju brodova kod ribolova. Pozornost se pridodaje ECDIS-u koji znatno olakšava prikaz pomorskih karata i njihovo čitanje. Opisani su i sustavi za nadzor pomorske plovidbe u RH u funkciji unaprjeđenja sigurnosti pomorskog prometa i zaštite okoliša, te Hrvatski integrirani informacijski sustav – CIMIS. Pogled u budućnost tehnologija u pomorstvu bit će pojašnjena kroz poglavlje prve flote brodova bez posade kompanije Rolls Royce.

U ovom završnom radu obrađena je tema uređaja za automatsko plotiranje (engl. Automatic Radar Plotting Aids - ARPA) i automatskog identifikacijskog sustava (engl. Automatic Identification System - AIS). To su uređaji koji se koriste kao navigacijska pomagala u svrhu što brže i sigurnije plovidbe. Cilj ovog rada je ukazati na značaj poznavanja teorije i principa rada ovih uređaja u svrhu jednostavnije uporabe tijekom navigacije. ARPA uređaj koristeći radiovalove daje informacije časniku o promatranom objektu kao što su udaljenost, brzina i pozicija. AIS uređaj omogućuje elektroničku razmjenu brodskih navigacijskih podataka koji obavezno uključuju identifikaciju broda, položaj broda te kurs i brzinu broda. Podaci se mogu prikazati na ekranu, radaru, sustavu elektroničkih karata(engl. Electronic Chart Display and Information System - ECDIS), itd. Oba uređaja su neizostavni dio integriranog navigacijskog sustava. In this final work the theme are ARPA and AIS devices. Those are devices used as a navigational aids in purpose of faster and safer navigation. The goal of this final work is to point out importance of having theoretical knowledge and operating principle in purpose of easier use of ARPA and AIS during navigation. The ARPA device using radio waves provides information to the officer on the object being viewed such as distance, speed and position. The AIS device enables electronic excange of navigation informations which includes the identification of the ship, position of the vessel and sped of navigation. Data can be displayed on the screen, radar, ECDIS, etc. Both devices are an indispensable part of integrated navigation system.

AIS je primo-predajni uređaj koji se koristi u svrhu praćenja brodova bez posredovanja središnje stanice. To je relativno nova tehnologija u svijetu pomorstva koja se koristi na rastućem broju plovila. Bazne stanice omogućuju praćenje brodova na svjetskim morima u stvarnom vremenu. U radu će biti definirane glavni plovidbeni putovi i najvažnije luke Jadranskog mora, a ti će podatci potom biti uspoređeni s onima prikupljenim iz karata gustoće AIS prometa na Jadranu. AIS is a transceiver used for tracking vessels without a intermediary central station. It is a relatively new technology in the world of maritime transport and it is being used in an ever increasing number of vessels. Base stations enable the tracking of vessels in real-time across the globe. This paper will define the main sea lanes and the most important ports. This data will be compared to AIS data gathered from vessel traffic density maps.

S ciljem povećanja sigurnosti plovidbe i smanjivanja radnog opterećenja časnika na straži pojavila se potreba za povezivanjem brodskih navigacijskih instrumenata, uređaja i sustava u jedan integrirani navigacijski sustav. Ovisno o broju povezanih uređaja i sustava te o njihovoj namjeni postoje različite izvedbe navigacijskih integriranih sustava, a osnovna svrha svakog integriranog navigacijskog sustava je prikaz svih bitnih podataka i funkcija za vođenje navigacije na radnoj stanici. Integrirani navigacijski sustavi moraju omogućiti navigacijske zadatke planiranja rute, nadzora rute, izbjegavanja sudara, prikaza podataka o navigacijskom statusu broda te upravljanje navigacijskim podatcima i uzbunom. Kako bi se povećala učinkovitost integriranih navigacijskih sustava međusobno se povezuju gotovo svi brodski navigacijski uređaji i sustavi poput radara, autopilota, GPS-a, ECDIS-a, AIS-a, VDR-a, kompasa, brzinomjera te meteoroloških instrumenata. U prvom dijelu rada opisuju se zahtjevi, obvezne i dodatne funkcije integriranih navigacijskih sustava, a u drugom dijelu uređaji i sustavi koji se mogu povezivati u sklopu integriranih navigacijskih sustava. To improve safety of navigation and to reduce workload of navigating officers there was a need for connecting ship's navigating instruments, devices and systems into one integrated navigation system. Depending on number and function of connected devices and systems, various designs of integrated navigation systems exist. The main purpose of every integrated navigation system is display of relevant navigation data and functions on a work station. Integrated navigation systems have to provide the following navigational tasks: route planning, route monitoring, collision avoidance, display of navigational status, control of navigational data and alarm management. To increase efficiency of integrated navigation systems, almost all ship's devices and systems such as radar, autopilot, GPS, ECDIS, AIS, VDR, compasses, speed logs and meteorological instruments are interconnected. Requirements, mandatory and additional functions of integrated navigation systems are described in the first part of this paper, while the second part includes description of devices and systems which are interconnected into integrated navigation systems.

U sklopu ovog rada napravljena je Android aplikacija koja je namijenjena nautičarima kao potpora brodskoj navigaciji. Aplikacija omogućuje posadi praćenje vrijednosti instrumenata na jednom Android uređaju uz pomoć Raspberry Pi računala koji sakuplja podatke od instrumenata i šalje aplikaciji preko Wi-Fi modula u formatu NMEA rečenica. Osim prikaza podataka aplikacija nudi i dodatne funkcionalnosti koje korisnici koriste u svrhu sigurnijeg i udobnijeg boravka na brodu. Aplikacija omogućuje prikaz rasterskih karata pohranjenih na uređaju te sve standardne mogućnosti vezane uz interakciju s prikazanom kartom. Implementirana je i funkcionalnost primanja i čitanja AIS rečenica s kojima aplikacija dobiva uvid o kretanju brodova u svojoj okolini. Aplikacija je namijenjena za sve vrste jedriličara a svoju primjernu pronalazi i u natjecateljskom jedrenju odnosno regatama gdje upravo informiranost svih članova posade o trenutnim uvjetima ima ključnu ulogu. Goal of this thesis was development of an Android application for sailors designed for support in boat navigation. Application gives the crew possibility to monitor all necessary data on one Android device that is connected via Wi-Fi module with Raspberry Pi computer that collects data from different nautical instruments. In addition to displayed data application offers number of useful functionalities for safe and pleasant journey. Application can show raster maps stored on the device and provides all standard map handling features. Functionality for receiving and reading AIS sentences is also implemented so application also provides insight in nearby nautical traffic.

U ovom radu je opisana primjena informacijskih tehnologija u nadzoru pomorske plovidbe. Cilj je predstaviti i objasniti informacijske sustave i tehnologije koje se koriste ili su se koristile u nekom aspektu nadzora pomorske plovidbe. Rad je napisan u deset poglavlja zajedno s uvodnim i zaključnim dijelom. U prva tri poglavlja objašnjava se povijesni razvoj pomorskog nadzora i komunikacije te pomorske navigacije i pojašnjavaju prvi navigacijski uređaji. Također se objašnjava važnost integriteta informacijskih sustava broda. U četvrtom poglavlju predstavlja se elektronički informacijski sustav, ECDIS, njegove primjene, prednosti i nedostaci. U petom poglavlju iznose se važne značajke VDR uređaja za bilježenje podataka o putovanju. Šesto i sedmo poglavlje nadovezuju se jedno na drugo pojašnjavajući važnost i funkciju službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom s informacijskim sustavom. U zadnjem, devetom poglavlju, iznose se sve bitne informacije, podaci, prednosti i nedostaci automatskog identifikacijskog sustava AIS koji služi kao autonoman sustav za emisiju podataka između brodova i VTMIS centrima.

U radu se istražuje važnost i primjena informacijskih tehnologija u pomorskom prometu. Analizirana je povijest i razvoj pomorstva kao i povijest i razvoj informacijskih tehnologija. Navedeni su i analizirani načini rada nekih od najzastupljenijih informacijsko-komunikacijskih sustava koji se u današnjici koriste i imaju široku primjenu. Na praktičnim primjerima ukazana je važnost i prednost korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a njih čine elektroničke navigacijske karte (ENC), automatski identifikacijski sustav (AIS), voyage data recorder (VDR), vehicle and cargo inspection system (VACIS), lučki kounikacijski sustav (PCS) te sustav praćenja kontejnera.

Elektronska navigacija počela se razvijati krajem dvadesetog stoljeća. Danas je prihvaćena u svjetskoj pomorskoj plovidbi, ne samo kod velikih prekooceanskih trgovačkih brodova, nego i kod manjih teretnih, turističkih brodova i jahti. Slična tehnologija onoj korištenoj na moru, počela se primjenjivati nedugo nakon toga i u riječnoj plovidbi. Europska Unija je prepoznala prednosti prijevoza tereta i putnika unutarnjim plovnim putovima, njene prednosti u pogledu ekonomičnosti i ekologije, i vrlo brzo poduzela korake za razvoj prometa unutarnjim plovnim putovima. Kao rezultat takve prometne politike, nastali su i Hrvatski Riječni informacijski servisi ( u daljnjem tekstu CRORIS). Europa ima preko 30 000 km rijeka i kanala koji zajedno povezuju ključne industrijske centre. Najvažniji dio te mreže sa preko 10 000 km povezuje Austriju, Belgiju, Francusku, Njemačku, Mađarsku, Luksemburg, Nizozemsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Ukrajinu (unutar Europske Unije) s zemljama izvan Europske Unije (Hrvatskom i Srbijom). To je i razlog zašto je Europska Komisija prepoznala veliki potencijal plovidbe unutarnjim plovnim putovima kao alternativnom prometnom opcijom za transport tereta. Na temelju rezultata mnogih istraživanja i različitih aplikacija, Europska Unija je 1998. godine službeno definirala koncept riječnih informacijskih servisa. Riječni informacijski servisi su koncept harmoniziranih informacijskih servisa koji podupiru transportni menadžment u unutarnjoj plovidbi. Njegove prednosti su optimizacija transportnih operacija kroz efektivnu razmjenu podataka, omogućavajući unutarnjoj plovidbi da bude integrirana unutar intermodalnog logističkog lanca. Koncept se temelji na korištenju informacija dobivenih s brodova i plovnih putova (rijeke, kanali, jezera). U drugom poglavlju opisana je povijest razvoja CRORIS sustava, u trećem tehničke karakteristike sustava. Navedene su komponente sustava i aplikacije koje se koriste u radu sa CRORIS sustavom. Prednosti CRORIS-a navedene su u četvrtom poglavlju. U petom je detaljno navedeno kako CRORIS sustav utječe na sigurnost plovidbe, u šestom je prikazano kako je sustav organiziran na nivou Republike Hrvatske, dok je na kraju u sedmom poglavlju opisano što se od CRORIS-a očekuje i u kom pravcu bi se trebao razvijati u budućnosti. RIS se sastoji od informacijskih tehnologija i telekomunikacijske infrastrukture. Tu spada elektronska navigacijska karta unutarnjih plovnih putova - Inland Electronic Navigational Chart (Inland ENC) i Inland Electronic Chart Display and Information System (Inland ECDIS), internetska aplikacija Priopćenja brodarstvu- (Notice to Skippers), sustav elektronskog izvješćivanja s brodova, sustav automatske identifikacije brodova (AlS), radarski sustavi, aplikacije za planiranje putovanja, aplikacije za optimiziranje potrošnje pogonskog goriva, itd.

Najjednostavnije rečeno, AIS je autonoman i kontinuiran sustav emisije podataka koji radi na veoma visokim frekvencijama (engl. Very High Frequency – VHF) pomorskoga mobilnog opsega. Sustav omogućava automatsku razmjenu podataka između dviju ili više AIS postaja. Pod AIS postajom podrazumijeva se bilo koji objekt koji ima instaliran AIS uređaj. To mogu biti brodovi, zrakoplovi, razne kopnene službe i drugo. Sustav je u stanju upravljati mnoštvom izvještaja uz veliku brzinu ažuriranja poruka, koristeći se pritom tehnologijom samoorganizirajućega višestrukog pristupa na bazi podjele vremena (engl. Self Organizing Time Division Mutiple Access - SOTDMA). Značenje uspostavljanja sustava može se promatrati iz dva kuta. S jedne strane su brodovi, kojima on omogućuje unapređenje svjesnosti o ukupnoj situaciji u trenutnom okruženju, posebno u izbjegavanju sudara na moru, što je tema ovoga rada, a s druge strane su obalne postaje i unapređenje njihove kontrole određenoga područja i povećanje učinkovitosti njihova rada.

Zbog svojih brojnih svojstava i principa funkcioniranja umjetni imunološki sustavi su primjenjivi u domeni problema klasifikacije i ocjenjivanja objekata s uočljivim značajkama. Detaljnim uvidom u mogućnosti primjene umjetnih imunoloških sustava zaključuje se da su pogodni za rješavanje problema preporuke zanimljivih sadržaja, poštujući evoluciju korisničkih sklonosti i interesa. Jedna od novih teorija kontekstno zavisnih odgovora u području imunoloških sustava, nazvana teorija opasnosti, objašnjava reakcije imunoloških stanica na patogene. Ovaj rad opisuje izgradnju modela preporučiteljskog sustava za potrebe preporuke sadržaja temeljenog na umjetnom imunološkom sustava uz korištenje teorije opasnosti. Analizom potreba preporučiteljskog sustava definirani su zahtjevi i svojstva modela, te je predložena arhitektura sustava. Na osnovu usporedbe s drugim umjetnim imunološkim sustavima, predloženo je detaljno radno okruženje kroz reprezentaciju komponenata sustava, odabir više različitih mjera sličnosti za usporedbu vektora značajki, i odabir procedura upravljanja dinamikom i životnim ciklusom komponenata sustava. Za potrebe modela, projektiran i izgrađen je algoritam RECAIS, te je mjerena njegova učinkovitost s realnim podacima. Model sustava je primijenjen na problem preporuke vijesti FERWeb portala te je diskutirana mogućnost primjene preporuke sadržaja u drugim sustavima za upravljanje sadržajem. Because of their characteristics and principles of functioning, artificial immune systems are applicable in classification and rating problem domain on objects with perceptible features. Detail inquiry of AIS application possibilities concludes suitability for solving content recommendation problems, honoring evolving user preferences and interests. One of novel context dependant response theories in area of immune systems, called Danger theory, explains immunological cells reactions to pathogens. This thesis addresses recommender system model construction for content recommendation based on artificial immune system with Danger theory. Recommender system requirement analysis defines model requisites and properties, and system architecture is being proposed. Based on comparison with other artificial immune systems, detail model framework is proposed via system component representation, selection of different similarity measures for feature vector comparison, and selection of procedures governing system dynamics and components lifecycle. Regarding model requirements, algorithm RECAIS is designed and implemented, and its efficiency is measured with real data. System model is applied to news recommendation problem on FERWeb portal. Content recommendation application capabilities with other content management systems are discussed.

Analizirana je skupina Hrvatskih ratnih vojnih invalida stradalih od protupješačkih mina, na istočnoslavonskom bojištu, u arzdoblju od 1. lipnja 1991. do 1. rujna 1992. Crta bojišnice, kasnije crta razdvajanja između postrojbi Hrvatske vojske i srpskih paravojih postrojbi, uglavnom je bila na ravnićarskom, djelomice močvarnom i pošumljenom terenu, vrlo povoljnom za masovnu uporabu protupješačkih mina, posebno ˝mina iznenađenja˝. Ukupno je 57 vojnika stradalo od protupješačkih mina, od nagazni 27 (47.4%), a od poteznih 30 (52.6%). Težina ozljeđivanja analizirana je prema AIS skali. U skupini ozljeđenih nagaznim minama on je 4, 0 + 0, 7, a prisutne su ozljede donjih ekstremiteta (uglavnom stopala), u rasponu od mutilirajućih promjena do amputacije stopala i dijela potkoljenice. Težina ozljeda, prema AIS skali, u skupini ozljeđenih poteznim minama, iznosi 3, 0 + 0, 9 što ukazuje da su ozljede u prosjeku lakše, ali su zato raznovrsnije, s obzirom na mehanizam i lokaciju ozljeda. Tiekom rata u Hrvatskoj, osobito na istočnoslavonskom bojištu, protupješačke mine, s obje strane, uglavnom su postavljene neplanski bez zapisa minskih polja. Nepoštivanje pravila kod postavljanja mina onemogućilo je uspješnu zaštitu, i rezultiralo je relativno velikim sudjelovanjem ozljeđenih, a isti su problemi nazočni i kod njihovog uklanjanja.