Search

Univerzalna vrijednost najboljeg interesa djeteta iz Konvencije o pravima djeteta različito se interpretira u praksi. Nacionalna, ali i organizacijska kultura također mogu utjecati na percepciju nasilja nad djetetom i odabir stručnih intervencija. Zanimljiva je usporedba hrvatskog i švedskog sustava socijalne skrbi u ovom segmentu zbog postojanja niza razlika (npr. u trajanju zakonske zabrane tjelesnog kažnjavanja djeteta, razlike u položaju djeteta i obitelji u društvu, razlike u raspoloživim resursima za društvenu skrb o djeci), ali i sličnosti (motivacija i dileme stručnjaka pri donošenju odluka u području zaštite djece). U izlaganju će biti prikazani rezultati istraživanja koje je, radi boljeg upoznavanja načina i uvjeta rada stručnjaka nadležnih za zaštitu djece, provedeno na prigodnom uzorku od 86 hrvatskih i 69 švedskih socijalnih radnika zaposlenih u centrima za socijalnu skrb. Cilj je bio ispitati percepcije i reakcije socijalnih radnika iz dva različita sustava na identičan slučaj zlostavljanja djeteta. Taj je slučaj prolazio kroz tri stadija, opisana u tri vinjete u kojima je nasilje nad djetetom bilo sve dugotrajnije, teže i vidljivije, a informacije pouzdanije. Nakon izloženosti svakoj vinjeti, sudionici su odgovarali na pitanja koja su se odnosila na procjenu slučaja i njihove reakcije, a izražavali su i svoje slaganje s primjerenošću primjene pojedinih mjera obiteljsko pravne zaštite.