Search

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitetu samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju., The climate is a system that is constantly changing due to solar and volcanic activities, astronomical parameters, and also due to the increase of human activities throughout the last century. Human activity increased the atmospheric concentrations of greenhouse gases and caused a temperature rise. Measurements show that the warming is more pronounced over the land than over the sea, i.e. it is stronger over Europe, North America, and Asia; than over Australia, Africa, and South America. In the Republic of Croatia, the increase in temperatures is more pronounced on the coast than in the continental parts of the country, but this increase on the coast is manifested in the warm part of the year, while in the inland areas, the increase is manifested during the winter period. This increase in temperatures in the winter part of the year affects the producers of domestic ham and other dried meat products in the continental part of the country. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e., the climate of that part of the year. In traditional ham production, the producers usually placed ham for ripening in the attic spaces of houses, where there was a satisfactory air flow, relying on the influence of nature, i.e. the climate of that part of the year. Given that climate change is already present and that it directly affects the agricultural sector, this paper aimed to show how these changes affect the long-standing traditional production of ham and how it is necessary to introduce production changes in the future.

Cilj ovog istraživanja bio je usporediti učinak dodavanja sojinog proteina, nukleotida te pojedinačnih aminokiselina u starter smjesu za telad na eksterijerne odlike i tjelesnu masu teladi. Pokus je proveden na 20 životinja ravnomjerno raspoređenih u dvije skupine, kontrolnu (K) i pokusnu (P) pri čemu je u svakoj skupini bio ujednačen omjer muške i ženske teladi. Istraživanje je trajalo od teljenja do prosječne starosne dobi od 91 dana. Praćenje tjelesnih mjera izvršeno je u četiri navrata uz pomoć Lydtinova štapa i mjerne vrpce. Mjerenje i vaganje provedeno je sa 6, 24, 50 i 91 dan prosječne starosti. Određivani su slijedeći pokazatelji: tjelesna masa, visina grebena, visina križa, duljina trupa, širina zdjelice, dubina prsa, širina prsa, opseg prsa, opseg trupa te dužina buta. Na temelju dobivenih vrijednosti tjelesnih mjera izračunati su indeksi anamorfoznosti i tjelesne kompaktnosti. Telad se napajala svježim nepasteriziranim punomasnim mlijekom u dva obroka dnevno, 3 L ujutro i 3 L navečer. Čvrsta hrana u obliku peletirane starter smjese i voda ponuđeni su ad libitum od četvrtog dana starosti do prosječne starosti od 63 dana. U starter smjesu pokusne skupine dodani su nukleotidi kvasaca, sojin proteinski koncentrat te dvije limitirajuće aminokiseline – metionin i lizin. Nakon toga, telad se hranila jednom dnevno s prijelaznim obrokom kroz 3 dana. Telad iz obje skupine je do 91. dana starosti hranjena jednom dnevno obrokom u obliku TMR-a. Ukupna ponuđena količina obroka bila je 4, 1 kg ST/ tele/ dan. Od dobivenih rezultata statistički značajne razlika dobivena je za dužinu buta (P

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitet samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.

Klima je sustav koji se konstantno mijenja djelovanjem sunčeve i vulkanske aktivnosti te astronomskih parametara, a kroz zadnje stoljeće i povećanjem ljudskih aktivnosti. Upravo ljudska aktivnost je povećala atmosferske koncentracije stakleničkih plinova i uzrokovala porast temperature. Mjerenja pokazuju da je zatopljenje izraženije nad kopnom nego nad morem, odnosno da je jače nad Europom, Sjevernom Amerikom i Azijom, nego nad Australijom, Afrikom i južnom Amerikom. U Republici Hrvatskoj porast temperatura izraženiji je na obali nego u kontinentalnim dijelovima zemlje, ali je taj porast na priobalju izraženiji u toplom dijelu godine, dok je u kopnenim područjima taj porast izraženiji tijekom zimskog perioda. Upravo to povećanje temperatura u zimskom dijelu godine pogađa proizvođače domaće šunke i ostalih suhomesnatih proizvoda u kontinentalnom dijelu zemlje. U tradicionalnoj proizvodnji šunki proizvođači su šunke stavljali na zrenje najčešće u tavanske prostore kuća, gdje je bio zadovoljavajući protok zraka, oslanjajući se na utjecaj prirode tj. klimu toga dijela godine. Promjenom klime, došlo je do već spomenutih povišenih temperatura, koje u fazi zrenja šunki negativno utječu na kvalitet samog proizvoda te je cilj ovoga rada ukazati kako te promjene utječu na dugogodišnju tradicijsku proizvodnju šunki i kako je za budućnost nužno uvođenje promjena u tu proizvodnju.

Dinamične slike predstavljaju one slike koje imaju jednaki kontekst, ali različit sadržaj. To znači da dinamične slike prikazuju isti objekt, samo je na jednoj od slika objekt zarotiran, pomaknut, smanjen, povećan ili se ispred objekta nalazi nešto što ga djelomično prekriva. Za potrebe ovoga rada napisan je algoritam za generiranje dinamičnih slika. Ovaj generator generira slike tako da vrši neku od transformacija nad objektom. Pomoću ovog generatora kreirane su baze dinamičnih slika korištene za treniranje sijamske neuronske mreže koja je izrađena u sklopu ovog rada. Sijamska neuronska mreža je vrsta neuronske mreža koja ima sposobnost uspoređivanja dinamičnih slika. Algoritam za generiranje dinamičnih slika i algoritmi za treniranje i testiranje sijamske neuronske mreže napisani su u programsku jeziku Python. Sijamska neuronska mreža testirana je na CGIAD bazi dinamičnih slika te su dobiveni rezultati preciznosti od 94.46%, odziva od 92.76% i točnosti od 93.66%. Testiranjem sijamske neuronske mreže pokazano je da sijamska neuronska mreža predstavlja potencijalno rješenje za usporedbu dinamičnih slika, iako trenutno nije bolja u tom zadatku od najboljeg javno dostupnog DISM algoritma. Modifikacijama arhitekture sijamske neuronske mreže i baze dinamičnih slika korištenih za treniranje potencijalno bi se mogle povećati performanse mreže. Dynamic images represent those images that have the same context but different content. This means that dynamic images show the same object, but in one of the images object is rotated, moved, shrunken, enlarged or there is something in front of the object that partially covers it. For the purposes of this work, an algorithm for generating dynamic images was designed. This generator generates images in a way that makes some of the transformations on the object. With this generator, databases of dynamic images used for training the siamese neural network were made. Siamese neural network is a type of neural network that has the ability to compare dynamic images. Algorithms for generating dynamic images and algorithms for training and testing siamese neural network were written in the programming language Python. Siamese neural network was tested on CGIAD dynamic image database and results of 94.46% for precision, 92.76% for recall and 93.66% for accuracy were obtained. Testing of the siamese neural network showed that it could be potentially used for dynamic image comparison, but it currently isn’t better in that task than the DISM algorithm. Modifications on siamese neural network architecture and dynamic image database, which was used for training, would increase network performance.

Republika Hrvatska zbog svojih klimatskih, zemljopisnih i tradicijskih osobitosti ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih suhomesnatih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Šunka i pršut su tako među najpoznatijim suhomesnatim proizvodima kod nas, a kategoriziramo ih kao trajne suhomesnate proizvode od svinjskog mesa. Razlika između šunki i pršuta je u obradi butova i tehnologiji proizvodnje. Najpoznatija hrvatska šunka je slavonska šunka koja se proizvodi od obrađenog svinjskog buta iz kojega se vadi križna kost (os sacrum) i zdjelične kosti (bočna sjedna i preponska) te se donji rub buta polukružno zaobli, kako bi bio oko 6 cm od glave bedrene kosti. Nakon toga u but se utrljava sol (suho soljenje/salamurenje) ili se but potapa u salamuru (vlažno solenje/salamurenje) kroz 30 dana, poslije čega slijedi dimljenje (sušenje) na dimu drveta ili strugotine jasena, bukve, graba ili hrasta. Po završetku dimljenja pristupa se završnoj fazi tzv. zrenju šunki, u posebnim prostorijama s optimalnom mikroklimom, kroz 7-8 mjeseci, ovisno o masi buta. Najpoznatiji hrvatski pršuti su: Dalmatinski pršut, Istarski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. Ovi pršuti razlikuju se po tehnologiji proizvodnje, a prema Pravilniku o mesnim proizvodima koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, svi ti pršuti su proizvodi od svinjskog buta sa kostima, sa ili bez kože i potkožnog masnog tkiva, sa ili bez nogice, i zdjeličnih kostiju, bez repa, sa ili bez dodataka začina, koji se konzerviraju postupkom suhog soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja te podvrgnutim procesima sušenja i zrenja kroz najmanje 9 mjeseci. Da bi se proizvela kvalitetna šunka ili pršut, neophodno je osigurati kvalitetnu osnovnu sirovinu (meso buta). Na kvalitetu svinjskih polovica utječe uz genetske (genotip svinja) i niz paragenetskih čimbenika: hranidba, sustav držanja, dob svinja, spol, kastracija, završna tjelesna masa svinja, postupak sa svinjama prije klanja, tehnologija proizvodnje šunki i pršuta (primarna obrada butova, soljenje, dimljenje, zrenje). Cilj ovoga rada je prikazati kako povezano djelovanje ovih čimbenika utječe na kvalitetu šunki i pršuta., Due to its climatic, geographical and traditional aspects, the Republic of Croatia has a rich tradition of production and preparation of various cured meat products that are characterized by a special quality and traditional method of production. Ham and prosciutto are thus among the most famous cured meat products in Croatia, and are categorized as permanent cured meat pork products. The difference between ham and prosciutto is in the processing of the legs and the production technology. The most famous is Slavonian ham, which is made from processed pork leg with removed sacrum and pelvic bones, whereas the thigh lower edge is semi circularly rounded to about 6 cm from the femoral head. Afterwards, salt (wet salting/brine) is rubbed into the leg or the leg is immersed in brine (dry salting/brine), for 30 days followed by smoking by wood smoke or by ash, beech, hornbeam or oak sawdust smoke. After smoking follows the final stage of hams maturing which takes place in special rooms with a optimal microclimate for 7-8 months, depending on the hem weight. The most famous Croatian prosciuttos are: Dalmatian prosciutto, Istrian prosciutto, Drniš prosciutto and Krk prosciutto. These hams differ in production technology, and according to the Ordinance on meat products which is in force in the Republic of Croatia, all these hams are pork leg products with bones, with or without skin and subcutaneous fat, with or without legs, and pelvic bones, without tail, with or without the addition of spices, preserved by dry salting or brining, with or without smoking and subjected to drying and maturing processes for at least 9 months. In order to produce quality ham or prosciutto, it is necessary to provide a quality basic raw material (ham meat). The quality of pig carcasses is affected by genetic (pig’s genotype) and a number of paragenetic factors: nutrition, housing system, age of pigs, sex, castration, final body weight of pigs, procedure with pigs before slaughter, ham and prosciutto production technology (primary processing of hams, salting, smoking, ripening). The aim of this paper is to show how the combined action of these factors affects the quality of hams and prosciutto.

Kako bi proizvodnja mlijeka bila ekonomična, od velike je važnosti pravilan uzgoj rasplodnog pomlatka. Odabir tehnologije uzgoja teladi određuje zdravstvena, proizvodna i reprodukcijska svojstva buduće krave, a krave s takvim svojstvima mogu ostvariti dugovječnost, što izravno utječe na ekonomičnost proizvodnje mlijeka. Telad se od rođenja do odbića hrani tekućom hranom, koja je najskuplja komponenta obroka. S ekonomskog aspekta od velike je važnosti što prije napraviti tranziciju mladog teleta u funkcionalnog preživača. Prijelaz s tekuće na krutu hranu odrađuje se postupno, budući da mala telad nema razvijene predželudce. Kada se predželuci razviju, tele je sposobno probaviti jeftiniju krutu hranu i otvara se mogućnost za ranije zalučenje teladi. U cilju ispitivanja mogućnosti ranijeg zalučenja teladi, provedeno je istraživanje na 40 teladi holstein pasmine koja je bila raspoređena u četiri skupine. Telad je u svim skupinama hranjena prema istom planu napajanja, uz hranidbu s četiri različite starter smjese. Statističkom obradom podataka nisu utvrđene značajne razlike u ostvarenim dnevnim prirastima, ali je praćenjem zdravstvenog stanja teladi tijekom pokusa utvrđeno da je telad u trećoj i četvrtoj skupini imala najnižu frekvenciju pojavnosti dijareje indicirajući ekonomsku opravdanost ranijeg zalučenja teladi.

Važnost utjecaja poljoprivredne prakse na dobrobit životinja te njezin povezani utjecaj na javno zdravlje i zdravlje životinja, u novije vrijeme sve je bitniji čimbnik na koji kupci obraćaju pozornost prilikom kupovine proizvoda animalnog podrijetla. Ipak stavovi potrošača prema dobrobiti životinja na farmama nisu ujednačeni, oni podrazumijevaju različite stavove i društvene dimenzije vezane uz etničku pripadnost, poljoprivredno-prehrambenu kulturu, etiku, kupovnu moć i vjerovanja. Stoga je ovaj rad imao za cilj pokazati stavove hrvatskih kupaca, prema tome koliko im je bitan utjecaj dobrobiti životinja u uzgoju prilikom kupovine proizvoda animalnog podrijetla. Za prikupljanje podataka korištena je metoda ankete, a kao instrument korišten je anketni upitnik (n = 100). Ispitivanjem su utvrđene statistički značajne razlike u stavovima ispitanika vezanim za dobrobit životinja prema spolu, obrazovanju i prihodu ispitanika te da su kupci animalnih proizvoda zabrinuti za dobrobit životinja na farmama.

Uporaba šipka (Rosa canina L.) poznata je od davnina, a njegova ljekovita svojstva pripisuju se visokom sadržaju različitih fitokemikalija koje imaju široki spektar aktivnosti, kao što su antioksidativno, antimutageno, antimikrobno te antikancerogeno djelovanje. Cilj ovoga rada bio je prikazati osobine šipka te mogućnost uporabe šipka kao prirodnog dodatka u hranidbi domaćih životinja. Istraživanja su potvrdila mogućnost uporabe šipka kao dodatak u hranidbi različitih vrsta i kategorija životinja pri čemu on značajno povoljno utječe na proizvodne pokazatelje, reproduktivna svojstva, kvalitetu životinjskih proizvoda i na opće zdravstveno stanje životinja. Sukladno tome, zastupljenost šipka u suvremenoj stočarskoj proizvodnji zasigurno će u budućnosti biti još puno veća.

Cilj istraživanja bio je usporediti učinak dopunskih smjesa s većim i manjim udjelom bjelančevina, a koje sadrže sporootpuštajuće neproteinske dušične (NPN) spojeve u tovu junadi na proizvodne pokazatelje i cijenu koštanja. U pokusu su bile 24 životinje ženskog spola križanih u tipu belgijskog plavog goveda, ravnomjerno podijeljene u dvije skupine. Trajanje pokusa iznosilo je 213 dana. Tijekom pokusa od proizvodnih pokazatelja praćeni su tjelesna masa, prosječni dnevni prirast te konverzija hrane. Osim proizvodnih pokazatelja praćena je i cijena koštanja prirasta. Provedena su četiri vaganja, od čega su dva vaganja bila pojedinačna dok su ostala dva vaganja bila grupna. Junad je hranjena TMR obrocima ujednačenih nutritivnih vrijednosti u koje su uključene dopunske smjese različite bjelančevinaste vrijednosti koje sadrže sporootpuštajuće NPN spojeve. U obrok P1 skupine bila je uključena dopunska smjesa s većom, dok je obrok P2 skupine sadržavao smjesu s manjom bjelančevinastom vrijednošću. Rezultati na kraju istraživanja pokazali su nešto veće prosječne dnevne priraste (1,27 : 1,18 kg/dan), u korist P1 skupine. Ukupna konverzija hrane bila je nešto niža kod P1 skupine u odnosu na P2 skupinu (6,4 : 6,6 kg/kg), dok je cijena koštanja po jedinici prirasta bila ujednačena tijekom cijelog istraživanja. Na kraju istraživanja može se zaključiti kako se primjenom NPN spojeva uz pažljivo balansiranje obroka može postići profitabilan i siguran tov junadi., The aim of the study was to compare the effect of supplementary mixtures with higher and lower protein content, which contain slow-release non-protein nitrogen (NPN) compounds in cattle fattening on production indicators and cost price. In the experiment there were 24 female crossbreeds in the Belgian Blue cattle type that were evenly divided into two groups. The duration of the experiment was 213 days. During the experiment, body weight, average daily gain and feed conversion were monitored as well as, the cost price of gain. Four weighings were performed, of which two weighings were individual while the other two weighings were group weighings. Cattle were fed TMR meals of uniform nutritional value that included supplemental mixtures of different protein value containing slow-release NPN compounds. A supplemental mixture with a higher protein content was included in the P1 group meal, while the P2 group meal contained a mixture with a lower protein value. The results at the end of the study showed slightly higher average daily gains (1.27: 1.18 kg / day), in favor of the P1 group. Total feed conversion was slightly lower in the P1 group compared to the P2 group (6.4: 6.6 kg / kg), while the cost price per unit of body weight gain was uniform throughout the study. At the end of the research it can be concluded that the use of NPN compounds with careful balancing of meals can achieve profitable and safe meat production.

Klimatske promjene značajno mijenjaju okolišne uvjete za poljoprivrednu, a osobito stočarsku proizvodnju čineći sektor stočarstva još izazovnijim u uvjetima sve veće potrebe za hranom animalnog podrijetla, smanjenja raspoloživih resursa te radne snage. Intenzivna proizvodnja mlijeka uglavnom podrazumijeva stajski uzgoj u kojem je od iznimne važnosti osiguranje optimalnih mikroklimatskih uvjeta. Kombinacija visoke ambijentalne temperature i visoke relativne vlage zraka u objektu ima za posljedicu pojavu toplinskog stresa što inducira smanjenje konzumacije krmiva i količine mlijeka, promjene sastava mlijeka, povećanje broja somatskih stanica i pojavnosti mastitisa, ali i narušavanje reproduktivnih svojstava mliječnih krava. Posljedično, toplinski stres inducira značajne financijske gubitke u proizvodnji mlijeka. Smanjenje utjecaja toplinskog stresa moguće je primjenom kratkoročnih te dugoročnih metoda, pri čemu kratkoročne impliciraju optimizaciju hranidbe te primjenu različitih sustava hlađenja objekata, dok dugoročne metode znače selekciju na rezistentnost na toplinski stres. Kako bi se navedene metode uspješno aplicirale, nužno je mjeriti razinu toplinskog stresa u objektima. Temperaturno-humidni indeks (THI) koji je kombinacija ambijentalne temperature i relativne vlažnosti najjednostavnija je i najčešća mjera toplinskog stresa. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio prikazati varijabilnost parametara mikroklime u odabranim proizvodnim objektima.

Purpose The management of cervical facet dislocation injuries remains controversial. The main purpose of this investigation was to identify whether a surgeon’s geographic location or years in practice influences their preferred management of traumatic cervical facet dislocation injuries. Methods A survey was sent to 272 AO Spine members across all geographic regions and with a variety of practice experience. The survey included clinical case scenarios of cervical facet dislocation injuries and asked responders to select preferences among various diagnostic and management options. Results A total of 189 complete responses were received. Over 50% of responding surgeons in each region elected to initiate management of cervical facet dislocation injuries with an MRI, with 6 case exceptions. Overall, there was considerable agreement between American and European responders regarding management of these injuries, with only 3 cases exhibiting a significant difference. Additionally, results also exhibited considerable management agreement between those with ≤ 10 and > 10 years of practice experience, with only 2 case exceptions noted. Conclusion More than half of responders, regardless of geographical location or practice experience, identified MRI as a screening imaging modality when managing cervical facet dislocation injuries, regardless of the status of the spinal cord and prior to any additional intervention. Additionally, a majority of surgeons would elect an anterior approach for the surgical management of these injuries. The study found overall agreement in management preferences of cervical facet dislocation injuries around the globe.

Republika Hrvatska zbog svojih klimatskih, zemljopisnih i tradicijskih osobitosti ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih suhomesnatih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Šunka i pršut su tako među najpoznatijim suhomesnatim proizvodima kod nas, a kategoriziramo ih kao trajne suhomesnate proizvode od svinjskog mesa. Razlika između šunki i pršuta je u obradi butova i tehnologiji proizvodnje. Najpoznatija hrvatska šunka je slavonska šunka koja se proizvodi od obrađenog svinjskog buta iz kojega se vadi križna kost (os sacrum) i zdjelične kosti (bočna sjedna i preponska) te se donji rub buta polukružno zaobli, kako bi bio oko 6 cm od glave bedrene kosti. Nakon toga u but se utrljava sol (suho soljenje/salamurenje) ili se but potapa u salamuru (vlažno solenje/salamurenje), kroz 30 dana, poslije čega slijedi dimljenje (sušenje) na dimu drveta ili strugotine jasena, bukve, graba ili hrasta. Po završetku dimljenja pristupa se završnoj fazi tzv. zrenju šunki, u posebnim prostorijama s optimalnom mikroklimom, kroz 7-8 mjeseci, ovisno o masi buta. Najpoznatiji hrvatski pršuti su: Dalmatinski pršut, Istarski pršut, Drniški pršut i Krčki pršut. Ovi pršuti razlikuju se po tehnologiji proizvodnje, a prema Pravilniku o mesnim proizvodima koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, svi ovi pršuti su proizvodi od svinjskog buta s kostima, sa ili bez kože i potkožnog masnog tkiva, sa ili bez nogice, i zdjeličnih kostiju, bez repa, sa ili bez dodataka začina, koji se konzerviraju postupkom suhog soljenja ili salamurenja, sa ili bez dimljenja te podvrgnutim procesima sušenja i zrenja kroz najmanje 9 mjeseci. Da bi se proizvela kvalitetna šunka ili pršut, neophodno je osigurati kvalitetnu osnovnu sirovinu (meso buta). Na kvalitetu svinjskih polovica utječe uz genetske (genotip svinja) i niz paragenetskih čimbenika: hranidba, sustav držanja, dob svinja, spol, kastracija, završna tjelesna masa svinja, postupak sa svinjama prije klanja, tehnologija proizvodnje šunki i pršuta (primarna obrada butova, soljenje, dimljenje, zrenje). Cilj ovoga rada je prikazati kako povezano djelovanje ovih čimbenika utječe na kvalitetu šunki i pršuta.

Zbornik u čast mo. Miroslava Martinjaka povodom 70. godine života

Cilj istraživanja bio je utvrditi proizvodne pokazatelje u sisajuće teladi. Istraživanje je rađeno na 10 grla sisajuće teladi do odbića koje je izvršeno 68. dana istraživanja. Od proizvodnih pokazatelja praćeni su tjelesna masa, dnevni prirast te tjelesne mjere pomoću kojih su izračunati indeks anamorfoznosti te indeks tjelesne kompaktnosti. Tjelesna masa određena je individualno odmah nakon teljenja te 31. i 62. dana te su izračunati dnevni prirasti. Uzimanje tjelesnih mjera provedeno je 5., 31. i 62. dana starosti teladi. Rezultati istraživanja pokazuju kako su svi proizvodni pokazatelji pokazali značajno više vrijednosti s porastom dobi teladi osim prosječnog dnevnog prirasta. Prema dobivenim rezltatima može se zaključiti kako su telad u istraživanju imala odgovarajući rast i razvoj.

Sveučilišni udžbenik iz interne medicine namjenjen studentima medicine, specijalizantima internističkih struka i srodnim granama.

U tovu pilića uz odabir genotipa, pravilnu hranidbu i optimalnu mikroklimu, važnu ulogu ima i vrsta stelje. Vrsta i kakvoća stelje izravno utjeću na makroklimatske uvjete u objektu, a time i na proizvodne pokazatelje te zdravstveno stanje pilića u tovu. Također, stelja ima pozitivan učinak i na dobrobit životinja, kojoj se u zadnje vrijeme sve više u svijetu, a i kod nas poklanja pažnja. Uloga stelje u tovu pilića prvenstveno je termoizolacija, tj. da štiti perad od hladnoće, upijanje fekalija i suviška vlage iz zraka. S obzirom na postojanje velikog broja različitih vrsta stelje, cilj ovoga rada je prikazati utjecaj različitih vrsta stelje u tovu pilića na njihov zdravstveni status i proizvodne pokazatelje.

Ovaj rad opisuje izradu digitalnog difraktometra i njegovu primjenu. Difraktometar je upravljan pomoću mikroupravljačke pločice Arduino Nano, a uz nju koriste se koračni motor, upravljač ko-račnog motora, senzor osvjetljenja BH1750 i tipkovnica od četiri tipke. Uz te komponente za rea-lizaciju uređaja korišteni su još SolidWorks, PursaSlicer, Eclipse IDE. Koraci izrade i realizacije uređaja su dizajniranje kućišta, izrada kućišta, spajanje komponenti, kodiranje mikroupravljača i kodiranje Java aplikacije. This paper describes the making of a digital diffractometer and his use. The diffractometer is run by a microcontroller board Arduino Nano. With a microcontroller board, Arduino Nano, are also used: stepper motor, stepper motor controller, light sensor BH1750, and 4-key keypad. With those components in realization of this device we also used SolidWorks, PursaSlicer, Eclipse IDE. Steps of making and realization of the device are the design of the housing, making of the housing, connecting the components, programming of microcontroller, and programming of Java applica-tion.

Cilj rada bio je opisati potencijal rasta prasadi s osvrtom na hranidbene zahtjeve prasadi prije i nakon faze odbića. Rast prasadi je opisan sigmoidnom krivuljom koju karakterizira brzi porast tijekom prve faze te blagi pad u drugoj fazi proizvodnog ciklusa. Kako bi se smanjila depresija rasta tijekom prvih dana nakon odbića važno je osigurati razdoblje prilagodbe tijekom kojeg će prasad prijeći s hranidbe majčinim mlijekom na hranidbu krutom hranom. Iako prasad posjeduje veliki kapacitet za brzi porast nakon razdoblja odbića on može biti ograničen čimbenicima kao što su dob pri odbiću, hranidba, mikrobiološki ili fiziološki čimbenici. Suplemenati poput esencijalnih ulja, aminokiselina, selena ili kratkolančanih masnih kiselina u obrocima pozitivno utječu na zdravstveni status prasadi, ali i na njihov potencijal za rast tijekom kasnijih faza proizvodnog ciklusa. Izbalansiranom hranidbom u pogledaju energije i hranjivih tvari osiguravaju se optimalni uvjeti za postizanje zadovoljavajućih prirasta uz zadržavanje dobrog zdravstvenog statusa prasadi što čini preduvjet uspješne svinjogojske proizvodnje., The aim of this study was to describe the growth potential of weaned piglets with reference to the nutritional requirements of piglets before and after the weaning. Piglets growth is described by sigmoid curve that is characterized with a rapid increase during the first stages and a slight decrease in the second stage of the production cycle. In order to reduce growth depression during the first days after the weaning, it is important to provide an adjustment period during which the piglets will switch from feeding with sow’s milk to solid feeding. Although piglets possess a large capacity for rapid growth after the weaning, it may be limited by factors such as age at the weaning, feeding, microbiological or physiological factors. The addition of supplements such as essential oils, amino acids, selenium or short-chain fatty acids in meals have a positive effect on the health status of piglets, but also on their growth potential during the later stages of the production cycle. A balanced diet in terms of energy and nutrients ensures optimal conditions for achieving satisfactory growth and maintaining good health status of piglets, which is a prerequisite for successful pig production.

Istraživanje je provedeno u Tvornici stočne hrane Belje. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj krmiva odnosno komponenti u sastavu smjese na kvalitetu peleta. U istraživanju se kvaliteta peleta krmne smjese određivala s PDI indeksom (pellet durability indeks) koji pokazuje trajnost peleta. Osim PDI indeksa promatrani su: utrošak energije peletirke, temperatura peletiranja, temperatura uzorka nakon kondicioniranja, vlaga uzorka nakon kondicioniranja, temperatura uzorka nakon prolaska kroz matricu peletirke te vlaga uzorka nakon prolaska kroz matricu peletirke. Testiranje je provedeno na smjesi GT2 pri čemu je smjesa zamiješana prema dvama recepturama za koje je najprije izračunat faktor FPQF (feed pellet quality factor), svaka receptura zamiješana je osam puta. Od promatranih pokazatelja utrošak energije i PDI indeks bili su značajno viši, dok su vlaga uzorka nakon kondicioniranja i vlaga uzorka nakon matrice bili značajno niži kod smjese GT2-1. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti kako različit sastav krmiva u krmnoj smjesi može utjecati na kvalitetu peleta krmne smjese.

Dugoročne prognoze prometa putnika predviđaju na globalnoj razini značajan rast u zračnom prometu dok se istovremeno povećavaju i očekivanja putnika vezano uz razinu kvalitete usluge na zračnim lukama. Porast broja putnika s jedne strane te ograničeno širenje infrastrukture i povećanja kapaciteta zračne luke s druge strane ograničili su sposobnost zračnih luka da održe zadovoljavajuću razinu kvalitete usluge prema putniku. Zbog velike koncentracije zračnih luka i njihove međusobne konkurentnosti, razina kvalitete usluga, sigurnost i zadovoljstvo putnika, jedni su od ključnih faktora pri odabiru polazišne zračne luke. U ovom radu bit će prikazana metodologija za mjerenje razine kvalitete usluge prema putniku na primarno-tehnološkim sadržajima prometnog toka u putničkom terminalu zračne luke koja se temelji na percepciji korisnika i evaluaciji same usluge. Uspostavljanje mjera za ocjenu operativnih performansi i kvalitete usluge (QoS - Quality of Service) zračne luke te njihovo daljnje objektivno provođenje jedni su od glavnih problema s kojim se susreće menadžment zračne luke. Ovim istraživanjem prikazat će se uspostava sustava razine kvalitete usluge IATA (LoS – Level of Service) na zračnim lukama, pojasniti razlike tijekom evolucije same metodologije i određivanja ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) te pojasniti na koji način uvođenje ovog koncepta pomaže u optimiranju razine kvalitete usluge i dimenzioniranja kapaciteta putničkog terminala.

Cilj istraživanja bio je utvrditi mogućnost dodavanja i utjecaj pogače sjemenki bundeve u krmnim smjesama za hranidbu brojlera pilića. Pratili su se proizvodni i klaonički pokazatelji brojlera pilića. Sam pokus se sastojao od kontrolne i dvije pokusne skupine (0, 7, 14 %), kojima je u smjesu dodavana pogača sjemenki bundeve od prvoga dana. Tov je trajao 6 tjedana. Smjese, starter i finisher bile su energetski i proteinski izbalansirane. Na kraju pokusa iz svake skupine 10 životinja je žrtvovano i određeni su klaonički pokazatelji. Masa trupa pokazala je statistički vrlo značajno (P < 0, 01) višu masu u pokusnoj P1 skupini u odnosu na pokusnu P2 skupinu i statistički značajno (P < 0, 05) višu masu u odnosu na kontrolnu skupinu. Gledano u postotnim udjelima u trupu, kontrolna i P1 skupina imale su statistički vrlo značajno (P < 0, 01) više vrijednosti, što se tiče udjela krila, u odnosu na P2 skupinu. Iz svega gore navedenog može se zaključiti da se pogača sjemenki bundeve u postotnom udjelu od 7% u krmnim smjesama može preporučiti za hranidbu brojlera u periodu od 0 - 42 dana starosti, uz mogućnost poboljšavanja proizvodnih i klaoničkih pokazatelja.

Pogača sjemenki bundeve je vrlo kvalitetan nusproizvod bogata bjelančevinama. Nastala je pri proizvodnji ulja bundeve te se može koristiti u hranidbi različitih vrsta domaćih životinja među ostalim i tovnih pilića. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi utjecaj pogače sjemenki bundeve dodane krmnim smjesama tovnih pilića u količini od 7% i 14% na njihove proizvodne pokazatelje te na mortalitet pilića. Istraživanje je provedeno na ukupno 135 jednodnevnih pilića provenijencije Ross 308 podijeljenih u tri skupine: kontrolna skupina (K) i dvije pokusne skupine (P1 i P2). Pilići K skupine hranjeni su standardnom krmnom smjesom bez dodataka ; pilići P1 skupine hranjeni su krmnom smjesom uz dodatak 7% pogače sjemenki bundeve, a pilići P2 skupine uz dodatak 14% pogače sjemenki bundeve. Od 2. do 6. tjedna tova postojale su statistički značajne razlike u tjelesnim masama pilića između pilića pokusnih skupina te kontrolne skupine. U 1. te u 2. razdoblju tova postojale su statistički značajne razlike u prirastima između pilića pokusnih skupina. Gledano ukupno tijekom cijelog tova (0.-6.tjedna) postojale su statistički značajne razlike u prirastima pilića pokusnih skupina u odnosu na kontrolnu skupinu. U 1. te u 2. razdoblju tova kao i tijekom cijelog tova najmanja konverzija hrane bila je u kontrolnoj skupini, dok je u 1. razdoblju tova najveća konverzija hrane bila u P1 skupini, a u 2. razdoblju tova u P2 skupini. Tijekom istraživanja zabilježen je ukupni mortalitet od 2, 96%. Istraživanje je pokazalo kako dodatak pogače sjemenki bundeve ima pozitivan utjecaj na proizvodne pokazatelje te niži mortalitet pilića u tovu.

U članku se obrađuju religijsko–teološke teme koje prevladavaju u časopisu Život, odnosno Obnovljeni Život, a usput se spominju i tekstovi iz drugih područja (primjerice filozofija, psihologija, sociologija, povijest). U časopisu Život do završetka Drugoga svjetskoga rata bilo je naglašeno apologetsko nastojanje da se prikaže međusobni odnos kršćanstva i prirodnih znanosti s ukazivanjem na napade protiv vjere podizane u ime znanosti. U razdoblju od 1971. do danas (s vremenskim odsjecima 1971.–1990. i 1991.–2019.) izlazi Obnovljeni Život, pokrenut u doba postkoncilskoga aggiornamenta u Crkvi, popuštanja rigidnosti komunističke vladavine i Hrvatskoga proljeća. Crkva tada poduzima liturgijsku, teološku, pastoralnu i ekumensku obnovu te se otvara svijetu kroz dijalog s marksističkim materijalizmom i ateizmom. Nakon propasti komunizma, od 1991. rasprave i dijalozi s marksizmom i “dijalektičkim” materijalizmom postaju bespredmetni, pa se tada časopisu Obnovljeni Život nameću nove teme: dijalog kršćana s današnjim svijetom u kojem vlada siromaštvo uz goleme profite pojedinaca i organizacija, ekonomski problemi nerazvijenoga dijela svijeta, pitanja zaštite ljudskoga života, briga za okoliš i klimatske promjene, izazovi u korištenju silno razvijenih tehničkih sredstava i dr. Od svoga nastanka časopis neprestano nastoji na religijsko–teološkom području doprinositi izgradnji kršćanskih vjernika, kao i svih ljudi dobre volje koji žele ispuniti vlastite duhovne težnje., The article deals with religious–theological topics which predominate in the journal Život, or rather Obnovljeni Život, while texts from other fields, such as philosophy, psychology, sociology and history are mentioned in passing. Until the end of World War II, that which was stressed in the journal Život was the apologetic endeavour to present the interrelationship between Christianity and the natural sciences with indications of the assaults against the faith which were launched in the name of science. From 1971 until today (in the time intervals between 1971 and 1990 and between 1991 and 2019) Obnovljeni Život was issued continually, after having been launched at the time of the post–conciliar aggiornamento in the Church, when there was a bending of the rigidity of communist rule concurrently with the rise of the Croatian Spring. The Church undertook at that time a liturgical, theological, pastoral and ecumenical renewal and opened itself to the world through her dialogue with Marxist materialism and atheism. After the fall of communism, from 1991 onward, discussion and dialogue with Marxism and „dialectic“ materialism became irrelevant, and hence new topics were imposed on the journal Obnovljeni Život, as follows: the Christian’s dialogue with today’s world in which poverty prevails alongside the enormous profits made by individuals and organisations; the economic problems of the undeveloped part of the world and questions of protecting human life; also, concern for the environment and climate change and, finally, the challenges involving the use of immensely developed technical means, and other topics as well. Since its beginnings the journal ceaselessly strives to contribute in the religious–theological field to the edification of Christian believers and of all people of good will who wish to fulfill their proper spiritual aspirations.